Mateus 24
Na Rorongo Ke Toke Eigna a Jisas Krais (BGT) vs NAA
1 Kori vido a Jisas ke au sania na Vathe ke Tabu, nigna na komi vaovarongo kena mai mena veleagna eigna keda reghia na Vathe ke Tabu ma na komi vathe hilighagna kena toetokelaghadia puala.
1 Jesus saiu do templo e, enquanto caminhava, os seus discípulos se aproximaram para lhe mostrar as construções do templo.
2 Ma Jisas ke veleragna, “Oti reghia mua na komi vathe irangeni? Inau ku veleghamu, tagna na dani keda mai, teo sikei ghahira keda mono kori mathagna vaghagna kena mono ikeagaieni. Imarea kedana reo horura na komi hidi gougovu.”
2 Ele, porém, lhes disse:
3 Leghugna iangeni, kori vido a Jisas ke nohe kori Suasupa i Ghai Olev, nigna na komi vaovarongo kena mai ghehedia itagna mena velea, “O veleghami, ingiha kedana reo horua na Vathe ke Tabu nigna a God iangeni? Na hava na vaughithatha kitida reghia bali adoa ighoe koda ghoi tabiru mai ma na vagovugna na maramagna ke gharani mai ghohi?”
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras quando os discípulos se aproximaram dele e, em particular, lhe pediram: — Diga-nos quando essas coisas vão acontecer e que sinal haverá da sua vinda e do fim dos tempos.
4 Ma a Jisas ke anira, “Oti reireghi toke ghamu, kenughua e pilaunighamu sa tinoni.
4 E Jesus respondeu:
5 Eigna sethe na tinoni kedana mai mena velea, ‘Inau a Vahavi,’ me sethe na tinoni kedana vaututunira.
5 Porque muitos virão em meu nome, dizendo: “Eu sou o Cristo”; e enganarão a muitos.
6 Ighamu kotida rongovia na rorongogna na komi rihu hutu, kari oti saghoi mataghu. Toke keda tutuni na komi fata iraani, boi na vagovugna na maramagna mua.
6 E vocês ouvirão falar de guerras e rumores de guerras. Fiquem atentos e não se assustem, porque é necessário que isso aconteça, mas ainda não é o fim.
7 Sethe na meleha kori maramagna kedana riurihu varihotaghidia me sethe na tinoni kedana thehe eigna ke teo sa ghadia vanga, ma na komi agnu keda agnu tadia na komi meleha.
7 Porque nação se levantará contra nação, e reino, contra reino. Haverá fomes e terremotos em vários lugares.
8 Na komi fata iraani na turughugna vamua na papara keda mai.
8 Porém todas essas coisas são o princípio das dores.
9 “Kori vido iangeni, na komi tinoni ivei mi vei kori maramagna kedana thevuioka itamiu eigna koti leghu inau. Imarea kedana thotighamu mena vaparaghamu mena vatheheghamu.
9 — Vocês serão entregues para serem maltratados e eles os matarão. Vocês serão odiados por todas as nações por causa do meu nome.
10 Sethe na tinoni keda luvu nidia na vaututuni. Imarea kedana boi veimagnahaghinighi me kedana veilubatighi tadia nidia na komi thevuioka.
10 Nesse tempo, muitos hão de se escandalizar, trair e odiar uns aos outros.
11 Sethe mara velepuhi piapilau kedana mai me kedana batu hahira na komi tinoni.
11 Muitos falsos profetas se levantarão e enganarão a muitos.
12 Na vunegna sethe na tinoni kedana ei hahalia na komi fata ke dika, imarea kedana boi dothovira arahai tavogha.
12 E, por se multiplicar a maldade, o amor se esfriará de quase todos.
13 Keana ahai keda sokara ngasi kori nigna na vaututuni me ghieghilei jufu kori vagovugna, imanea keda hatia na havi ke teo na govugna.
