Gálatas 3

Na Rorongo Ke Toke Eigna a Jisas Krais (BGT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ighamu na komi tinoni kiloau i Galesia, oti mee! Inau ku pukuni titiono toetoke vanighamu eigna na thehe ke eia a Jisas kori ghaibabala eimiu ghamu. Ahai ke pilaunighamu gi e boi jino na ghaghanamiu na?
1 Ó gálatas insensatos! Quem os enfeitiçou? Jesus Cristo não lhes foi explicado tão claramente como se tivessem visto com os próprios olhos a morte dele na cruz?
2 Sina fata vamua ku magnahaghinighamu kotida veleu. Ehava gi oti hatia na Tarunga ke Tabu nigna a God na? Eigna koti leghua na komi vetula, ba eigna koti vaututunia na Rorongo ke Toke eigna a Jisas Krais?
2 Deixem-me perguntar apenas uma coisa: vocês receberam o Espírito porque obedeceram à lei ou porque creram na mensagem que ouviram?
3 Ehava gi oti mee? Kori vido koti kidi turughua na havimiu ke mathangani, ighamu koti lubatia na Tarunga ke Tabu eigna keda agutu kori havimiu. Keana ikeagaieni ighamu koti toatogha koti tangomana ghohi na hatiagna na puhigna a Krais kori hetamiu ghehemiu.
3 Será que perderam o juízo? Tendo começado no Espírito, por que agora procuram tornar-se perfeitos por seus próprios esforços?
4 Kekeha tinoni kena pukuni vaparaghamu eigna nimiu na vaututuni tagna a Krais. Gi ighamu kotida tabiru vano moti leghua na komi vetula, e teo sa fata ke toke keda au mai kori nimiu na komi papara! Inau ku bosi magnahaghinia keda vaghagna iangeni!
4 Será que foi à toa que passaram por tantos sofrimentos? É claro que não foi à toa!
5 A God ke heghamu nigna na Tarunga ke Tabu me eia na komi reghithehe itamiu, bosi eigna koti leghua na komi vetula. Teo. Imanea ke eia na komi fata irangeni eigna koti vaututunia na Rorongo ke Toke.
5 Volto a perguntar: acaso aquele que lhes deu o Espírito e realizou milagres entre vocês agiu assim porque vocês obedeceram à lei ou porque creram na mensagem que ouviram?
6 Na komi Rioriso ke Tabu kena velea iaani, “A Ebraham ke vaututunia a God, ma na vunegna iangeni a God ke velea imanea ke jino kori matagna.”
6 Da mesma forma, “Abraão creu em Deus, e assim foi considerado justo”.
7 Mi nau ku magnahaghinighamu kotida adoa na komi tinoni kena vatutunia a God vaghagna a Ebraham ke vaututunia, imarea irangeni na pukuni tinoni nigna a God.
7 Logo, os verdadeiros filhos de Abraão são aqueles que creem.
8 Na komi Rioriso ke Tabu kena velea na komi tinoni kena boi Jiu kedana mono jino kori matagna God kori vido kedana vaututunia imanea. Na rorongo ke toke iangeni, a God ke taluhaghorea tagna a Ebraham kori vido ke veleagna, “Tamua ighoe, inau kuda vatokera na komi tinoni gougovu kori maramagna.”
8 As Escrituras previram esse tempo em que Deus declararia os gentios justos por meio da fé. Ele anunciou essas boas-novas a Abraão há muito tempo, quando disse: “Todas as nações da terra serão abençoadas por seu intermédio”.
9 Mi ighita kati adoa arahai kena vaututunia a Krais, a God keda vatokera vaghagna vamua ke vatokea a Ebraham eigna ke vaututunia.
9 Portanto, todos os que creem participam da mesma bênção que Abraão recebeu por crer.
10 Keana arahai kena ghaghana kena mono jino kori matagna a God eigna kena leghua na komi vetula, a God keda vaparara. Inau ku velea iaani eigna na komi Rioriso ke Tabu kena velea, “Arahai kena boi leghua hahalia na komi fata gougovu ke mono tadia na komi vetula, a God keda vaparara.”
10 Contudo, os que confiam na lei para serem declarados justos estão sob maldição, pois as Escrituras dizem: “Maldito quem não se mantiver obediente a tudo que está escrito no Livro da Lei”.
