Atos 14
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Paulu keya Panabas panga Aikoniyam yerengke kanda piyau watabi mabilikyeng miza. Piyau Yudawiligi i walek songonomakke ige la logo yongkambanuwiliyegi ngagora kazing wazonomekke kozak yeiya logo Yuda keya Yuda ono kolokngagonowilirau Yisuyegi ngizi panu kumula.
1 A mesma coisa aconteceu na cidade de Icônio. Paulo e Barnabé entraram na sinagoga e falaram de tal maneira, que muitos judeus e não judeus creram.
2 Kapura Yuda Yisuyegi kezanga mani puwiligu yongkambanu ngoluk Yisuyegi ngizi panu kumuli ono puwiligi kumuliyeng lebuk ngai keleya logo puwiligu piyauyegi langai wilek kangyeng kowitibene keleya kele
2 Mas os judeus que não creram atiçaram os não judeus contra os cristãos.
3 kapura Paulu keya Panabas pulogo yokolong koyima. Piyaugu puwiliyegi Yemizibek Yisuyegi langai liyandek namizi kozak yeiya. Anotogo piyau kozang yana logo piyaugu watabi Anotogo keke miziyeng keya watabi piyau Anotoyaga kozanda kilingyau mizi piyeng kolokngagono pangka miza logo piyengko kopong yongkambanuwiligu kisirik, Ngago Yemizibokko pigi wazono tonugu weiyagi langai ono pugu yani puragi langai pura ngizi wameik, kisi.
3 Os apóstolos ficaram muito tempo em Icônio, falando com coragem a respeito do Senhor Jesus. E o Senhor mostrava que a mensagem deles sobre a sua graça era verdadeira, pois ele dava a eles o poder de fazer milagres e maravilhas.
4 Togo yongkambanu Aikoniyam yerengkewili sanga miza logo nawili Yudawiliyegi ngizi kumuli keya nawili aposoloyauyegi ngizi kumuli miza.
4 Os moradores da cidade estavam divididos: alguns apoiavam os judeus, e outros eram a favor dos apóstolos.
5 Tegi yongkambanu Yuda onowili keya Yuda Yisuyegi ngizi panu kumuli onowili kiling puwiligi yemanewilirau mabuwiligu aposoloyauyegi kaile keleyi keya kingyengko yeliweki sawiya.
5 Então os não judeus e os judeus, juntos com os seus chefes, resolveram maltratar os apóstolos e matá-los a pedradas.
6 Kapura aposoloyau puragi kerewiyawekke piyau ngabelak Likoniya meibekke yereng Lisita keya Tebi meiyauge kabelak piyengke kazi kambela.
6 Quando Paulo e Barnabé souberam disso, fugiram para Listra e Derbe, cidades do distrito da Licaônia, e para as regiões vizinhas.
7 Keya pulogo piyaugu yongkambanuwiliyegi Anotogi ngago wazono Yisuyegi langaira kozak yeiya.
7 E ali anunciaram o evangelho .
8 Yereng Lisita meirage yombanu ingeyau koru wazamiya kopong ngabelakke wei mizagi langai ono nak yolu.
8 Na cidade de Listra havia um homem que estava sempre sentado porque era aleijado dos pés. Ele havia nascido aleijado e nunca tinha andado.
9 Pi Paulugu ngago kairagi kerewiyawekke pugu Anotogo pi yombiyangai wazamiyagirik pangka purikki ngizi panu kumula. Logo Paulu pugu ngizi kumularikki pakela logo piyegi ngai yuke panu kelemiya
9 Esse homem ouviu as palavras de Paulo, e Paulo viu que ele cria que podia ser curado. Então olhou firmemente para ele
10 logo piyegi ngalizi pelik meiya, Ingeyaugu luweze, meiya. Mabuwekke yombu yakabok yangalekta perekmakkera wala logo weik wei mizi.
10 e disse em voz alta: — Levante-se e fique de pé! O homem pulou de pé e começou a andar.
11 Keya yongkambanu wawere ulamek Paulugu mizi puragi pakelawekke puwiligu weik ngago yeik Likoniyawili ngezewiligiraga pelik kek kisa meli, Yombu peyau anoto tonuguyau logo korik yombanuwili kelikyauge teniyegi yerageya kani, kisi.
11 Quando o povo viu o que Paulo havia feito, começou a gritar na sua própria língua: — Os deuses tomaram a forma de homens e desceram até nós!
12 Puwiligi anoto yemane panubekki yeikta Susi mei keya pigi ngago oroweibekki yeikta Emisi mei. Tegi puwiligu Panabas yeik Susi pura mei keya Paulu ngagora kozak kaiyabek legi puwiligu pi yeik Emisi pura mei miza.
