2 Coríntios 11
Na Rorongo Ke Toke Eigna a Jisas Krais (BGT) vs NTLH
1 Toke inau ku adoa na titiono tautalunagho na fata mee, inau ku magnahaghinighamu kotida sasaa na vaovarongo itagua kori vido kuda eia iangeni.
1 Eu gostaria que vocês me suportassem mesmo quando sou um tanto louco. Por favor, me suportem!
2 Inau kuda titiono tautalunagho eigna ku pukuni magnahaghinia kotida totho vamua tagna a Krais, eigna iangeni ke leghua nigna na vanohehe a God. Ighamu vaghagna na vaivine mathangani ku taluhaghorea ghohi kuda hea tagna sina mane vamua bali taulaghi itagna, mi manea a Krais. Mi nau ku reireghi toetokeghamu eigna kuda heghamu atu itagna a Krais vaghagna na vaivine mathangani ke mono jino me ghieghilei taulaghi.
2 O mesmo zelo que Deus tem por vocês eu também tenho. Porque vocês são como uma virgem pura que eu prometi dar em casamento somente a um homem, que é Cristo.
3 Keana inau ku mataghu nigua kenughua kekeha tinoni ena pilaunighamu mena vadiadikala nimiu na dotho vania a Krais ma na ghaghanamiu bali leghua imanea. Boi toke keda vaghagna kori maghavu na poli ke pilaunia Ivi tagna nigna na haghore piapilau.
3 Pois, assim como Eva foi enganada pelas mentiras da cobra, eu tenho medo de que a mente de vocês seja corrompida e vocês abandonem a devoção sincera e pura a Cristo.
4 Inau ku mataghu eigna ighamu koti sasaa na rongoviragna arahai kena mai itamiu mena titionoa na komi fata eigna a Jisas ke tavogha tagna na hava kiti velepuhighamu. Moti totogo na rongoviagna na titiono eigna na Tarunga ke Tabu ma na Rorongo ke Toke ke tavogha puala tagna na hava kiti velepuhighamu.
4 Porque vocês suportam com alegria qualquer um que chega e anuncia um Jesus diferente daquele que nós anunciamos. E aceitam um espírito e um evangelho completamente diferentes do Espírito de Deus e do evangelho que receberam de nós.
5 Toke ighamu koti toatogha imarea irangeni mara na vetula ke nagho vano, inau ku boi ghaghana imarea kena nagho vano itagua.
5 Eu não acho que tenho menos valor do que esses tais “superapóstolos”!
6 Inau ku boi sikolu eigna na puhi haohaghore vaghagna kena eia imarea, keana inau ku pukuni adoa toetokea na velepuhi ke tutuni. Mi nau ku tateli aua hahalia iangeni itamiu tadia nigua na komi agutu gougovu ku eia itamiu.
6 Talvez eu seja um principiante no falar, mas no conhecimento não sou. Sempre e em todas as situações temos dado provas disso a vocês.
7 Inau ku boi kaea sa fata itamiu kori vido ku titionoa na Rorongo ke Toke itamiu. Kori hiroagna nigua na rongo ghehegu inau ku vahoruu eigna ighamu kotida mono toke kori havimiu duagna a Krais. Ehava? Na fata ku eia iangeni e hahi?
7 Quando anunciei a vocês a boa notícia de Deus, fiz isso completamente de graça. Eu me humilhei para engrandecer vocês. Será que houve algum mal nisso?
8 Na komi tinoni kiloau tagna kekeha meleha tavogha kena hatheu kori nidia na rongo eigna kuda tangomana na agutu itamiu. Vaghagna inau ku bilaua nidia na rongo, eigna inau ku boi hathera, kari inau ku hatheghamu ighamu koti boi heu sa rongo.
8 Enquanto estive trabalhando entre vocês, fui pago por outras igrejas. Por assim dizer, eu estava roubando delas para ajudar vocês.
9 Kori vido ku mono duamiu i hau mu kudo tagna kekeha fata, inau ku boi kaeaghamu. Teo. Ara kulada kiloau kena kalasu mai i Masedonia kena hatia maia nidia na sosoni bali hatheu. Turughu i hau me jufu ikeagaieni, inau ku boi kaea sa fata itamiu. Me teo kuda eia iangeni.
9 E, durante o tempo em que estive com vocês, quando precisava de alguma coisa, não incomodava ninguém; pois os irmãos que vieram da Macedônia me trouxeram tudo o que eu precisava. O que aconteceu no passado e acontecerá no futuro é isto: eu nunca exigirei que vocês me ajudem.
10 Vaghagna a Krais ke titiono tutuni hahali, inau ku titiono tutuni kori vido ku velea teo ahai kori provins i Akaia keda vasotoa nigua na titiono tautalunagho iangeni.
10 Pela verdade de Cristo, a qual está em mim, eu garanto que ninguém, em nenhum lugar da Acaia, tirará de mim este orgulho de anunciar o evangelho sem cobrar nada.
