Hebreus 9

Na Rorongo Ke Toke Eigna a Jisas Krais (BGT) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Koragna na taluhaghore haehathe haulaghi kekeha vetula ke mono eigna na puhi bali maimanihihia God kedana leghua na komi tinonidia Israel. Ma God ke velera eigna kedana agutua na vathe tapole eigna keda mono na vido ke tabu kori maramagna bali maimanihihia imanea.
1 Ora, a primeira aliança tinha regras para a adoração e também um tabernáculo terreno.
2 Koragna na vathe tapole ke tabu iangeni, e rua na choghogna. Sikei na chogho kena kiloagna “na Vido ke Tabu.” Kori chogho iaani ke mono na bali noenohegna na lui ma na tevo. Popogna na tevo iangeni, imarea kena boa na komi bred ke tabu.
2 Foi levantado um tabernáculo; na parte da frente, chamada Lugar Santo, estavam o candelabro, a mesa e os pães da Presença.
3 Na varuai chogho ke mono leghugna na pohe tavotha kena savera mena kiloagna “na Vido ke Tabu Puala.”
3 Por trás do segundo véu havia a parte chamada Santo dos Santos,
4 Kori varuai chogho iangeni, imarea kena boa na olta kena agutua kori gol bali pughulia na ghaighubagha itagna. Ingengeni na Boks gna na Taluhaghore Haehathe ke mono mua. Imarea kena vathanguagna na gol kililia na boks iangeni. Koragna na boks iangeni e tolu na fata ke mono. Ke nagho, na botolo kena agutua kori gol ke mono sina vidoi vanga kena kiloagna, “mana.” Varuagna na fata ke mono ikoragna, nigna na supa a Eron ke vusu i hau. Vatolugna, e rua na ghahira ke lalava a God ke risora e salaghe na vetula itadia.
4 onde se encontravam o altar de ouro para o incenso e a arca da aliança, totalmente revestida de ouro. Nessa arca estavam o vaso de ouro contendo o maná, a vara de Arão que floresceu e as tábuas da aliança.
5 Na bilakigna na boks iaani, imarea kena kiloagna na vido bali hati aua na paluhadia na komi tinoni. Popogna na bilakigna e rua na ngunguju ke mono, na dodorodia ke vaghagna na thagi enjel kena kiloagna “cherubim.” E rua na cherubim koro mono bali tateli aua a God ke mono kori vido iangeni. Ma na vuludia ke vatara popogna na bilakigna na boks iangeni. Sethe mua na fata kiti tangomana na titionoagna vanighamu eidia na komi fata irangeni, keana ikeagaieni ighami kitida boi eia.
5 Acima da arca estavam os querubins da Glória, que com sua sombra cobriam a tampa da arca. A respeito dessas coisas não cabe agora falar detalhadamente.
6 Leghugna imarea kena boa na komi fata irangeni tagna bali monodia kori vathe tapole ke tabu, na komi pris kena vano haghe tagna na vasikeigna na chogho leuleghu dani bali eia nidia na agutu.
6 Estando tudo assim preparado, os sacerdotes entravam regularmente no Lugar Santo do tabernáculo, para exercer o seu ministério.
7 Keana kori varuagna na chogho ke tabu puala, na pukuni naghoi pris vamua ke tangomana na vano haghe ngengeni. Mi imanea, sikei vamua na vano haghegna koragna sina vinogha. Kori vido imanea ke vano haghe, imanea ke hatia hahali na ghaughabuagna na fata kaukagu. Me havughaghia na ghaughabua iangeni tagna a God eigna na paluhagna ghehegna ma na komi paluha kena eia na komi tinoni kari ena boi adoa iangeni na koakoa.
7 No entanto, somente o sumo sacerdote entrava no Santo dos Santos, apenas uma vez por ano, e nunca sem apresentar o sangue do sacrifício, que ele oferecia por si mesmo e pelos pecados que o povo havia cometido por ignorância.
8 Kori vetula bali vano haghe ngengeni, na Tarunga ke Tabu ke tateli aua na puhi bali haghe kori Vido ke Pukuni Tabu Puala i popo ke boi hangavia tadia na komi tinoni kori vido kena talu maimanihihia a God koragna na vathe tapole ke tabu.
8 Dessa forma, o Espírito Santo estava mostrando que ainda não havia sido manifestado o caminho para o Santo dos Santos enquanto ainda permanecia o primeiro tabernáculo.
9 Na komi fata irangeni bali tatelia vanighita ighita na komi tinoni kati mono ikeagaieni, na komi sosoni ma na komi havughaghi kena eia na komi tinoni tagna God, irangeni kena boi tangomana na vararaha na hehedia.
