Atos 10

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ngabelak Sameriya meibekke yereng naragi yeikta Sisariya mei logo Sisariya yerengke pulogo yombu Yuda ono nak yeikta Konurus meibek, yolu logo pi Rom Ami ngai wale narikke ngaibek. Ngai pumokki yeikta Itali Ngaimek meimek logo pi puwiligi ngaibek.
1 Havia em Cesaréia um homem, por nome Cornélio, centurião da coorte que se chamava Itálica.
2 Pi Yuda onobek kele kapura pi ibuwili mabuwili Anotoyegi kazi mizi keya piyegi kiriwei panu yolu. Pi Yuda watabiyengki yeikwiliyegi king yani mizibek keya pi Anotoyegi waberek mizi mizibek.
2 Era religioso; ele e todos os de sua casa eram tementes a Deus. Dava muitas esmolas ao povo e orava constantemente.
3 Wok nakke yokmek panga luwegewekke yombu yakabek wangakyeng kelik nara wire puguyaugu pakela. Konurusgu Anotogi angela nak piyegi lewarikki pakela logo pelik meiya, Konurus, meiya.
3 Este homem viu claramente numa visão, pela hora nona do dia, aproximar-se dele um anjo de Deus e o chamar: Cornélio!
4 Tegi Konurus angelabekyegi ngai yuke panu kelemiya logo kazi mizara wizimowei pelik meiya, Yemizi nogobek, talik, meiya.
4 Cornélio fixou nele os olhos e, possuído de temor, perguntou: Que há, Senhor? O anjo replicou: As tuas orações e as tuas esmolas subiram à presença de Deus como uma oferta de lembrança.
5 tegi nugu yombu ngago orowei nawili yereng Yopa meirage yombu nak yeikta Simong Pita meibokyegi ngago pelikta kiling wezayele, Neyegi koli.
5 Agora envia homens a Jope e faze vir aqui um certo Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Yombu Pitabok yombu Saimon liyeng pulumakau korikyengka watabi keremizibokki i yenge wizambekke kerelege ngizamakke yolu, meiya.
6 Ele se acha hospedado em casa de Simão, um curtidor, cuja casa fica junto ao mar.
7 Pilik meiya logo Anotogi angelabek pi wezami kambela. Logo Konurus yombu neyauganak piyegi wiriyibene ngago yeiya, Neyau i pugumakke piyegi yawe miziyau keya nak pigi ngai sawelibek logo pirau Anotoyegi kiriwei panu yolubek.
7 Quando se retirou o anjo que lhe falara, chamou dois dos seus criados e um soldado temente ao Senhor, daqueles que estavam às suas ordens.
8 Konurusgu puwiliyegi watabi wangakta kelik puraga kozak meiya piyeng mabiyengki kozak yeiya logo panga Yopa yerengke wezayela.
8 Contou-lhes tudo e enviou-os a Jope.
9 Puwili Sisariya yerenda wiya logo puwili kang kang kelemi kayimeige wok kalikebekke puwili yoklongko panga Yopa yerendagi mereke logo Pita imakke yeke ngalege waberek miziweki yabela.
9 No dia seguinte, enquanto estavam em viagem e se aproximavam da cidade - pelo meio-dia -, Pedro subiu ao terraço da casa para fazer oração.
10 Pi yagasi keli logo ngeragi nayeng nagi keli. Togo puwili pigi ngeragi nagiyeng ngoluk kai mizageya keya pi ngai yuke panu tawizeige pura pugu wangakyeng kelik nara pakela.
10 Então, como sentisse fome, quis comer. Mas, enquanto lho preparavam, caiu em êxtase.
11 Pitago pakelarik pelik, ngilumbek tiya logo kagorik wilangka unatuba panu narik kelik sobong mangoriktau onoyengka wiramiya narik logo ngabelakpekke pelege yeragelege.
11 Viu o céu aberto e descer uma coisa parecida com uma grande toalha que baixava do céu à terra, segura pelas quatro pontas.
12 Purikki yenge yungkerik watabi nalangai nalangai ngabelakpekke wata inge mangobektau onowili keya kemale keya winak wizingwili wakiya.
12 Nela havia de todos os quadrúpedes, dos répteis da terra e das aves do céu.
13 Pulaga kili narago Pitayegi pelik meiya, Pita, yangalek meiya logo watawili ula logo ne, meiya.
13 Uma voz lhe falou: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 Kapura Pitago pelik meiya to mela, O Yemizibek, pilikki ono. Wata puwili teni Yudawiligi lorago pangka ono kaiyawili logo ne ulogo ngeragi Yudawiligi lorago pangka ono kaiya piyengka nayendau ne na ono, meiya.