13 Aquele, porém, que ficar firme até o fim, esse será salvo.
14 Ma na Rorongo ke Toke eigna nigna na hughuta a God, imarea kedana titionoa ivei mi vei kori maramagna ma na komi tinoni gougovu kedana rongovia. Leghugna iangeni, na vagovugna na maramagna keda mai.”
14 E será pregado este evangelho do Reino por todo o mundo, para testemunho a todas as nações. Então virá o fim.
15 Gi a Jisas ke velea, “Kori dani keda mai, ighamu kotida reghia na fata ke dika vano a profet Daniel ke titionoa i hau. Na fata iangeni keda sokara kori Vathe ke Tabu nigna a God tagna bali boi monogna. Na vunegna iangeni, a God keda korogha sania nigna na Vathe ke Tabu. (Arahai kena ijumia na haghore iaani, oti hiohiro toetokea na pukuni ghaghanagna.)
15 — Quando, pois, vocês virem, situado no lugar santo, o abominável da desolação de que falou o profeta Daniel (quem lê entenda),
16 Kori dani iangeni, gi kotida mono kori provins i Jiudea, oti ghogho hadi tadia na komi suasupa.
16 então os que estiverem na Judeia fujam para os montes.
17 Gi kotida mono kosigna na vathe, saghoi raghe haghe bali hatia kekeha nimiu na fata.
17 Quem estiver no terraço não desça para tirar de casa alguma coisa.
18 Gi kotida agutu kori gnatha, saghoi tabiru bali hatia nimiu oopo.
18 E quem estiver no campo não volte atrás para buscar a sua capa.
19 Kori vido iangeni, na mataghu keda padara na koi vaivine kena boebote ma arahai kena susuua mua a dathedia eigna kenughua vahotha puala na ghoghodia.
19 Ai das que estiverem grávidas e das que amamentarem naqueles dias!
20 Oti tarai kaea a God eigna keda boi mono mai na komi fata irangeni kori vido ke mai na koburu ba kori Sabat.
20 Orem para que a fuga de vocês não aconteça no inverno, nem no sábado.
21 Eigna na papara kori vido iangeni keda dika vano tadia na komi papara ke mono mai ghohi kori maramagna. Leghugna iangeni, teo mua sa fata vaghagna iangeni keda ghoi mono mai.
21 Porque nesse tempo haverá grande tribulação, como nunca houve desde o princípio do mundo até agora e nunca jamais haverá.
22 Na vunegna a God ke dothovira nigna na mavitu, imanea keda hati aua kekeha dani papara. Gi keda boi hati aua imanea kekeha dani papara, teo sa tinoni keda havi.
22 Não tivessem aqueles dias sido abreviados, ninguém seria salvo; mas, por causa dos escolhidos, tais dias serão abreviados.
23 “Gi ahai keda veleghamu, ‘Na mane iaani a Vahavi!’ ba ‘Na mane iangeni a Vahavi!’ oti saghoi vaututunia.
23 — Então, se alguém disser a vocês: “Olhem! Aqui está o Cristo!” ou: “Ali está ele!”, não acreditem.
24 Sethe na tinoni piapilau kedana velea, ‘Inau a Vahavi,’ me sethe mara na profet piapilau kedana mai mua. Imarea kedana eia na komi reghithehe bali pilaura me vajefera arahai a God ke vahira ghohi, kari boi tangomana nidia.
24 Porque surgirão falsos cristos e falsos profetas, operando grandes sinais e prodígios, para enganar, se possível, os próprios eleitos.
25 Oti reireghi toke ghamu! Inau ku veleghamu na komi fata iraani gi ena jufu mai.
25 Eis que tenho predito isso a vocês.
26 “Gi ahai keda veleghamu, ‘Oti rorongo itagua! A Vahavi ke mono kori meleha ke gou,’ oti saghoi vano. Gi ahai keda veleghamu, ‘Imanea ke polo eeni,’ oti saghoi vaututunia.
