Lucas 16

Na Rorongo Ke Toke Eigna a Jisas Krais (BGT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 A Jisas ke eia na titiono velepuhi iaani tadia nigna na komi vaovarongo: “Kekeha tinoni kena velea sina mane padarongo vaghagna iaani, “Nimua na mane bali reireghia nimua na komi fata ke diadikala nimua na rongo.”
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Na mane padarongo ke kiloa mai imanea me veleagna, ‘Inau ku rongovia ghohi ighoe ko eia na fata ke dika. O riso horua na hava ko eia tagna nigua na komi fata, eigna inau ku vagovugho kori nimua na agutu.’
2 Por isso ele o chamou e disse: “Eu andei ouvindo umas coisas a respeito de você. Agora preste contas da sua administração porque você não pode mais continuar como meu administrador.”
3 “Leghugna iaani na mane agutu ke ghaghana vaghagna iaani, ‘A vunaghigu ke vagovuu ghohi inau kori nigua na agutu. Na hava kuda eia ikeagaieni? Inau ku boi heta ghohi kuda ghegheli direni, mu maomamo nigua kuda kaekae rongo.
3 — Aí o administrador pensou: “O patrão está me despedindo. E, agora, o que é que eu vou fazer? Não tenho forças para cavar a terra e tenho vergonha de pedir esmola.
4 Inau ku adoa na hava kuda eia. Toke kuda govu ghohi kori nigua na agutu, na komi tinoni kedana kaliti tokeu kori vathedia.’
4 Ah! Já sei o que vou fazer… Assim, quando for mandado embora, terei amigos que me receberão nas suas casas.”
5 “Imanea ke kilora mai mara kena kaoni tagna na vunaghigna. Gi e veleagna na mane ke kidi mai, ‘Engiha ko kaonia tagna na vunaghigu?’
5 — Então ele chamou todos os devedores do patrão e perguntou para o primeiro: “Quanto é que você está devendo para o meu patrão?”
6 Imanea ke veleagna, ‘Alu na hathangatui galon oela.’ Ma na mane agutu ke veleagna, ‘Iaani na pepagna nimua na kaoni, o reoa saisami mo risoa e vati hathangatu na galon oela vamua.’
6 — “Cem barris de azeite!” — respondeu ele.
7 “Kori vido na varuagna na mane ke mai, na mane agutu ke huatia, ‘Ighoe na ba? Engiha ko kaonia tagna na vunaghigu?’ Imanea ke veleagna, ‘Sina hathangatu dukui wit.’ Ma na mane agutu ke veleagna, ‘Iaani na pepagna nimua na kaoni, o reo saisamia mo risoa e vati tutughu vamua.’
7 — Para o outro ele perguntou: “E você, quanto está devendo?”
8 “Na vunaghi ke adoa na fata ke dika ke eia nigna na mane agutu, kari e kilothaba imanea eigna imanea ke thaothaghoda kori na fata ke eia. E tutuni na komi tinoni bongihehe kena thaothadogha vano tadia na komi tinoni kena mono kori raraha kori reireghiragna nidia na komi agutu.”
8 — E o patrão desse administrador desonesto o elogiou pela sua esperteza. E Jesus continuou:
9 Gi a Jisas ke velera nigna na komi vaovarongo, “Oti hathera arahai tavogha tagna nimiu na komi fata koti tonogna kori maramagna iaani. Kori vido ke govu nimiu na komi fata moti vano i popo, a God keda kaliti tokeghamu ngengeni.
9 Por isso eu digo a vocês: usem as riquezas deste mundo para conseguir amigos a fim de que, quando as riquezas faltarem, eles recebam vocês no lar eterno.
10 “Ahai ke tango jino kori reireghiragna na komi fata ke iso, imanea keda tango jino hiri kori reireghiragna na komi fata ke hutu. Keana ahai ke boi tango jino kori reireghiragna na komi fata ke iso, imanea keda boi tango jino kori reireghiragna na komi fata ke hutu.
10 Quem é fiel nas coisas pequenas também será nas grandes; e quem é desonesto nas coisas pequenas também será nas grandes.
11 Vaghagna iangeni, gi koda boi tango jino kori reireghiragna na komi fata kori maramagna, a God keda boi vaututunigho kori reireghiragna nigna na pukuni fata ke toke.
11 Pois, se vocês não forem honestos com as riquezas deste mundo, quem vai pôr vocês para tomar conta das riquezas verdadeiras?
12 Gi koda boi tango jino kori reireghiragna nidia na rongo arahai tavogha kori maramagna iaani, a God keda boi hegho nigna na komi fata i popo.
12 E, se não forem honestos com o que é dos outros, quem lhes dará o que é de vocês?
13 “Teo sikei mane agutu ke tangomana na agutu vania e rua na vunaghi. Gi keda eia iangeni, imanea keda thevuioka tagna sikei me dothovia sikei. Ba imanea keda ghaghana bohea sikei me boi ghaghana bohea na varuagna. Vaghagna iangeni, boi tangomana kotida dothovia a God ma na rongo.”
13 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
14 Mara na Farise kena rongovia a Jisas ke velea iaani mena leuleua eigna kena pukuni dothovia na rongo.
14 Os fariseus ouviram isso e zombaram de Jesus porque amavam o dinheiro.
15 A Jisas ke anira, “Ighamu koti eia na komi fata ke sethe eigna na mavitu kedana velea ighamu na komi tinoni jino. Kari a God ke adoa na hava ke mono kori havimiu. Sethe na fata kena ghaghana bohea na komi tinoni kori maramagna, kori matagna a God na komi fata irangeni ke dika puala.”