14 Disse Pedro: De modo algum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma profana e impura.
15 Pulaga kili purago piyegi mawinda pelik meiya, Watabi Anotogo pangka nagiyeng kaiya piyeng nugu nanigiyeng mizi nagani, meiya.
15 Esta voz lhe falou pela segunda vez: O que Deus purificou não chames tu de impuro.
16 Kili purago kang neyauganara watabi pilik kaiya piyeng miza logo piyeng ngereke paka ngilumbekke orowei yongo la.
16 Isto se repetiu três vezes e logo a toalha foi recolhida ao céu.
17 Piyeng pilik miza logo Pita ngezebek wangakyeng kelik peragi solorik talik kai yagenda miza legi ngoluk kumulageya wiziya logo tawizeige pura yombu Konurusgu wezayelawili wiriya logo Saimongi imak talege miza legi weli keya nguk yei miza logo kanda imakki yerengke kandikke luwezara koya.
17 Desconcertado, Pedro refletia consigo mesmo sobre o que significava a visão que tivera, quando os homens, enviados por Cornélio, se apresentaram à porta, perguntando pela casa de Simão.
18 Puwiligu ngalizi pelik kisi, Yombu yeikta Simong Pita meibek pelege yolu ma yeik, kisa.
18 Eles chamaram e indagaram se ali estava hospedado Simão, com o sobrenome Pedro.
19 Pita ngoluk wangakyeng kelik puragi kumulageya tawizeige Anotogi Kung Walekpokko pelik meiya, Kerewiye, yombu nazuwaga neyauganakwili niyegi weik weli lewa mena ni yangalek meiya logo kando kule.
19 Enquanto Pedro refletia na visão, disse o Espírito: Eis aí três homens que te procuram.
20 Nugu Yuda ono puwili kiling kangkirikki wilek ngelek kumuli nagani, purik puwili niyegi nogo wezayelawili kani, meiya.
20 Levanta-te! Desce e vai com eles sem hesitar, porque sou eu quem os enviou.
21 Togo Pita imakki ngalega yerageya logo yombanu puwiliyegi pelik yeiya, Ne yombanu inuwago welibok, inuwa nangaiyengki wiyeke pelege kayima, yeiya.
21 Pedro desceu ao encontro dos homens e disse-lhes: Aqui me tendes, sou eu a quem buscais. Qual é o motivo por que viestes aqui?
22 Tegi puwiligu Pitayegi pelik meiya to mela, Tenigi ngaibek Konurus Rom Amiwiligi ngaiwiliyaga nakko tonuwa wezayela. Pi pangkabek keya Anotoyegi kazi miza logo pugu mizagi keli piyeng mizibek keya yongkambanu Yudawiligu piyegi pakelirik wazonobek mizibek. Anotogi angela walek nakko piyegi pelik kozak meiya, Pitayegi ngago meimo, i nugumakke wiriyibene logo ngago pugu kai piyengki kerewiyiweki, mena meiya, meiya.
22 Responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus, o qual goza de excelente reputação entre todos os judeus, recebeu dum santo anjo o aviso de te mandar chamar à sua casa e de ouvir as tuas palavras.
23 Tegi Pitago puwiliyegi pelik yeiya, Ige koli, yeiya logo wokpokko kusage pulogo puwili pi kiling iwek kola.
23 Então Pedro os mandou entrar e hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles, e alguns dos irmãos de Jope o acompanharam.
24 Wok kalikebekke puwili panga Sisariya yerengke lewagela. Pulogo Konurus Simong Pitayegi yuke wizilege keya Konurusgu pigi ingembuwili keya pigi kewengkewilirau menalege ngago yeiya logo puwili mabuwili yuke koya.
24 No outro dia chegaram a Cesaréia. Cornélio os estava esperando, tendo convidado os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Pita yeke ige kiliya liweki tamizeige Konurus Pitagi ingewerege ingeyau laliya logo piyegi ya kumuliweki miza.
25 Quando Pedro estava para entrar, Cornélio saiu a recebê-lo e prostrou-se aos seus pés para adorá-lo.
26 Kapura Pitago pi luwezibene kelemiyageya wizimowei pelik meiya, Luweze, purik nerau yeik yombanubek mena, meiya.
26 Pedro, porém, o ergueu, dizendo: Levanta-te! Também eu sou um homem!
27 Togo Pita ngago mei kunimowei Konurus kiling yeke ige kuna logo yeke ige kanda yongkambanu kolokngagono yaka wawere ula koyawiliyegi pakela.