26 Portanto, se disserem a vocês: “Eis que ele está no deserto!”, não vão lá. Ou, se disserem: “Eis que ele está no interior da casa!”, não acreditem.
27 Eigna na komi tinoni gougovu kedana adoa kori vido inau, na Dathei Tinoni kuda ghoi tabiru mai. Na tabirugu mai keda tate aua toetoke vaghagna na onga ke palaku ke tate au kori manga turughu i eta me jufu i paka.
27 Porque, assim como o relâmpago sai do Oriente e brilha até o Ocidente, assim será a vinda do Filho do Homem.
28 Mati adoa, tagna ke mono na fata ke thehe, na komi manu hutu kena haidu ngengeni.
28 Onde estiver o cadáver, aí se ajuntarão os abutres.
29 Gi a Jisas ke velera, “Leghugna na komi papara iraani,
29 — Logo em seguida à tribulação daqueles dias, o sol escurecerá, a lua não dará a sua claridade, as estrelas cairão do firmamento e os poderes dos céus serão abalados.
30 “Leghugna iangeni, na komi tinoni gougovu kori maramagna kedana reghia na vaughithatha kori maaloa keda tateli aua inau, na Dathei Tinoni kuda tabiru mai. Kori vido iangeni, imarea gougovu kedana tangi. Imarea kedana reghiu inau kuda tabiru mai kori parako duai mana ke heta ma na silada.
30 Então aparecerá no céu o sinal do Filho do Homem. Todos os povos da terra se lamentarão e verão o Filho do Homem vindo sobre as nuvens do céu, com poder e grande glória.
31 Mi kori tangigna na tavuli, inau kuda vetulara au komi nigua na enjel itadia na komi meleha gougovu kori maramagna eigna kedana hathatanora mai na komi tinoni a God ke kidi vahira ghohi.”
31 E ele enviará os seus anjos, com grande som de trombeta, os quais reunirão os seus escolhidos dos quatro ventos, de uma a outra extremidade dos céus.
32 A Jisas ke ghoi velera, “Oti reghia na ghai fig eigna keda velepuhighamu. Gi kotida reghia na ghai fig ke dudu me turughu vusu, ighamu koti adoa ke haga sagharo ghohi.
32 — Aprendam a parábola da figueira: quando já os seus ramos se renovam e as folhas brotam, vocês sabem que o verão está próximo.
33 Vaghagna mua iangeni, kori vido na komi papara keda jufu mai, ighamu kotida adoa inau ku gharani mai ghohi.
33 Assim, também vocês, quando virem todas estas coisas, saibam que está próximo, às portas.
34 Inau ku veleghamu, na komi fata iraani keda kidi jufu mai gi na komi tinoni kena mono ikeagaieni kedana thehe.
34 Em verdade lhes digo que não passará esta geração sem que tudo isto aconteça.
35 Na thepa ma na maaloa keda govu, kari nigua na komi haghore keda boi govu.
35 Passará o céu e a terra, porém as minhas palavras não passarão.
36 “Teo ahai ke adoa na dani ba na aoa keda jufu mai na komi fata irangeni. Mara na enjel ena boi adoa. Inau u boi adoa. Sikei vamua a Tamagu ke adoa.
36 — Mas a respeito daquele dia e hora ninguém sabe, nem os anjos dos céus, nem o Filho, senão o Pai.
37 Kori vido inau, na Dathei Tinoni kuda tabiru mai, na havidia na komi tinoni keda vaghagna vamua na havidia na komi tinoni kori vido ke mono a Noa.
37 Pois assim como foi nos dias de Noé, assim será também a vinda do Filho do Homem.
38 Tadia na komi dani irangeni na komi tinoni kena vanga mena kou mena taulaghi. Imarea kena eia na komi fata iraani me ghieghilei jufu kori dani a Noa ke hahaghe kori vaka.