15 Então Jesus disse a eles:
16 A Jisas ke ghoi velea iaani, “I hau ighita kati leghua na komi vetula nigna a Moses ma na komi fata kena risoa mara na profet. Turughu tagna a Jon Siuvitabu, imarea kena tuturia na Rorongo ke Toke eigna na hughuta nigna a God, me sethe na tinoni kena magnahaghinia a God keda vunaghi pungusira na havidia.
16 — A
17 Kari e teo sa fata ke iso keda govu tadia na komi vetula nigna a Moses. Na maaloa ma na thepa keda govu, keana na komi vetula irangeni keda boi govu.
17 — É mais fácil o céu e a terra desaparecerem do que ser tirado um simples acento de qualquer palavra da Lei.
18 “Gi ahai keda sonia a taugna me taulaghi tagna sina vaivine tavogha, imanea ke ghoho. Ma gi ahai ke taulaghi tagna na vaivine ke sonia a taugna, imanea ke ghoho hiri.”
18 — Se um homem se divorciar e casar com outra mulher, comete adultério. E quem casar com a mulher divorciada também comete adultério.
19 A Jisas ke ghoi velea iaani, “Sina mane padarongo ke mono ke pokoa na komi poko ke vahotha me vanga na komi vanga ke toke leuleghu maghavu.
19 Jesus continuou:
20 Me mono mua sina mane ke vonu na tubu kori tonogna, na ahagna a Lasarus. Ara kulagna kena ado hati vanoa kori hagethai vathegna na mane ke padarongo eigna keda kaekae nigna rongo.
20 Havia também um homem pobre, chamado Lázaro, que tinha o corpo coberto de feridas, e que costumavam largar perto da casa do rico.
21 A Lasarus ke magnahaghinia puala keda ghania na komi viovidoa vanga ke tomagha tagna na mane padarongo. Imanea ke nohe ngengeni ma na komi aku kena mai mena gnaignapia na komi tubugna.
21 Lázaro ficava ali, procurando matar a fome com as migalhas que caíam da mesa do homem rico. E até os cachorros vinham lamber as suas feridas.
22 “Kori vido a Lasarus ke thehe, na komi enjel kena hatia eigna keda mono duagna a Ebraham i popo. Ma na mane padarongo ghua ke thehe mena gilua.
22 O pobre morreu e foi levado pelos anjos para junto de Abraão, na festa do céu. O rico também morreu e foi sepultado.
23 Imanea ke vano kori meleha papara me mono papara puala ngengeni. Imanea ke tada hadi me reghia a Ebraham tagna ke hau ma a Lasarus ke mono duagna.
23 Ele sofria muito no
24 Na mane padarongo ke ghuuvia a Ebraham me ania, ‘Mama Ebraham, o raroviu! O vetula maia a Lasarus itagua eigna keda vagnubua na kaukaugna kori bea, me vaghaula na thapigu. Eigna inau ku papara puala kori joto iaani.’
24 Então gritou: “Pai Abraão, tenha pena de mim! Mande que Lázaro molhe o dedo na água e venha refrescar a minha língua porque estou sofrendo muito neste fogo!”
25 “Keana a Ebraham ke haghore tughua, ‘Dathegu, ighoe ko adoa, kori havimu ko tonogna na komi fata ko magnahaghinia, kari a Lasarus eni, na komi fata ke dika vamua ke pada imanea. Keana, ikeagaieni imanea ke totogo hutu puala, mi ighoe ko papara puala.
25 — Mas Abraão respondeu: “Meu filho, lembre que você recebeu na sua vida todas as coisas boas, porém Lázaro só recebeu o que era mau. E agora ele está feliz aqui, enquanto você está sofrendo.
26 Sina fata mua koda toatogha, na lodu hutu ke mono varihotaghida, me teo ahai keda hathavu atu itamua me teo ahai keda hathavu mai itamami.’
26 Além disso, há um grande abismo entre nós, de modo que os que querem atravessar daqui até vocês não podem, como também os daí não podem passar para cá.”
27 “Ma na mane padarongo ke veleagna a Ebraham, “Mama Ebraham, inau ku kaegho, o vetula vanoa a Lasarus kori vathegna a tamagu.
27 — O rico disse: “Nesse caso, Pai Abraão, peço que mande Lázaro até a casa do meu pai
28 O velea eigna keda vano vavotura e lima ara tahigu eigna kedana boi mai kori meleha papara iaani.’
28 porque eu tenho cinco irmãos. Deixe que ele vá e os avise para que assim não venham para este lugar de sofrimento.”
29 “Keana a Ebraham ke veleagna, ‘Na komi rioriso nigna a Moses ma na komi profet e mono ghohi bali vavotura. Imarea tangomana kedana rongovia mena leghua.’
29 — Mas Abraão respondeu: “Os seus irmãos têm a
30 “Ma na mane padarongo ke haghore tughua, ‘Teo, Mama Ebraham! Imarea kedana boi rongovia. Kari, gi keda vano itadia ahai vamua ke havi tabiru kori thehe, gi imarea kedana tughua na havidia ke koakoa.’
30 — “Só isso não basta, Pai Abraão!”, respondeu o rico. “Porém, se alguém ressuscitar e for falar com eles, aí eles se arrependerão dos seus pecados.”
31 “A Ebraham ke velea, ‘Gi kedana boi leghua na komi rioriso nigna a Moses ma na komi profet, toke ahai keda havi tabiru kori thehe keda vano itadia, imarea kedana boi tughua na havidia ke koakoa.’”
31 — Mas Abraão respondeu: “Se eles não escutarem Moisés nem os profetas, não crerão, mesmo que alguém ressuscite.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.