12 Eles deram o nome de Júpiter a Barnabé e o de Mercúrio a Paulo, porque era Paulo quem falava.
13 Susigi i walek yongkambanuwiligu Susiyegi inge laliyi keya ya kumuli mizimak Likoniya yerendaga yenge yowerengke yolu. Keya i walekmakki yombu wata kolak kelibene waliyibek liyeng pulumakauwili keya purukpuruk marekyeng yerengke kandikke yongkambanu aposoloyauyegi kolak kelibene waliyiwekiwiliyegi orowei lewa.
13 O templo de Júpiter ficava na entrada da cidade, e o sacerdote desse deus trouxe bois e coroas de flores para o portão da cidade. Ele e o povo queriam matar os animais numa cerimônia religiosa e oferecê-los em sacrifício a Barnabé e a Paulo.
14 Kapura Panabas keya Paulu puwiligu miziweki mizi piyengki kerewiyawekke piyau puwiligu kisi keya mizi piyengki kiyebuk legi walimiziweki kagorik ngezeyaugiyeng koliya logo wawere ulamekki tepekke nginda kuna logo pelik kek kisa,
14 Quando os dois apóstolos souberam disso, rasgaram as suas roupas, correram para o meio da multidão e gritaram:
15 O yombuwili, te yombanu yeikyau logo keli togoyeng ini yombanu ngabelakkewiligi keliyeng kelik legi ini pilik mizira nangki? Te pelege iniyegi ngago wazono ini anoto inuguwiliyegi yeik ya kumuli mizi piyengka Anoto wik yolubekyegi ya kumuli mizibene puragi kozak yeiweki kayima. Anoto wik yolubokko ngilumbek keya ngilumbekke piyeng, keya ngabelakpek keya ngabelakpekke piyeng, keya wizambek keya wizambekke piyeng mabiyeng keremiza.
15 — Amigos, por que vocês estão fazendo isso? Nós somos apenas seres humanos, como vocês. Estamos aqui anunciando o evangelho a vocês para que abandonem essas coisas que não servem para nada. Convertam-se ao Deus vivo, que fez o céu, a terra, o mar e tudo o que existe neles.
16 Koka Anotogo yongkambanu mabuwili kazing ngezewiligu kelimek neing wei mizageya koyi pani keleya.
16 No passado Deus deixou que todos os povos andassem nos seus próprios caminhos.
17 Kapura pugu teni yeik koyi pani keleya ono, a’a’. Pi ngezebokko watabi yombiyangai yolugiyeng yani logo teni yongkambanuwiligu pi wameik ngizi panubektikki iwaka sibene pugu teni ngilumbekka kobo yani yagenda, keya kirisimasi mabiyeng ngeragi wawiyagiyeng yani yagenda, keya wok mabiyengke ya tenigiyeng ngeragiyengko wilak keya wilek kang tonuguyeng wilikwilikmokko kolaweki keleyi yagenda. Pilik tegi Anoto wik yolubekyegi ya kumuli mizagirikki kai, yeiya.
17 Mas Deus sempre mostra quem ele é por meio das coisas boas que faz: é ele quem manda as chuvas do céu e as colheitas no tempo certo; é ele quem dá também alimento para vocês e enche o coração de vocês de alegria.
18 Piyau ngago piyeng kozak yei kele kapura Paulu keya Panabas yongkambanu piyauyegi wata kolak kelibene mizi puwili waliyagirikki yawe yemane mizi.
18 Mesmo depois de terem dito isso, os apóstolos tiveram muita dificuldade para evitar que o povo matasse os animais em sacrifício a eles.
19 Pulaga Yuda Yisuyegi ngizi panu kumuli ono ngabelak Pisitiya meibekke yereng Antiyok meiraga nawili kiling ngabelak Likoniya meibekke yereng Aikoniyam meiraga nawili menalege wawere ula logo pongo yereng Lisita mei puragi kayima. Kanda pulogo puwiligu yongkambanu wawere ulara koyamek ngai puwiligimekki sawelibene keleya logo puwiligu Paulu kingyengko ula logo yerendaga welagela ulumi wageliwei kuna.
19 Alguns judeus que tinham vindo das cidades de Antioquia e de Icônio conseguiram o apoio da multidão, apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, porque pensavam que ele tinha morrido.
20 Puwiligu pi ibeng nobiyeng miza kapura yombanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiligu yawereng kelemiya logo pi yangalek meiya logo yerendaga yongo la. Wanganebekke pura pi keya Panabas pongo yereng Tebi meiragi kambela.
