1 Coríntios 15
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NAA
1 Ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili ne ngago wazono Yisu Kilisiyegi langai nogo ulogo iniyegi kozak yeiya puragi ne mawinda kozak yeiweki. Ini ngago pura wilek kang inuguyengke wiya logo ngago pura inugu Kilisiyegi ngizi kumuli purikki solorik.
1 Irmãos, venho lembrar-lhes o evangelho que anunciei a vocês, o qual vocês receberam e no qual continuam firmes.
2 Tamizeige ini ngago puragi yeik ulak ngizi kumula ono keya tamizeige ini waligeleya piyeng ini kozang kebangkela mabura ngago wazono Yisu Kilisiyegi langai purago ini yaliya wazayageya wizinda.
2 Por meio dele vocês também são salvos, se retiverem a palavra assim tal como a preguei a vocês, a menos que tenham crido em vão.
3 Nogo iniyegi ngago neyegi kozak neiya pura kozak yeiya logo ngago pura ngago yemane panura. Ngago pura Kilisi kaile tonuguyengki wiyeke ibeng sa puragira, Kapiya Walektikku pugu mizagi kaiya mabilik
3 Antes de tudo, entreguei a vocês o que também recebi: que Cristo morreu pelos nossos pecados, segundo as Escrituras,
4 keya pi kawitikke waliya logo wok neyau wiziya logo wok kalikebekke Anotogo pi ibendaga yangalekta wik wazamiya, Kapiya Walektikku pugu mizagi kaiya mabilik.
4 e que foi sepultado e ressuscitou ao terceiro dia, segundo as Escrituras.
5 Keya Pitago pi pakela purikki, pulaga Yisugu yombanu meleyau keya ingenazikka neyau ngezebokko waligeleya puwili mabuwiligu pi pakela.
5 E apareceu a Cefas e, depois, aos doze.
6 Keya pilik miza logo pulaga yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuli sangkelarik 500 pekka ngalegewiligu pi pakela, puwiliyaga kolokngagono ngoluk wik yolu keya nawili weik ulogo ibeng.
6 Depois, foi visto por mais de quinhentos irmãos de uma só vez, dos quais a maioria ainda vive; porém alguns já dormem.
7 Pulaga Jemsgu pi pakela logo kalike aposolowili mabuwiligu pi pakela.
7 Depois, foi visto por Tiago e, mais tarde, por todos os apóstolos.
8 Pulaga kalik panuge nogorau pi pakela, ne ngoluk korowali mizageya tawizeige kapura nguk namizi pugu ne wik keremiza.
8 Por último, depois de todos, foi visto também por mim, como por um nascido fora de tempo.
9 Nogo pelik kai, purik ne Anotogi ngagora oroweiwili mabuwiliyaga kulengke panubek kopong keya ne Anotogi ngagora oroweibek neiyagi langai onobek purik nogo ulogo Anotogi yongkambanu Yisuyegi ngizi kumuliwiliyegi ngangang keleya puragi wiyeke.
9 Porque eu sou o menor dos apóstolos, e nem mesmo sou digno de ser chamado apóstolo, pois persegui a igreja de Deus.
10 Kapura kang nogomek mabek yolu mabilik, purik Anotogo neyegi wazono miza kopong. Pugu neyegi watabi wazono pigi nogo weiyagi langai ono piyeng nani. Keya negi yungke pugu yawe miza pura yeik ulak ono, a’a’. Pura pelik, aposolo Anotogi ngagora orowei nawili yawera wazono miza kapura nogo Anotoyegi yawe mizara puwiligu yawe miza puraga ngalege. Keya ne makngezego yawera keke miza ono kapura Anotogi wazono purago ne kiling yawe miza keya neyegi sawela.
10 Mas, pela graça de Deus, sou o que sou. E a sua graça, que me foi concedida, não se tornou vã. Pelo contrário, trabalhei muito mais do que todos eles; todavia, não eu, mas a graça de Deus comigo.
11 Kapura ne ma aposolo nawili yawe kozang miza ma talik miza purik yemane onorik kapura yemanerik kele tonuwago ngago wazono Kilisiyegi pura kawela wiya logo ini ngago puragi ngizi kumula.