9 Isso é uma ilustração para os nossos dias, indicando que as ofertas e os sacrifícios oferecidos não podiam dar ao adorador uma consciência perfeitamente limpa.
10 Iangeni e tutuni eigna na komi vetula irangeni eigna vamua na vanga, ma na kou, mi kekeha puhi bali vararaha na tonodia. Na komi vetula irangeni, na komi vetulagna na tono vamua, ma God ke eira bali mono vamua me ghieghilei mai na puhi mathangani.
10 Eram apenas prescrições que tratavam de comida e bebida e de várias cerimônias de purificação com água; essas ordenanças exteriores foram impostas até o tempo da nova ordem.
11 Keana a Krais ke mai ghohi, mi imanea nida na pukuni naghoi pris ke hati maia na komi fata ke toke ke mono kori havida. Imanea ke vano haghe tagna na pukuni vido ke tabu ke toke vano tagna na vathe tapole. Ma na pukuni vido ke tabu iangeni, na komi tinoni kena boi agutua me boi na fatagna na maramagna iaani.
11 Quando Cristo veio como sumo sacerdote dos benefícios agora presentes, ele adentrou o maior e mais perfeito tabernáculo, não feito pelo homem, isto é, não pertencente a esta criação.
12 Krais ke sina horui haghegna vamua tagna na pukuni vido ke tabu iangeni. Imanea ke boi hatia na ghaughabuagna na got ba na dathei kau bali eia nigna na havughaghi tagna God. Teo. Imanea ke hatia na ghaughabuagna ghehegna, mi tagna na ghaughabuagna imanea ke vamamaluhaghita tagna na koakoa ke hau me hau.
12 Não por meio de sangue de bodes e novilhos, mas pelo seu próprio sangue, ele entrou no Santo dos Santos, uma vez por todas, e obteve eterna redenção.
13 Na komi vetula nigna a Moses kena velea arahai kena boi leghua na komi vetula, imarea kena garu kori matagna a God. Keana na komi vetula kena velea mua na komi pris kedana hatia na ghaughabuagna na got ma na kau mane, ma na pidaravugna na dathei kau kena havuaghaghia, mena purisia vanoa kori tonodia arahai kena koakoa. Gi na tonodia kena ghoi raraha kori matagna a God.
13 Ora, se o sangue de bodes e touros e as cinzas de uma novilha espalhadas sobre os que estão cerimonialmente impuros os santificam de forma que se tornam exteriormente puros,
14 Keana na ghaughabuagna a Krais ke heta vano tagna iangeni! Kori mana nigna na Tarunga ke Tabu ke mono thovohaliu, Krais ke lubatia na havigna ghehegna tagna a God vaghagna na havughaghi ke pukuni jino. Ma na ghaughabuagna ke vararaha na heheda tadia na komi puhi ke dika kati eia ke batughita kori thehe. Kori vido ke raraha na heheda, ighita tangomana katida agutu vania a God ke havi.
14 quanto mais, então, o sangue de Cristo, que pelo Espírito eterno se ofereceu de forma imaculada a Deus, purificará a nossa consciência de atos que levam à morte, de modo que sirvamos ao Deus vivo!
15 Krais ke thehe bali hati aua na paluhadia me vamamaluhara arahai kena eia na koakoa kori vido kena talu mono mua saragna na taluhaghore haehathe haulaghi. Na vunegna a Krais ke thehe eida ighita, a God ke eia imanea eigna keda hatia maia na taluhaghore haehathe ke mathangani tadia na komi tinoni, eigna arahai a God ke vahira, imarea kedana hatia na komi fata ke a God ke taluhaghorea itadia. Ma na komi fata irangeni keda mono thovohaliu.
15 Por essa razão, Cristo é o mediador de uma nova aliança para que os que são chamados recebam a promessa da herança eterna, visto que ele morreu como resgate pelas transgressões cometidas sob a primeira aliança.
16 — ausente —
16 No caso de um testamento, é necessário que comprove a morte daquele que o fez;
17 — ausente —
17 pois um testamento só é validado no caso de morte, uma vez que nunca vigora enquanto está vivo aquele que o fez.
18 Vaghagna vamua iangeni na taluhaghore haehathe haulaghi. Na taluhaghore iangeni ke mono na mana itagna leghugna vamua na fata kaukagu ke thehe.
18 Por isso, nem a primeira aliança foi sancionada sem sangue.
19 Kori turughugna na taluhaghore haehathe haulaghi, a Moses ke kidi titiono aua tadia na komi tinoni na komi vetula gougovu nigna a God. Gi imanea ke hatia na ghaughabuadia na komi dathei kau ma na komi got me vajotha duai bea. Govu, gi e hatia kekeha ototogna na ghai iso kena kiloagna “hisop,” me tari haidura tagna sina vidoi pohe ke mela kena agutua kori sesehugna na sip. Gi imanea ke vagnubura kori ghaughabua me purisia tagna na pepa viviloho ke mono na komi vetula, mi tadia mua na komi tinoni gougovu.
