Romanos 9
Na Rorongo Ke Toke Eigna a Jisas Krais (BGT) vs ARC
1 Na vunegna inau na nigna a Krais, na hava kuda veleghamu ikeagaieni e tutuni. Inau ku bosi piapilau. Na Tarunga ke Tabu ke vunaghi pungusia na ghaghanagu, ma na ghaghanagu ke veleu inau ku boi piapilau kori vido ku velea
1 Em Cristo digo a verdade, não minto (dando-me testemunho a minha consciência no Espírito Santo):
2 inau ku dikahehegu puala me dika na ghaghanagu eigna nigua na komi tinoni, mara Jiu, kena boi vaututunia a Krais.
2 tenho grande tristeza e contínua dor no meu coração.
3 Inau ku sasaa a God keda vaparau me hatiu au tagna Krais, gi iangeni keda hathera nigua na komi tinoni eigna kedana vaututunia a Krais.
3 Porque eu mesmo poderia desejar ser separado de Cristo, por amor de meus irmãos, que são meus parentes segundo a carne;
4 Na komi tinonidia Israel hiri, a God ke vahira me hatira vaghagna ara pukuni dathegna. Imarea hiri arahai kena reghia na mana ke hutu nigna a God tagna na komi fata ke eia. Mi marea hiri arahai a God ke eia na komi taluhaghore duadia me hera komi nigna na vetula. Mi marea hiri a God ke vathaothadoghara eigna na puhi ke jino bali maimanihihia, me eia na taluhaghore ke sethe itadia bali hathera.
4 que são israelitas, dos quais é a adoção de filhos, e a glória, e os concertos, e a lei, e o culto, e as promessas;
5 Ara hutudia hiri kekeha mane puhi vaghagna, Ebraham, Aisak, ma Jekob. Ma a Krais ke havi mai kori tonogna na tinoni kori vikedia mara iangeni. A Krais, imanea a God ke vunaghi pungusira na komi fata gougovu. Mati veletokea imanea e hau me hau. Amen!
5 dos quais são os pais, e dos quais é Cristo, segundo a carne, o qual é sobre todos, Deus bendito eternamente. Amém!
6 Ehava? A God ke boi eia na hava ke taluhaghorea itadia na komi tinoni Jiu eigna sethe itadia kena boi vaututunia Krais na? Teo. Eigna boi na komi tinoni Jiu gougovu na pukuni tinoni nigna a God.
6 Não que a palavra de Deus haja faltado, porque nem todos os que são de Israel são israelitas;
7 Me boi vaghagna ara vikegna gougovu a Ebraham kena pukuni ara vikegna. Eigna toke a Ebraham ke mono kekeha dathegna, a God ke veleagna, “Ara pukuni vikemu keda havi mai vamua kori vikegna a dathemu Aisak.”
7 nem por serem descendência de Abraão são todos filhos; mas: Em Isaque será chamada a tua descendência.
8 Me boi vaghagna na komi tinoni gougovu kena havi mai kori vikegna a Ebraham ara pukuni dathegna God. Arahai vamua kena mono nidia na vaututuni ke vaghagna nigna na vaututunia a Ebraham kori vido ke vaututunia na taluhaghore a God ke eia itagna, imarea iraani vamua pukuni ara vikegna a Ebraham.
8 Isto é, não são os filhos da carne que são filhos de Deus, mas os filhos da promessa são contados como descendência.
9 Iaani na taluhaghore ke eia God tagna Ebraham eigna a Aisak. Imanea ke velea, “Kori pukuni maghavugna, inau kuda ghoi tabiru mai ma a Sera keda vahua na gari mane.”
9 Porque a palavra da promessa é esta: Por este tempo virei, e Sara terá um filho.
10 Kari bosi iangeni vamua na titiono ke titionoa eigna na vavahi ke eia a God kori vido ke vahira ara pukuni dathegna. Oti toatogha vanoa na titiono eidia e rua na mane baso, dathedia a hutuda a Aisak ma taugna a Rebeka.