11 Portanto, seja eu ou sejam eles, assim pregamos e assim vocês creram.
12 Tonuwago kozak kisirik Anotogo Kilisi ibendaga ngereke wik yangalekta wazamiya purikki. Tegi nangki inigi tepekka nawiligu ibeng puwili kalike wik yolugi ono kisi.
12 Ora, se o que se prega é que Cristo ressuscitou dentre os mortos, como alguns de vocês afirmam que não há ressurreição de mortos?
13 Tamizeige ibengwili mawinda wik yolugi ono purik ngizi mabura Anotogo Kilisi ibendaga ngereke wik yangalekta wazamiya kisi purarau ngizi ono.
13 E, se não há ressurreição de mortos, então Cristo não ressuscitou.
14 Tamizeige Anotogo Kilisi ibendaga ngereke wik yangalekta wazamiya ono pura ngizi mabura tonuwa ngagora yeik ulak kozak kisa keya ini yeik ulak ngizi kumula puriktau ngizi.
14 E, se Cristo não ressuscitou, é vã a nossa pregação, e é vã a fé que vocês têm.
15 Logo pilik mabura tonuwago Anotoyegi langai ikuyogoriktaga Anotogo Kilisi ibendaga ngereke wik yangalekta wazamiya kisi purik ngizi. Kapura tamizeige Anotogo ibendaga ngereke wik yangalekta wazayagi ono kai purik ngizi mabura Anotogorau Kilisi ibendaga ngereke wik yangalekta wazamiya ono.
15 Além disso, somos tidos por falsas testemunhas de Deus, porque temos testemunhado contra Deus que ele ressuscitou a Cristo, ao qual ele não ressuscitou, se é certo que os mortos não ressuscitam.
16 Purik tamizeige Anoto ibengwili kalike ngereke ibendaga yangalekta wik wazayagi ono mabura Anotogorau Kilisi ibendaga wik yangalekta wazamiya ono.
16 Porque, se os mortos não ressuscitam, também Cristo não ressuscitou.
17 Keya tamizeige Anotogo Kilisi ibendaga yangalekta wik wazamiya purik ngizi ono mabura ini yeik ulak ngizi kumula keya Anotogo ini kaile inuguyengka yaliya wazaya ono.
17 E, se Cristo não ressuscitou, é vã a fé que vocês têm, e vocês ainda permanecem nos seus pecados.
18 Mabura Kilisiyegi ngizi kumula koyimowei ibeng puwili ngoluk kaile puwiligiyengki yungke ibeng logo puwili kemenak ngangang weiyagi.
18 E ainda mais: os que adormeceram em Cristo estão perdidos.
19 Tamizeige teni yongkambanu Kilisigu teniyegi ngabelakka pelege keke sawelaweki yuke koyimawili logo kalike pi kiling ngereke wik yolugi onowili mabura yongkambanu mamokki tepekke tonuwa talikki mizagi.
19 Se a nossa esperança em Cristo se limita apenas a esta vida, somos as pessoas mais infelizes deste mundo.
20 Kapura ngizira Anotogo Kilisi ibendaga yangalekta wik wazamiya pura. Ibengmek mamokki tepekka Kilisi wamenak were ngereke wik yangalekta yo yabekeya logo mawinda ibengki ono. Logo purikku walimizi purik Anotogo wameik ibengwili kalike ibendaga pi kiling wik yoluweki wik yangalekta wazayagi.
20 Mas, de fato, Cristo ressuscitou dentre os mortos, sendo ele as primícias dos que dormem.
21 Perikki kumulagirikki kai. Yombanu wamenak Aram pokko ibengkirik ngabelakpekke puwili mabuwiliyegi orowei wiriya mabilik yombanu wamenak Yisu Kilisi pokko ibengwili mabuwiliyegi ngereke wik yangalekta yogirik orowei wiriya.
21 Visto que a morte veio por um homem, também por um homem veio a ressurreição dos mortos.
22 Purik yongkambanuwili mabuwili wazayiwekkerik Aram kiling sawela kopong kazing kumbekki Anotoyegi leweng ibeng logo korikwektau ibeng, kapura mabilik yongkambanu Yisu kiling sawela puwili mabuwiligi kazing kumbekki Anotoyegi leweng wik yolu keya korikyeng ibeng sa logo purik Anotogo ibendaga ngereke wik yangalekta wazaya logo wik yolugi.