20 Mas, quando os cristãos se ajuntaram em volta dele, ele se levantou e entrou na cidade de novo. E no dia seguinte Paulo e Barnabé partiram para a cidade de Derbe.
21 Paulu keya Panabas Tebi yerengke kanda piyaugu yongkambanuwiliyegi Anotogi ngago wazono Yisuyegi langai pura kozak yeiya logo piyaugi ngagorago wilek kang puwiligiyeng yowa yowiya logo yongkambanu kolokngagonowili weik Yisuyegi ngizi panu kumuli keya Yisuyegi kiriwei mizi. Piyaugu yombanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiliyegi Anotogi ngagora waligeleya logo paka yereng Lisita meiragi kang yongobela. Keya pulaga piyau ngabelak Likoniya meibekke yereng Aikoniyam meiragi kandobela. Keya pulaga ngabelak Pisitiya meibekke yereng Antiyok meiragi kandobela.
21 Paulo e Barnabé anunciaram o evangelho em Derbe, e muitos moradores daquela cidade se tornaram seguidores de Jesus. Depois voltaram para as cidades de Listra, Icônio e Antioquia da Pisídia.
22 Yereng naraga naragi piyaugu yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiliyegi kozanda yana logo wilek kang piyaugiyengka puwiliyegi puwiligi Yisuyegi ngizi panu kumuli pumokki ngizi wameik yolu keya Yemizibekyegi ngizi panu kiriweiweki kelegele yeiya logo puwiliyegi pelik yeiya, Teni Anotogi ngairagi kuneng kolokngagono panu wageliwei kangki kani, yeiya.
22 Eles animavam os cristãos e lhes davam coragem para ficarem firmes na fé. E também ensinavam que era preciso passar por muitos sofrimentos para poder entrar no Reino de Deus .
23 Keya yereng Yisuyegi ngizi kumuli Yisugi yeiktage menalege wawere uli mizi mabiyengke piyaugu yombanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiliyaga nawili yombanu ngizi panu kumuliwiliyegi ngaiweki sawiya. Pilik sawiya logo purik piyau waberek mizagirikki wilek kang tiyi maniweki ngeragi ni onora mizageya koyimowei piyaugu yombanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiliyegi waberek miza logo Yemizibekyegi pelik meiya, Yongkambanu pewiligu niyegi wilek puwiligiyeng ngalege wiyi legi togo puwili mele nuguzikke wezaya logo nugu puwiliyegi waberek ngaiweki.
23 Em cada igreja os apóstolos escolhiam presbíteros . Eles oravam, jejuavam e entregavam os presbíteros à proteção do Senhor, em quem estes haviam crido.
24 Piyaugu pilik waberek miza logo waleleige yereng pura wiya logo ngabelak Pisitiyabek neing kandobela logo ngabelak Pambiliya meibekke kayima. Pulaga kang kang yereng Pega meirage lewagela.
24 Então Paulo e Barnabé atravessaram o distrito da Pisídia e chegaram até a província da Panfília.
25 Yereng purage la logo piyaugu yongkambanuwili ngagora yana logo pongo wizambekke yereng Ataliya meiraga kambela.
25 Anunciaram a palavra em Perge e depois foram para o porto de Atália.
26 Pulogo kanda piyau sik namak weiya logo pumakki ngalengale yereng Antiyok piyaugu were wiya puragi yo. Yereng Antiyok pura koka yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwiligu were piyau Anotogi melezikke yana logo Anotogi wazono tonugu weiyagi langai ono purago piyau yawe piyaugu weik pitamani pera miziweki keleyara.
26 Dali foram de navio para Antioquia da Síria, onde eles haviam sido entregues aos cuidados de Deus, para o trabalho que agora estavam terminando.
27 Piyau Antiyok yerengke kandawekkerik piyaugu yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwili wawere keleya logo puwiliyegi watabi Anotogo piyaugu miziweki keleya piyeng mabiyengki kozak yeiya. Keya nariktau Anotogo miza logo Yuda onowiligi kazing Yisuyegi ngizi panu kumulagi namek tiya yowiyarikki kozak yeiya.
27 Quando chegaram lá, reuniram as pessoas da igreja e contaram tudo o que Deus havia feito por meio deles. E contaram como ele tinha aberto o caminho para que os não judeus também cressem.
28 Togo Paulu keya Panabas piyau pulogo yongkambanu Yisuyegi ngizi panu kumuliwili kiling yokolong koyima.
28 E ficaram muito tempo ali com os seguidores de Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.