11 Iangeni ke tateli aua teo ahai ke jino kori matagna a God eigna ke leghua na komi vetula. Inau ku velea iaani eigna na komi Rioriso ke Tabu kena velea, “Na tinoni ke vaututunia God, imanea ke jino kori matagna, mi manea keda hatia na havi ke tutuni.”
11 É evidente, portanto, que ninguém pode ser declarado justo diante de Deus pela lei. Pois as Escrituras dizem: “O justo viverá pela fé”.
12 Na leghuagna na komi vetula, iangeni ke tavogha puala tagna na vaututuniagna a God. Vaghagna iaani ke mono tadia na komi Rioriso ke Tabu, “Gi koda magnahaghinia na hatiagna na havi ke tutuni kori leghuagna na komi vetula, ighoe koda leghura gougovu.”
12 A lei, porém, não é baseada na fé, pois diz: “Quem obedece à lei viverá por ela”.
13 Toke keda vahotha puala iangeni, na komi Rioriso ke Tabu kena velea a God keda vaparara arahai kena boi leghua na komi vetula gougovu. Keana a Krais ke vamamaluhaghita tagna na papara iangeni kori vido imanea ke thehe me hatia itagna na papara ke nabada ighita. Iangeni na vunegna na komi Rioriso ke Tabu kena velea, “Ahai imarea kena vathehea mena savera na tonogna kori ghai, a God ke fatea me vapara ghohi.”
13 Mas Cristo nos resgatou da maldição pronunciada pela lei tomando sobre si a maldição por nossas ofensas. Pois as Escrituras dizem: “Maldito todo aquele que é pendurado num madeiro”.
14 Kori vido a Jisas Krais ke eia iangeni, a God ke vatokera na komi tinoni kena boi Jiu vaghagna vamua imanea ke vatokea a Ebraham i hau. A Jisas ke thehe eida ighita eigna katida hatia na Tarunga ke Tabu a God ke taluhaghorea vanighita ighita kati vaututunia.
14 Por meio de Cristo Jesus, os gentios foram abençoados com a mesma bênção de Abraão, para que recebêssemos, pela fé, o Espírito prometido.
15 Ara kulagu kiloau, na hava kuda veleghamu ikeagaieni ke vaghagna na puhi taluhaghore koti eia hahali. Kori vido e rua na tinoni koro hiia na taluhaghore, e teo ahai keda vateoa ba boa haghea kekeha ghaghana mua.
15 Irmãos, apresento-lhes um exemplo da vida diária. Ninguém pode anular ou fazer acréscimos a uma aliança irrevogável.
16 I hau, God ke eia sina taluhaghore tagna Ebraham mi tagna mua sina tinoni kori vikegna. Na komi Rioriso ke Tabu ena boi velea a God ke eia na taluhaghore tadia ara vikegna gougovu a Ebraham, kari tagna sina tinoni vamua kori vikegna. Ma na tinoni iangeni a Krais.
16 Pois bem, Deus fez a promessa a Abraão e a seu descendente. Observem que as Escrituras não dizem “a seus descendentes”, como se fosse uma referência a muitos, mas sim “a seu descendente”, isto é, Cristo.
17 Na hava ku velea iaani: A God ke kidi eia na taluhaghore tagna Ebraham. Mi leghugna vati na hathangatu me tolu hangavulu na vinogha, imanea ke hea a Moses na komi vetula. Na vunegna na taluhaghore ke kidi mai, na komi vetula kena boi tangomana na vateoagna na taluhaghore iangeni.
17 É isto que quero dizer: a lei, que veio 430 anos depois, não pode anular a aliança que Deus estabeleceu com Abraão, pois nesse caso a promessa seria quebrada.
18 A God keda vatokeghita, boi eigna kati leghua na komi vetula nigna Moses. Teo. Imanea keda vatokeghita eigna ke taluhaghorea keda eia. Vaghagna iangeni, a God ke vatokea a Ebraham eigna ke taluhaghorea keda eia.
18 Portanto, se a herança pudesse ser recebida pela obediência à lei, ela não viria pela aceitação da promessa. No entanto, Deus, em sua bondade, a concedeu a Abraão como promessa.