22 Porque, assim como, em Adão, todos morrem, assim também todos serão vivificados em Cristo.
23 Kapura nak nak kang puguraga ngereke wik yolugi. Kilisi were ngereke wik yolu keya Kilisigi puwili ngereke wik yolugi pi ngereke yo puwekke.
23 Cada um, porém, na sua ordem: Cristo, as primícias; depois, os que são de Cristo, na sua vinda.
24 Pulaga Kilisigu ngai yemane pilik puwiligi kozanda keya ngaira neneng ngela logo yongkambanu pugu ngai puwili Anoto pigi Mangobekyegi iza mana logo puwekke weik mabiyeng yeikkira lewagi.
24 E então virá o fim, quando ele entregar o Reino ao Deus e Pai, quando houver destruído todo principado, bem como toda potestade e poder.
25 Purik Kilisigu ngai wiziyagi purik miza keliktik Anoto yeik kozang kaile Kilisiyegi ngai miziyeng keya Kilisiyegi kiyebuk miziwiliyegirau lewege miza logo pugu Kilisigi kulengke Kilisigu ngaiweki wazayirikka.
25 Porque é necessário que ele reine até que tenha posto todos os inimigos debaixo dos seus pés.
26 Keya kozang kaile kalik panubek yombanuwili ibeng si pura logo Kilisi puragi lewege mizi yagenda logo yeikki.
26 O último inimigo a ser destruído é a morte.
27 Purik Kapiya Walektikku pelik kai,
27 Porque “ele sujeitou todas as coisas debaixo dos seus pés”. E, quando diz que todas as coisas lhe estão sujeitas, certamente exclui aquele que tudo lhe sujeitou.
28 Keya Kilisi watabi mabiyengki ngai puwekke pi, Anotogi Marekpek, ngezebek pigi Mangobekki ngagoragi kulengke kunagi logo Anoto pi watabi mabiyengki lewegera manabek watabi mabiyengki kemenak ngaigi.
28 Quando, porém, todas as coisas lhe estiverem sujeitas, então o próprio Filho também se sujeitará àquele que todas as coisas lhe sujeitou, para que Deus seja tudo em todos.
29 Mena tamizeige inugu kumularik ibengwili ngereke wik yangalekta yogi ono mabura nangki kambela puwiligi wiyeke yongkambanuwili kaimeliweki, iniyaga nawiligu mizageya pilik? Inigu ngizi kumulirik ibengwili ngereke wik yangalekta yogi mabura pilik mizi.
29 De outra maneira, que farão os que se batizam por causa dos mortos? Se de fato os mortos não ressuscitam, por que se batizam por causa deles?
30 Keya teniyegirik tamizeige ngago pera ngizi ono mabura nangki teni lelewe sara koyimowei ngangang wageliweki mizageya mizi.
30 E por que também nós nos expomos a perigos a toda hora?
31 Ini ne kiling ngizi kumuli puwili perikki iwaka si. Ne wok mabiyeng yombanuwiligu ne neliweki mizi wilibek logo purik wameik. Purik wameik mabilik ini Kilisi Yisu Yemizi tonugubekkiwili purikki ne wilik logo puriktau wameik.
31 Dia após dia, morro! Eu afirmo isso, irmãos, pelo orgulho que tenho de vocês, em Cristo Jesus, nosso Senhor.
32 Tamizeige Anoto ne ngereke wik yoluweki niza orowei yogi ono mabura Epese pelege yombanu liyeng wizing ngai mizi puwili kelikwiligu ne ngangang nani purik yeik ulaktik. Tamizeige ibengwili Anotogo ngereke wik yangalekta wazayagi ono kai purik wameik mabura tenirau ngago nawiligu pilik kisi puragi kiriwei miziweki, Teni mabek wokpekke kai ni keya ngeragi ni keya watabi mabiyengki wilik kagowing miziweki, purik wangkopek tonuwa ibengki.
32 Se, como homem, lutei em Éfeso contra feras, qual foi o meu proveito? Se os mortos não ressuscitam, “comamos e bebamos, porque amanhã morreremos”.
33 Nawiligu kisi piyengki kokowa nara mizi nagani purik, kaile kaile miziwili kiling menalege yolu piyengko wilek kang wazonobokki kazingmek kaile kaile kelemi.