11 Ehava? Inau ku velea kuda boi kaea sa fata itamiu eigna ku boi dothovighamu? Teo! God ke adoa inau ku dothovighamu.
11 Por que estou dizendo isso? Será que é porque não amo vocês? Deus sabe que os amo!
12 Na puhi ku eia iangeni, inau kuda talu eia vamua eigna kuda vasotora arahai kena magnahaghinia kedana velea na agutu kena titiono tautalunagho eigna ke nanaba vamua tagna na agutu kiti eia. Inau ku magnahaghinia kuda tateli aua nidia na titiono tautalunagho ke teo sa vunegna.
12 O que estou fazendo agora vou continuar a fazer a fim de evitar que aqueles tais “ apóstolos ” tenham motivo para se gabar e dizer que fazem um trabalho igual ao nosso.
13 Imarea kena velea kena mara na vetula kari e boi tutuni. Ma na nidia na komi agutu e boi tutuni mua. Imarea kena pilaunighamu eigna kotida toatogha imarea pukuni mara na vetula nigna a Krais.
13 Aqueles homens são apóstolos falsos e não verdadeiros. Eles mentem a respeito dos seus trabalhos e se disfarçam, apresentando-se como verdadeiros apóstolos de Cristo.
14 Ighita teo katida vere tagna na komi puhi ke dika kena eia, eigna a Satan ke eia mua vaghagna iangeni. Imanea ke pilaunira na komi tinoni eigna kedana toatogha imanea na enjel ke siasilada puala.
14 E isso não é de admirar, pois até Satanás pode se disfarçar e ficar parecendo um anjo de luz.
15 Mati saghoi vere kori vido nigna na komi mane agutu kena piapilau mena eia vaghagna kena hathera na komi tinoni kori leghuagna na puhi ke jino. Keana kori maghavu a God keda fatera na komi tinoni, imarea kedana hatia na papara ke nabagna nidia na komi agutu ke dika.
15 Portanto, não é nada demais que os servidores dele se disfarcem, apresentando-se como pessoas que fazem o bem. Mas no fim eles receberão exatamente o que as suas ações merecem.
16 Toke inau ku velea ghohi na titiono tautalunagho na fata ke mee, inau ku bosi magnahaghinighamu kotida toatogha inau ku pukuni mee. Keana gi kotida toatogha vaghagna iangeni, oti vaovarongo mai itagua vaghagna koti vaovarongo itadia mara kena mee, moti lubatiu eigna kuda titiono tautalunagho sina vido.
16 Repito: ninguém deve pensar que eu estou louco. Mas, se vocês pensam isso, então me recebam como louco para que assim eu tenha alguma pequena coisa de que me gabar.
17 Na titiono tautalunagho kuda eia ikeagaieni boi na fata ke magnahaghinia a Lod. Keana inau kuda leghua vamua na puhigna na tinoni ke mee.
17 De fato, o que estou dizendo agora não é o que o Senhor me mandou dizer. Quanto a eu me gabar, estou realmente falando como louco.
18 Mara na velepuhi piapilau kena mono itamiu kena vahaihadira ghehedia eigna na komi fata kena eia, mi ghamu koti sasaa na vaovarongo itadia. Na vunegna iangeni inau huju kuda vahaihadiu ghehegu mua.
18 Já que existem tantas pessoas que se gabam por motivos apenas humanos, eu também vou me gabar de mim mesmo.
19 Toke ighamu koti toatogha koti thaothadogha puala, ighamu koti sasaa puala na rongoviragna arahai kena mee.
19 Vocês são tão sábios e suportam de boa vontade os loucos.
20 Tutuni, ighamu koti totogo eidia imarea kori vido kena hurughamu gi kotida eia na hava kena magnahaghinia, mena hatia nimiu na komi fata, mena pilaunighamu, mena vahaihadira ghehedia popomiu, mena tapoa na bakomiu.
20 Toleram os que mandam em vocês e exploram vocês; toleram os que os enganam, os que os tratam com desprezo e os que lhes dão bofetadas.
21 Da ighamu koti toatogha e naba inau kuda maomamo kori vido ku veleghamu ighami kiti boi naba na eiagna itamiu na komi puhi ke dika irangeni.
21 Tenho até vergonha de confessar que nós fomos tímidos demais e não fomos capazes de fazer coisas como essas. Mas, se os outros se atrevem a se gabar de alguma coisa, eu também vou me atrever, embora isso seja uma loucura.
22 Ehava? Imarea kena velea kena Jiu? Inau huju na mane Jiu. Mena velea imarea maradia Israel? Inau huju manegu Israel. Mena velea mua kena havi mai kori vikegna a Ebraham? Inau huju ku havi mai mua kori vikegna a Ebraham.
22 Eles são hebreus? Eu também sou. Eles são israelitas? Eu também sou. Eles são descendentes de Abraão? Eu também sou.
23 Ehava? Imarea kena velea imarea na komi tinoni agutu nigna a Krais? Inau ku adoa ku titiono vaghagna na mane ke pukuni mee, kari inau na mane agutu nigna a Krais ku toke vano itadia. Inau ku eia na komi agutu ke sethe vano itagna na komi agutu kena eia imarea. Ma na komi maghavu ku mono kori vathe tatari ke sethe vano tagna na komi maghavu imarea kena mono kori vathe tatari. Ma na komi maghavu kena thabuhiu ke sethe vano tagna na komi maghavu kena thabuhira. Mi tadia na komi maghavu ke sethe inau ku haga thehe.