19 Quando Moisés terminou de proclamar todos os mandamentos da Lei a todo o povo, levou sangue de novilhos e de bodes, juntamente com água, lã vermelha e ramos de hissopo, e aspergiu o próprio livro e todo o povo, dizendo:
20 Leghugna iangeni a Moses ke velea, “Na ghaughabua iaani ke kaputi ngasia na taluhaghore haehathe a God ke eia itamiu me veleghamu eigna kotida leghua.”
20 "Este é o sangue da aliança que Deus ordenou que vocês obedeçam".
21 Vaghagna vamua iangeni, a Moses ke purisia mua na ghaughabua tagna na vathe tapole ke tabu ma na komi fata gougovu ikoragna na komi pris kena ado agutu itadia kori maimanihihiagna a God.
21 Da mesma forma, aspergiu com o sangue o tabernáculo e todos os utensílios das suas cerimônias.
22 Na komi vetula kena velea, da haga na komi fata gougovu imarea kedana purisia na ghaughabua itadia bali vararahara. Gi keda boi salala na ghaughabua, a God keda boi talutavogha na paluhadia na komi tinoni.
22 De fato, segundo a Lei, quase todas as coisas são purificadas com sangue, e sem derramamento de sangue não há perdão.
23 Iangeni na vunegna imarea kena vararaha na vathe tapole ma na komi fata ikoragna tagna na ghaughabuadia na komi fata kaukagu kena havughaghira. Keana na komi fata kiti titinoa irangeni, na totoghalegna vamua na komi fata ke mono i popo. Ma na komi fata i popo ke pukuni tutuni teo kedana mono raraha gi keda boi mono na havughaghi ke nagho vano tadia na komi havughaghi irangeni.
23 Portanto, era necessário que as cópias das coisas que estão nos céus fossem purificadas com esses sacrifícios, mas as próprias coisas celestiais com sacrifícios superiores.
24 Iangeni na vunegna a Krais ke hadi i popo me mono ngengeni duagna a God bali hatheghita. Krais ke boi vano haghe tagna na vido ke tabu ke agutua na komi tinoni, eigna na vido ke tabu iangeni, na totoghalegna vamua na pukuni vido ke tabu i popo.
24 Pois Cristo não entrou em santuário feito por homens, uma simples representação do verdadeiro; ele entrou no próprio céu, para agora se apresentar diante de Deus em nosso favor;
25 Mi manea ke boi hadi i popo eigna keda sethe na lubatiagna na havigna vaghagna na havughaghi tagna a God. Teo! Krais ke sikei vamua na horui eiagna na pukuni havughaghi iangeni. Hee, imanea ke boi eia vaghagna ke eia na pukuni naghoi pris ke vano haghe kori vido ke tabu puala leuleghu vinogha bali havughaghia na komi fata kaukagu.
25 não, porém, para se oferecer repetidas vezes à semelhança do sumo sacerdote que entra no Santo dos Santos todos os anos, com sangue alheio.
26 Gi a Krais keda lubatia na havigna leuleghu vinogha, da imanea sethe ghohi na theheagna, turughu kori vavuhagna na maramagna me jufu mai ikeagaieni. Kari e boi ai! Tadia na komi dani iraani gi e govu na maramagna, imanea ke sikei vamua na maiagna bali hati aua na paluhadia na komi tinoni kori lubatiagna ghehegna vaghagna na havughaghi.
26 Se assim fosse, Cristo precisaria sofrer muitas vezes, desde o começo do mundo. Mas agora ele apareceu uma vez por todas no fim dos tempos, para aniquilar o pecado mediante o sacrifício de si mesmo.
27 Na komi tinoni e sikei vamua na theheadia. Govu gi a God ke fatera.
27 Da mesma forma, como o homem está destinado a morrer uma só vez e depois disso enfrentar o juízo,
28 Vaghagna mua iangeni, Krais ke sina horui theheagna vamua vaghagna na havughaghi bali hati aua na paluhadia na komi tinoni ke sethe. Imanea keda ghoi tabiru mai, keana bosi bali ghoi thehe eigna na komi paluhada. Teo! Imanea keda vahavira arahai kena pitua na maiagna me hera na havi ke teo na govugna.
28 assim também Cristo foi oferecido em sacrifício uma única vez, para tirar os pecados de muitos; e aparecerá segunda vez, não para tirar o pecado, mas para trazer salvação aos que o aguardam.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.