38 Pois assim como nos dias anteriores ao dilúvio comiam e bebiam, casavam e davam-se em casamento, até o dia em que Noé entrou na arca,
39 Imarea kena boi toatogha sa fata keda kathera, gi na biringita ke mai me vathehera gougovu. Vaghagna iangeni ghua na hava keda tate mai kori vido inau, na Dathei Tinoni kuda tabiru mai.
39 e não o perceberam, até que veio o dilúvio e os levou a todos, assim será também a vinda do Filho do Homem.
40 “Kori vido iangeni e rua na mane koroda agutu kori gnatha. A God keda hati au sikei me talua sikei.
40 Então dois estarão no campo: um será levado, e o outro será deixado;
41 E rua na vaivine koroda kaikaliti vanga. Ma a God keda hati aua sikei me talua sikei.
41 duas mulheres estarão trabalhando num moinho: uma será levada, e a outra será deixada.
42 Na vunegna iaani, oti reireghi toke ghamu moti mono kaikaliti eigna ighamu oti boi adoa ingiha inau, nimua na vunaghi, kuda ghoi tabiru mai.
42 — Portanto, vigiem, porque vocês não sabem em que dia virá o Senhor de vocês.
43 “Oti ghaghana toke iaani: Na tinoni ke tonogna na vathe ke boi adoa na maghavu keda mai na mane bilau. Gi keda adoa, imanea keda rarai thovohaliu me boi lubatia na mane bilau keda haghe kori vathegna.
43 Porém, considerem isto: se o pai de família soubesse a que hora viria o ladrão, vigiaria e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Vaghagna iangeni, oti mono kaikaliti hahali eigna inau, na Dathei Tinoni, kuda tabiru mai kori vido ighamu koti boi adoa.”
44 Por isso, estejam também vocês preparados, porque o Filho do Homem virá à hora em que vocês menos esperam.
45 Jisas ke ghoi velera, “Ahai na mane agutu ke toke me ke thaothadogha? Imanea na mane agutu na vunaghi keda lubatia vania na reireghiagna kekeha mara nigna na mane agutu eigna keda heraghadia kori vido kedana vanga.
45 — Quem é, pois, o servo fiel e prudente, a quem o senhor deixou encarregado dos demais servos, para lhes dar o sustento a seu tempo?
46 Ma na mane agutu iangeni keda totogo kori vido na vunaghigna keda tabiru mai me reghia imanea ke ei tokea nigna na agutu.
46 Bem-aventurado aquele servo a quem seu senhor, quando vier, achar fazendo assim.
47 Inau ku veleghamu, kenughua na vunaghigna keda lubatia vania na reireghiagna komi nigna na fata gougovu.
47 Em verdade lhes digo que lhe confiará todos os seus bens.
48 Gi keda dika na mane agutu iangeni, da imanea keda toatogha vaghagna iaani, ‘Na vunaghigu keda boi tabiru mai saisami.’
48 Mas o que acontecerá se aquele servo, sendo mau, disser consigo mesmo: “Meu senhor demora para vir”,
49 Mi imanea ke turughu thabuhira na komi tinoni agutu ke reireghira, me vanga me kou memee duadia arahai kena thauthavu na koudia.
49 e começar a espancar os seus companheiros e a comer e beber com os bêbados?
50 Na vunaghigna keda tabiru mai kori maghavu na mane agutu iangeni ke boi pitua me boi kaikaliti eigna.
50 Virá o senhor daquele servo, em dia em que não o espera e em hora que não sabe,
51 Ma na vunaghigna keda pukuni diadikala na mane agutu iangeni, me vetula vano bali papara duadia arahai kena eia vaghagna kena jino kari ena boi jino. Imarea kedana dikahehe mena tangi mena gigiri kei ingengeni.”
51 e irá aplicar-lhe um castigo severo, condenando-o com os hipócritas. Ali haverá choro e ranger de dentes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.