33 Não se enganem: “As más companhias corrompem os bons costumes.”
34 Ini kai nawiligu kumuli pilik kumuli puwili yangalekta waberek kumuli. Inugu kaile mizi piyeng wiya wazami. Kerewiyi, nogo pilik kai purik inigi tepekka nawili Anotoyegi iwaka ono kai purik ini ya kuneng miziweki.
34 Voltem à sobriedade, como convém, e não pequem. Porque alguns ainda não têm conhecimento de Deus. Digo isto para vergonha de vocês.
35 Tamizeige nakko pelik nguk yei, Anotogo ibengwili talik ibendaga ngereke wik yangalekta wazayagi? Anotogo puwili ibendaga wik yangalekta wazaya logo purik korik kang tamekkeyeng puwiliyegi wiziyagi?
35 Mas alguém dirá: “Como é que os mortos ressuscitam? E com que corpo virão?”
36 Nogo piyegi pelik meiyagi, Ni lelewe panubek. Iwing wirebekki kumule. Ni iwing wirebok ngabelakpekke yungke ngeriya purik kele keya yeik purik pendik pundagi ono.
36 Insensato! O que você semeia não nasce, se primeiro não morrer.
37 Keya peng wiktik punda puwekkerik nugu were ngeriya pilik wizei penangai ono. Purik nugu ngabelakpekke iwing wire ngeriyabok yeik iwing wire yeikpek.
37 E, quando semeia, você não semeia o corpo que há de ser, mas o simples grão, como de trigo ou de qualquer outra semente.
38 Anoto ngeragi mabiyeng kang ngezeyengki namek yani, keli puguraga kiriwei logo watabi mabiyeng kang ngezewiligiyeng yana.
38 Mas Deus lhe dá corpo como ele quer dar e a cada uma das sementes dá o seu corpo apropriado.
39 Keya ngeragi nalangai nalangai yolu piyengki pangka korik nalangai nalangaiyeng wizinda. Yombanuwili, liyengwili, watabisiwili keya winakwilirau korikyeng nalik lewi kang kuna.
39 Nem toda carne é a mesma; porém uma é a carne dos seres humanos; outra, a dos animais; outra, a das aves; e outra, a dos peixes.
40 Mabilik korik paka ngalegeyeng keya korik ngabelakpekkiyendau wizinda. Kapura korik paka ngalegeweki palumura nara keya korik ngabelakpekkiweki palumura nara.
40 Também há corpos celestiais e corpos terrestres; e, sem dúvida, uma é a glória dos celestiais, e outra, a dos terrestres.
41 Yokmekki palumura nara keya ngombekkira nara keya pelewewiligira nara. Keya pelewe namelegi palumura nameleyaga nalik.
41 Uma é a glória do sol; outra, a glória da lua; e outra, a das estrelas. Porque até entre estrela e estrela há diferenças de glória.
42 Logo Anotogo korik tonuguyeng kiling teni wik yoluweki ibendaga iza orowei yo puwekke korik tonuguyeng nalik wiziyagi. Korik tonugu kawiktikke waliyi puwek sok sagi kapura tenigi korik Anotogo wik yoluweki orowei yogi puwek sok sagi ono.
42 Pois assim também é a ressurreição dos mortos. Semeia-se o corpo na corrupção, ressuscita na incorrupção. Semeia-se em desonra, ressuscita em glória.
43 Korik tonugu waliyi puwek kaile kaile kelemiya melawek kapura korik Anotogo wik yoluweki ibendaga yangalekta wazayagi puwek ngaiwaktik kilingki. Korik tonugu waliyi puwek kozang ono kapura korik Anotogo wik yoluweki yangalekta wazayagi puwek kozanda kiling.
43 Semeia-se em fraqueza, ressuscita em poder.
44 Korik tonugu waliyi puwek yeik ngabelakpekkewek kapura korik Anotogo wik yoluweki ibendaga yangalekta wazami puwek paka ngalegewek. Purik korik tenigi ngabelakka pelege puwek ngizi tegi korik paka ngalege puwek ngizi.