10 E não somente esta, mas também Rebeca, quando concebeu de um, de Isaque, nosso pai;
11 — ausente —
11 porque, não tendo eles ainda nascido, nem tendo feito bem ou mal (para que o propósito de Deus, segundo a eleição, ficasse firme, não por causa das obras, mas por aquele que chama),
12 — ausente —
12 foi-lhe dito a ela: O maior servirá o menor.
13 Na vunegna iangeni na komi Rioriso ke Tabu kena velea iaani, “Inau ku dothovia a Jekob kari u siriuhaghinia a Iso.”
13 Como está escrito: Amei Jacó e aborreci Esaú.
14 Na hava katida velea eigna na puhi ke eia a God bali vahia na tinoni na? E boi jino? Teo, e pukuni jino.
14 Que diremos, pois? Que há injustiça da parte de Deus? De maneira nenhuma!
15 God ke veleagna a Moses vaghagna iaani, “Inau kuda hathea ahai ku vahia bali hathea, toke imanea ke boi nabagna. Mu kuda rarovia ahai ku vahia bali rarovia.”
15 Pois diz a Moisés: Compadecer-me-ei de quem me compadecer e terei misericórdia de quem eu tiver misericórdia.
16 Mati reghia, a God ke boi vahira na komi tinoni eigna kena magnahaghinia a God keda vahira ba eigna kena agutu hutu bali vatotogoa. A God ke vahira vamua arahai ke magnahaghinia keda rarovira.
16 Assim, pois, isto não depende do que quer, nem do que corre, mas de Deus, que se compadece.
17 Tadia na komi Rioriso ke Tabu, a Moses ke risoa a God ke veleagna na King gna i Ijip vaghagna iaani, “Inau ku vahigho eigna koda King bali tateli aua nigua na mana tagna na puhi kuda rihu pungusigho. Mu vahigho mua eigna na ahagu keda rongoragha ivei mi vei kori na maramagna doudolu.”
17 Porque diz a Escritura a Faraó: Para isto mesmo te levantei, para em ti mostrar o meu poder e para que o meu nome seja anunciado em toda a terra.
18 Mati reghia a God ke eia na hava ke magnahaghinia vamua. Gi a God ke magnahaghinia keda rarovia sina tinoni, imanea keda rarovia. Kari gi a God keda magnahaghinia sina tinoni keda boi sasaa na vaovarongo itagna, imanea keda eiagna na tinoni iangeni eigna keda boi sasaa na vaovarongo itagna.
18 Logo, pois, compadece-se de quem quer e endurece a quem quer.
19 Da sikei itamiu keda haghore mee vaghagna iaani itagua, “Na vunegna na komi fata gougovu kati eia ke leghua nigna na vanohehe a God vamua, boi jino imanea keda fateghita eigna na komi koakoa kati eia! Eigna na komi koakoa kati eia ke leghua vamua nigna na vanohehe a God.”
19 Dir-me-ás, então: Por que se queixa ele ainda? Porquanto, quem resiste à sua vontade?
20 A kulagu, inau kuda velegho vaghagna iaani. Ighoe na tinoni vamua me boi jino koda haghore vaghagna iangeni tagna God! Na nahu e bosi tangomana keda haghorea vaghagna iaani tagna ahai ke agutua, “Ehava gi o agutuu vaghagna iaani?”
20 Mas, ó homem, quem és tu, que a Deus replicas? Porventura, a coisa formada dirá ao que a formou: Por que me fizeste assim?
21 Ahai ke agutua na nahu ke leghua vamua nigna na toatogha ghehegna. Gi imanea keda magnahaghinia na agutuagna e rua na thagi nahu tagna sina vido ghai, imanea tangomana keda agutua vaghagna ke magnahaghinia. Da sikei na nahu, imanea keda ghngilaua kori na sesere bali agutu vanga tagna na komi dani ke nagho. Mi sikei mua na nahu, imanea keda eia vamua bali agutua na vanga tadia na komi hai dani.