27 E, falando com ele, entrou e achou ali muitas pessoas que se tinham reunido e disse:
28 Logo Pitago puwiliyegi pelik yeiya, Teni Yudawiligi loyengkirik pelik kai, Teni Yudawili Yuda onowili kiling mogosa yolu nagani ma ngagogeya mizi nagani ma i keya yaweyeng menalege kira waliyi mizi nagani, kai purik ini makngezego iwaka panu. Keya Yuda onowili Anotoyegi inge laliyi keya ya kumuli onowili kopong puwili kiling yolu mizi purik pangka ono purikki teni Yudawili kumulizo, kai keya puwili nazuwagawili purikki teni kumulizo, kai. Kapura Anotogo neyegi waligeleniya pera nogo yombanu nak kaile ma nazuwaga nak purikki kumuli nagani kai keya Anotogo miziweki pangka kai piyeng nogo pangka mizagi ono mizi nagani, kai.
28 Vós sabeis que é proibido a um judeu aproximar-se dum estrangeiro ou ir à sua casa. Todavia, Deus me mostrou que nenhum homem deve ser considerado profano ou impuro.
29 Tegi ne ini kiling yolu purik pangka. Piliktikki wiyeke inugu neyegi ngago neiyawekke ne ketaga kaiya ono. Pelik mena, nogo ni Konurusyegi nguk nei, Nangki wiyeke ni ne nizi wari wezanela, meiya.
29 Por isso vim sem hesitar, logo que fui chamado. Pergunto, pois, por que motivo me chamastes.
30 Tegi Konurusgu pelik meiya to mela, Wok mangobektau ono ulogo yokmek mabobilik panga luwegewekke ne i nogomakke Anotoyegi waberek mizageya tawizeige nguk namizi yombu kagorik simbele langiya narik wakiyabek negi wirege luweza wizilege.
30 Disse Cornélio: Faz hoje quatro dias que estava eu a orar em minha casa, à hora nona, quando se pôs diante de mim um homem com vestes resplandecentes, que disse:
31 Logo pugu pelik kai, Konurus Anoto waberek nugumekki kerewiya keya yawe nigi watabiyengki yeikwiliyegi king yani purarau keremareke ono, logo pugu niyegi wazono mizagi.
31 Cornélio, a tua oração foi atendida e Deus se lembrou de tuas esmolas.
32 Yombu nawili yereng Yopa meirage yombu nak Simong Pita meibekyegi ngago mei wezayele. Pi yombu Saimon liyeng pulumakau korikyengka watabi keremizibekki imakke yenge wizambekke kerelege ngizamakka wizi penangai, mena neiya.
32 Envia alguém a Jope e manda vir Simão, que tem por sobrenome Pedro. Está hospedado perto do mar em casa do curtidor Simão.
33 Tegi mabuwekke ne niyegi puwili kang wezayela logo ni weik lewa purik wazono. Teni mabuwili weik menalege Anotogi wirege pelege Anotogo niyegi kaibene keleniya piyengki kerewiyiweki teni yuke yolu, meiya.
33 Por isso mandei chamar-te logo e felicito-te por teres vindo. Agora, pois, eis-nos todos reunidos na presença de Deus para ouvir tudo o que Deus te ordenou de nos dizer.
34 Togo weik Pitago puwiliyegi pelik kozak yeiya, Nogo weik iwaka. Anoto yewizekkazek mizi onobek, pugu yongkambanuwili keleyirik menalik, purik wameik.
34 Então Pedro tomou a palavra e disse: Em verdade, reconheço que Deus não faz distinção de pessoas,
35 Namele keya nak piyegi kazi miza logo pugu mizagi keli piyeng mizi mologabok pugu puguwili mizi, Yudawili keya Yuda onowilirau.
35 mas em toda nação lhe é agradável aquele que o temer e fizer o que é justo.
36 Keya nogo kumularik ngago wazono teni Yudawiliyegi wezamela pura logo ini kerewiya, pura pelikta, Yisu Kilisibekki ibendago yongkambanuwili Anoto kiling ya wamenara wazaya logo pi Yisu tenigi Yemizibek logo pugu yongkambanuwili mabuwiliyegi ngai yolu.