23 Eles são servos de Cristo? Mas eu sou um servo melhor do que eles, embora, ao dizer isso, eu esteja falando como se fosse louco. Pois eu tenho trabalhado mais do que eles e tenho estado mais vezes na cadeia. Tenho sido chicoteado muito mais do que eles e muitas vezes estive em perigo de morte.
24 Mara puhidia mara Jiu e lima horui thabuhiugna tagna e tolu hangavulu me hia na thabu.
24 Em cinco ocasiões os judeus me deram trinta e nove chicotadas .
25 Mara puhidia mara i Rom e tolu horui thabuhiugna kori ghai. Me sina maghavu imarea kena piriu kori ghahira eigna kena magnahaghinia na vatheheugna. Inau ku tolu horui hahaghe tadia na komi vaka ke luvu kori tahi me dika. Sina luvumami iangeni, inau ku tatave kori horara na dani ma na bongi doudolu.
25 Três vezes os romanos me bateram com porretes, e uma vez fui apedrejado. Três vezes o navio em que eu estava viajando afundou, e numa dessas vezes passei vinte e quatro horas boiando no mar.
26 Tagna na komi taetaveti ke sethe ku eia, inau ku pada na komi hoholo ke sethe. Kekeha maghavu na biringita, mi kekeha maghavu mara na bilau. Kekeha maghavu nigua na komi tinoni, mara Jiu kena haga diadikalau, mi kekeha maghavu mara kena boi Jiu kena haga diadikalau. Kekeha maghavu inau ku pada na komi hoholo tadia na komi meleha hutu, kekeha maghavu kori meleha ke gou, mi kekeha maghavu kori tahi. Mi kekeha maghavu arahai kena velea imarea ara kulada kiloau, imarea kena haga diadikalau.
26 Nas muitas viagens que fiz, tenho estado em perigos de inundações e de ladrões; em perigos causados pelos meus patrícios, os judeus, e também pelos não judeus. Tenho estado no meio de perigos nas cidades, nos desertos e em alto-mar; e também em perigos causados por falsos irmãos.
27 Kori nigua na agutu vania a Krais, inau ku pada sethe na vahotha mu mause nigua puala. Me sethe na bongi inau ku boi nere. Kekeha maghavu inau ku rofo nigua puala mu langasa, kari e teo sa ghagua vanga. Kekeha maghavu inau ku mathaho eigna nigua na poko ke boi naba.
27 Tenho tido trabalhos e canseiras. Muitas vezes tenho ficado sem dormir. Tenho passado fome e sede; têm me faltado casa, comida e roupas.
28 Duadia na komi fata gougovu irangeni, inau ku toatogha puala leuleghu dani eidia na komi tinoni kiloau tadia na komi meleha.
28 Além dessas e de outras coisas, ainda pesa diariamente sobre mim a preocupação que tenho por todas as igrejas.
29 Kori vido ahai ke lae nigna na vaututuni, na havigu inau ke lae. Kori vido ahai ke vajefea sa tinoni me sikili kori koakoa, inau ku dikatagua puala.
29 Quando alguém está fraco, eu também me sinto fraco; e, quando alguém cai em pecado, eu fico muito aflito.
30 Na vunegna ku boi reghia sa puhi tavogha bali vajinoa na ghaghanamiu eigu inau, inau ku titiono tautalunagho eigu ghehegu. Keana inau ku magnahaghinia kuda titiono tautalunagho vamua eigna na komi fata ke tateli aua inau teo sa nigua na mana ghehegu.
30 Se existe motivo para eu me gabar, então vou me gabar das coisas que mostram a minha fraqueza.
31 God a Tamagna a Lod Jisas, imanea ke adoa iangeni ke tutuni mu bosi piapilau. Ati veletokea hahalia!
31 O Deus e Pai do Senhor Jesus, o Deus que é bendito para sempre, sabe que não estou mentindo.
32 Sina fata ke tateli aua ke teo sa nigua na mana ghehegu ke padau inau kori meleha i Damaskus. Na mane puhi ke vunaghi pungusia na meleha iangeni ke agutu vania King Aretas me magnahaghinia na thotiugna. Imanea ke velera kekeha soldia eigna kedana kaekale kori hagethagna na peogna na meleha iangeni.
32 Quando estive na cidade de Damasco, o governador nomeado pelo rei Aretas pôs guardas nos portões da cidade para me prenderem.
33 Kari kekeha tinoni kena vaututuni kena hatheu na ghogho saniragna. Imarea kena hatiu hadi tagna sina wida kori peogna na meleha mena vanoheu koragna na lapa hutu. Gi ena uliu horu i thepa kosigna Damaskus.
33 Porém os meus amigos fizeram com que eu descesse num grande cesto, por uma abertura da muralha, e assim escapei do Governador.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.