21 Ou não tem o oleiro poder sobre o barro, para da mesma massa fazer um vaso para honra e outro para desonra?
22 God ke eia vaghagna vamua iangeni tadia na komi tinonidia i Israel. Imanea ke magnahaghinia na tateliagna na dikatagna ma na nigna na mana tadia arahai kena eia na komi puhi ke dika. Toke imarea ke nabadia a God keda diadikalara, imanea ke boi saisami na dikatagna tadia me boi vadiadikalara.
22 E que direis se Deus, querendo mostrar a sua ira e dar a conhecer o seu poder, suportou com muita paciência os vasos da ira, preparados para perdição,
23 Imanea ke eia vaghagna iangeni bali tatelia nigna na toke ke hutu tadia arahai ke rarovira me vahira ghohi eigna kedana mono duagna koragna nigna na mana ke hutu puala.
23 para que também desse a conhecer as riquezas da sua glória nos vasos de misericórdia, que para glória já dantes preparou,
24 Ighita hiri na komi tinoni iraani ke vahighita ghohi a God. Imanea ke bosi vahighita tadia arahai kena Jiu vamua, keana tadia arahai mua kena boi Jiu.
24 os quais somos nós, a quem também chamou, não só dentre os judeus, mas também dentre os gentios?
25 A profet Hosea ke risoa na hava ke velea a God eidia arahai kena boi Jiu. Imanea ke velea,
25 Como também diz em Oseias: Chamarei meu povo ao que não era meu povo; e amada, à que não era amada.
26 A profet Hosea ke risoa mua iaani,
26 E sucederá que no lugar em que lhes foi dito: Vós não sois meu povo, aí serão chamados filhos do Deus vivo.
27 Mi iaani na hava ke velea a profet Aisaia eidia na komi tinonidia Israel:
27 Também Isaías clamava acerca de Israel: Ainda que o número dos filhos de Israel seja como a areia do mar, o remanescente é que será salvo.
28 Eigna, vaghagna ke velea keda eia,
28 Porque o Senhor executará a sua palavra sobre a terra, completando-a e abreviando-a.
29 Aisaia ke velea mua iaani,
29 E como antes disse Isaías: Se o Senhor dos Exércitos nos não deixara descendência, teríamos sido feitos como Sodoma e seríamos semelhantes a Gomorra.
30 Na hava na ghaghanagna na komi fata iraani? Na ghaghanagna na vaghagna iaani: Toke arahai kena boi Jiu kena boi hiroa na puhi bali mono jino kori matagna God, imarea kena pada kori vido kena vaututunia a Krais.
30 Que diremos, pois? Que os gentios, que não buscavam a justiça, alcançaram a justiça? Sim, mas a justiça que é pela fé.
31 Kari na komi tinoni Jiu, toke imarea kena agutu heta bali leghua na komi vetula eigna kedana mono jino kori matagna God, imarea kena boi tangomana nidia.
31 Mas Israel, que buscava a lei da justiça, não chegou à lei da justiça.
32 Ehava gi ena boi jino kori matagna God na? Imarea kena boi jino eigna kena toatogha imarea kedana jino tagna na leghuagna na komi vetula nigna Moses vamua. Mena boi vaututuni a God keda tatelia itadia na pukuni puhi bali mono jino. E vaghagna na komi tinonidia Israel kena pejuraghi mena sikili tagna na ghahira ke hutu ke ado vasikilira na komi tinoni.
32 Por quê? Porque não foi pela fé, mas como que pelas obras da lei. Tropeçaram na pedra de tropeço,
33 A God ke kidi velera ghohi tadia na komi Rioriso ke Tabu vaghagna iaani,
33 como está escrito: Eis que eu ponho em Sião uma pedra de tropeço e uma rocha de escândalo; e todo aquele que crer nela não será confundido.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.