36 Deus enviou a sua palavra aos filhos de Israel, anunciando-lhes a boa nova da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Keya watabi yemane ngabelak Yudaya meibekke miza piyeng inuwa iwaka, Yisu yombu yereng Nasaretegabekyegi langai piyeng. Piyengki solorik Yowangu were Anotogi ngagoragi kozak kaiya logo yongkambanuwili kaimela logo pi Yisurau kaimela logo Yisu ngabelak Kalili meibekke yawe pugura solo miza.
37 Vós sabeis como tudo isso aconteceu na Judéia, depois de ter começado na Galiléia, após o batismo que João pregou.
38 Keya Anotogo Yisu pugu keli panubek miza logo piyegi pigi Kung Walekpek keya pigi kozang purago wilak sibene kelemiya. Keya Anoto pi kiling kopong Yisu wale mabiyengke yongomo mizi kuna logo pulogo pugu yongkambanu Sadangko ngaiwili yombiyangai wazaya keya yongkambanu nawiliyegirau saweli miza.
38 Vós sabeis como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com o poder, como ele andou fazendo o bem e curando todos os oprimidos do demônio, porque Deus estava com ele.
39 Togo piyeng Yisugu ngabelak wale Yudawiligi mabiyengke mizayeng keya puwiligi yereng yemane panu Yirusalem meirage miza piyendau mabiyeng tenigi wirege miza. Tonugu pakelarik puwiligu pi yengeleileige nili ula logo pi ibeng kapura wok neyau wiziya logo
39 E nós somos testemunhas de tudo o que fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Eles o mataram, suspendendo-o num madeiro.
40 wok kalikebekke Anotogo pi ibendaga ngereke wik yangalekta wazamiya.
40 Mas Deus o ressuscitou ao terceiro dia e permitiu que aparecesse,
41 Yisu yongkambanuwili mabuwiliyegi tabunda wiriya ono kapura teni Anotogo izawiliyegi keke tabunda wiriya. Pi ibendaga yangalek meiya logo tonugu purik pakela logo pi kiling kai ni keya ngeragi ni miza.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que Deus havia predestinado, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressuscitou.
42 Keya pugu teniyegi ngago miziweki nara yana logo yongkambanuwiliyegi pigi ngago wazonoraga pi Anotogo yongkambanu ngoluk wik yolu puwili keya ulogo ibeng puwilirau ngagozak keleyiweki sawiyabektikki kozak yeiweki teniyegi kozak yeiya.
42 Ele nos mandou pregar ao povo e testemunhar que é ele quem foi constituído por Deus juiz dos vivos e dos mortos.
43 Koka walaka yombanu Anotoyaga ngagoyeng weiya logo kozak kisawili mabuwili ngago pokyegi langaira Kapiya Walektikke lende miza keya pelik kisa, Yongkambanu pokyegi ngizi panu kumuliwili mabuwili Anotogo kaile puwiligiyeng yakabokki yeiktaga tumula logo keremareke wezamelagi, kisa, yeiya.
43 Dele todos os profetas dão testemunho, anunciando que todos os que nele crêem recebem o perdão dos pecados por meio de seu nome.
44 Pita ngoluk kozak yeiyageya tawizeige pura Anotogi Kung Walekpokko weik yongkambanu Yuda onowili ngago puragi kerewiyawili mabuwiliyegi ngaiweki wilak kiliya.
44 Estando Pedro ainda a falar, o Espírito Santo desceu sobre todos os que ouviam a {santa} palavra.
45 — ausente —
45 Os fiéis da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, profundamente se admiraram, vendo que o dom do Espírito Santo era derramado também sobre os pagãos;
46 — ausente —
46 pois eles os ouviam falar em outras línguas e glorificar a Deus.
47 Pulaga Pitago Yuda pi kiling panga Yopaga kayimawiliyegi pelik yeiya, Yongkambanu pewili tonugu Anotogi Kung Walekpek weiya mabilik puwilirau weiya, tegi takkorau yongkambanu pewili kaibokko kaimelagirik waliyagi ono purik puwili weik Anotogi yongkambanuwili.
47 Então Pedro tomou a palavra: Porventura pode-se negar a água do batismo a estes que receberam o Espírito Santo como nós?
48 Tegi Pitago puwiliyegi inuwa mabuwili Yisu Kilisigi yeiktaga kaimelizo yeiya. Logo Konurusgu Pita puwili kiling wok nayeng wizeiweki nguk meiya. Togo Pita puwili kiling wizagoma.
48 E mandou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Rogaram-lhe então que ficasse com eles por alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.