19 Gi keda ai na, ehava na vunegna gi a God ke hera na komi vetula tadia na komi tinoni Jiu? Na komi vetula bali tatelia tadia na komi tinoni imarea kena eia na koakoa. Ma na komi vetula bali mono me ghieghilei mai kori maramagna na tinoni kori vikegna a Ebraham a God ke eia na taluhaghore itagna. Na komi vetula irangeni, a God ke titionoa tadia na komi enjel mi marea kena hea a Moses eigna keda titionoa tadia na komi tinonidia Israel.
19 Qual era, então, o propósito da lei? Ela foi acrescentada à promessa para mostrar às pessoas seus pecados. Mas a lei deveria durar apenas até a vinda do descendente prometido. Por meio de anjos, a lei foi entregue a um mediador.
20 A Moses hiri na mane ke mono hotaghidia na komi tinoni ma God. Keana, kori vido a God ke eia na taluhaghore tagna a Ebraham, teo ahai ke mono varihotaghidia romara. A God ghehegna ke eia.
20 O mediador, porém, só é necessário quando dois ou mais precisam chegar a um acordo, e Deus é um só.
21 Me hava? Na komi vetula kena vateoa na taluhaghore nigna God? Teo! Gi e tutuni na komi vetula ke tangomana na heghitagna na havi ke teo na govugna, ighita tangomana katida mono jino kori matagna a God eigna kati leghura vamua.
21 Existe, portanto, algum conflito entre a lei e as promessas de Deus? De maneira nenhuma! Se a lei fosse capaz de nos conceder nova vida, seríamos declarados justos pela obediência a ela.
22 Keana na komi Rioriso ke Tabu kena velea na ghaghana bali eia na koakoa ke vunaghi pungusira na komi tinoni gougovu, me vahothahaghinira na leghuagna na komi vetula. Na vunegna iangeni, a God ke hera na taluhaghore bali hatia na havi ke teo na govugna tadia arahai kena vaututunia Jisas Krais.
22 Mas as Escrituras afirmam que somos todos prisioneiros do pecado, de modo que nós, os que cremos, recebemos a promessa de libertação apenas pela fé em Jesus Cristo.
23 Gi e mai a Jisas Krais, na komi vetula vaghagna kena boghita kori vathe tatari mena reireghighita me ghieghilei mai na maghavu a God ke tateli aua na komi tinoni tangomana kedana hatia na havi ke teo na govugna kori vido kena vaututunia a Krais.
23 Antes que o caminho da fé se tornasse disponível, fomos colocados sob a custódia da lei e mantidos sob a sua guarda, até que essa fé fosse revelada.
24 Tutuni. Na komi vetula kena reireghighita me ghieghilei mai a Krais. Kari leghugna ke mai imanea, ighita tangomana katida mono jino kori matagna a God kori vido kati vaututunia a Krais.
24 Em outras palavras, a lei foi nosso guardião até a vinda de Cristo; ela nos protegeu até que, por meio da fé, pudéssemos ser declarados justos.
25 Ikeagaieni na komi vetula kena boi reireghighita, eigna ighita kati vaututunia ghohi a Krais.
25 Agora que veio o caminho da fé, não precisamos mais da lei como guardião.
26 Ighamu gougovu ara dathegna a God moti sikei duagna a Jisas Krais eigna koti vaututunia imanea.
26 Pois todos vocês são filhos de Deus por meio da fé em Cristo Jesus.
27 Ighamu koti sikei duagna Krais kori vido koti siuvitabu. Vaghagna na tinoni ke vahaghea na pohe mathangani, ighamu koti vahaghea nimiu ghohi na puhigna a Krais.
27 Todos que foram unidos com Cristo no batismo se revestiram de Cristo.
28 Mi keagaieni, na komi tinoni Jiu, ma na komi tinoni kena boi Jiu, mara mane, ma na koi vaivine, ma na komi tinoni seka, ma na komi tinoni mamaluha, imarea kena nanaba vamua kori matagna a God. Tutuni, ighamu gougovu koti nanaba kori matagna a God eigna koti mono haidu duagna a Jisas Krais.
28 Não há mais judeu nem gentio, escravo nem livre, homem nem mulher, pois todos vocês são um em Cristo Jesus.
29 Na vunegna ighamu nigna na komi tinoni a Krais, ighamu hiri na komi tinoni kori vikegna a Ebraham. Mi ighamu kotida hatia na komi fata ke toke a God ke taluhaghorea tagna imanea.
29 E agora que pertencem a Cristo, são verdadeiros filhos de Abraão, herdeiros dele segundo a promessa de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.