44 Semeia-se corpo natural, ressuscita corpo espiritual. Se há corpo natural, há também corpo espiritual.
45 Kapiya Walektikke miza mabilik, Anotogo Aram yombanu werebek keremiza logo wilek kang pugubek wik wizeibene kelemiya kapura Kilisi yombanu kalika wiriyabokko teni kazing kumbekki lewengke Anotoyegi wik yolu keya kalike ibendaga korik wikwek kiling wik yangalektaweki keleyi.
45 Pois assim está escrito: “O primeiro homem, Adão, se tornou um ser vivente.” Mas o último Adão é espírito vivificante.
46 Kapura korik paka ngalege puwek were lewa ono. Korik ngabelakkawek were lewa pulaga korik paka ngalegewek kiriwei.
46 O que vem primeiro não é o espiritual, e sim o natural; depois vem o espiritual.
47 Anotogo Aram yombanu werebek ngabelakpekka keremiza kapura yombanu Kilisi kalika wiriyabok paka ngalegabek.
47 O primeiro homem, formado do pó da terra, é terreno; o segundo homem é do céu.
48 Yombanu ngabelakka yolu puwili Anotogo yombanu ngabelakpekka keremizabok kelikwili. Keya paka ngalege yolu puwili yombanu paka ngalegabok kelikwili.
48 Como foi o homem terreno, assim também são os demais que são feitos do pó da terra; e, como é o homem celestial, assim também são os celestiais.
49 Kang tenigi yolu pemek yombanu Anotogo ngabelakpekka keremizabok kelik, kapura kang tonugumek paka ngalegabok kelikki.
49 E, assim como trouxemos a imagem do homem terreno, traremos também a imagem do homem celestial.
50 Ini ne kiling ngizi kumuli puwili ne peliktikki inuwayegi kozak yeiweki mizi yagenda. Korik yeik piyeng Anotogo ngai yolugi pulogo yabelagi ono keya watabi sok si piyeng yereng watabiyeng sok si ono puraga kiliya kunagi ono.
50 Com isto quero dizer, irmãos, que a carne e o sangue não podem herdar o Reino de Deus, nem a corrupção herdar a incorrupção.
51 — ausente —
51 Eis que vou lhes revelar um mistério: nem todos dormiremos, mas todos seremos transformados
52 — ausente —
52 num momento, num abrir e fechar de olhos, ao ressoar da última trombeta. A trombeta soará, os mortos ressuscitarão incorruptíveis, e nós seremos transformados.
53 Pugu pilik mizagi purik korik tenigi sok si keya ibeng si puwek wezameliweki, logo korik sok si keya ibengki ono puwek wakiyiweki.
53 Porque é necessário que este corpo corruptível se revista da incorruptibilidade, e que o corpo mortal se revista da imortalidade.
54 Tenigi korik sok si keya ibeng si puwek wezameli keya sok si keya ibeng si ono puwek wakiyi puwekke ngago lang Kapiya Walektikke pobilik lende miza piyeng ngizigi,
54 E, quando este corpo corruptível se revestir de incorruptibilidade e o que é mortal se revestir de imortalidade, então se cumprirá a palavra que está escrita: “Tragada foi a morte pela vitória.”
55 Keya nararau pelik lende miza,
55 “Onde está, ó morte, a sua vitória? Onde está, ó morte, o seu aguilhão?”
56 Kozang teni ibeng si keya ngangang yaniweki pura teni kiling yolu, purik teni kaile mizi keya kaileragi kozanda kiling yolu kopong. Keya kaileyeng kozanda kiling purik Anotogi lora yolu kopong.
56 O aguilhão da morte é o pecado, e a força do pecado é a lei.
57 Kapura Anotogo tonuwa lewege miziweki keleya purikki tonuwa piyegi wazono meiweki purik watabi Yemizi tonuwagibek Yisu Kilisigu tenigi miza piyengki wiyeke.
57 Graças a Deus, que nos dá a vitória por meio de nosso Senhor Jesus Cristo.
58 Tegi ini ne kiling ngizi kumuli nogo keli puwili mabilik ngizi kumuli kuni keya kozang koyi keya ini Yemizibekki yawera mizageya koyimowei kangka neyau kumuli nagani. Yemizibekki yawe miza pura yeik ulak ono purikki kumulagirikki kai.
58 Portanto, meus amados irmãos, sejam firmes, inabaláveis e sempre abundantes na obra do Senhor, sabendo que, no Senhor, o trabalho de vocês não é vão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.