Mateus 9
Ndose Kɔdɔ Laka, Buku ꞌba Tisaki ni Tɔdɔ to Lömu Laꞌja ꞌBa Yësu Kurïsïtö Ŋere Ze (BEX) vs NTLH
1 Kina Yësu këkï ŋgï mï sorope kumu dɔ pöpö kileki kari mï gawo ꞌbënnï.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Di yayi na ya mɔtɔ ga koꞌde bɔ mɔtɔ ame keŋme ꞌdeni bërï ne ŋgï kako zi bo. Bɔ nima rɔ ma köꞌdö dɔ sora. Kina ɔdɔ Yësu koŋgɔ ꞌdeni lïjë kikali ŋgï bo ëdï ti tigɔ tileŋo bɔ nima tine, bo ilende zi bɔ nima, iya te, “Kole ma, ogbɔ dökïꞌdï yï, ola yi ꞌdeni gɔ lende kënyë ꞌbï ga.”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Kina bɔ kɔmɔ kiyandi mɔtɔ ga ame këdï yayi ne kënyï ŋgï tomeri mo ti mïnnï, iya te, “Bɔ nime ëdï kudölï Bɔkoꞌba.”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Tine Yësu ikali meri ꞌbënnï nima ŋgï na bo kiya te, “Ëddï komerike lende ma kënyë ma tara ga mïye gɔ waꞌdi?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Ma yala na kïtëwu ꞌdɔ tiya mo? ‘Ola yi ꞌdeni gɔ lende kënyë ꞌbï,’ ala ꞌdɔ kiya te, ‘Ënyï kiliŋgere’?
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Ne ziye tikali mo rɔ ma laka kole ꞌba bilaka lesi ëdï ti tigɔ dɔliŋɔ bine tola bilaka gɔ lende kënyë.”
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Kina bɔ tönë kënyï ŋgï tɔrɔ kari liŋɔ.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Tine ɔdɔ tïndï koꞌja bɔ nima ꞌdeni tara tine lïjë ŋgï rɔ tikere. Na lïjë kebe ŋgï tïlëlu Bɔkoꞌba gɔ tiꞌdi közï kakpa ma kɔzɔ a nima tara zi bilaka lesi.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Kina ɔdɔ Yësu kiteli ꞌdeni di yayi na bo kari koꞌja Matayo bɔ kireke awada koloma ꞌdeni mï gɔ bi ꞌba tireke awada. Kina Yësu kiya zi Matayo, iya te, “Ösö gɔma.” Kina Matayo kënyï ŋgï kösö gɔ Yësu.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Tine ɔdɔ Yësu ni ti bɔ kösö gɔ bo ga koloma ꞌdeni tonyo akonyo di liŋɔ ꞌba Matayo yayi na bɔ kireke awada ma konzi ti bɔ lende kënyë mɔtɔ ga kotɔtɔ rönnï ŋgï yayi kodɔꞌbɔ rönnï ti Yësu ni.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Kina ɔdɔ Parosi mɔtɔ ga koꞌja ꞌdeni tara tine lïjë ititi bɔ kösö gɔ Yësu ga, iya te, “Bɔ kɔmɔ kiyandi ꞌbe nima ëdï konyo wa bi kɔtɔ ti bilaka ma tara ga gɔ waꞌdi?”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Tine ɔdɔ Yësu kuwö lende ꞌbënnï nima ꞌdeni tara, bo iya te, “Bɔ rɔkɔꞌɔ na ŋge kari zi bɔ kiꞌdi wɔwɔ. Ya ma kinza ti rɔkɔꞌɔ naga ari ëꞌbënnï dë.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Ari koŋgɔke ꞌjɔ ꞌba lende nime kugu mï buku ꞌba Bɔkoꞌba kiya te, ‘Mï këyï na moꞌdɔkɔ di zi bilaka, tine inza rɔ akumu.’ Kina me ma mako dë tïdëkï bɔ lende laka, mako gɔ bɔ lende kënyë.”
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Bɔ kösö gɔ Yowani bɔ bapatisi ga ako zi Yësu kititi, kiya te, “Ze ꞌbeze ti Parosi ni dëdï doro kpeze nduwë, ne gɔ waꞌdi na bɔ kösö göyï ga koro ꞌbënnï kpënnï dë?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Yësu iya te, “Ma komerike ꞌbeye, ŋba ꞌba mï gbe ti koloma rɔ meri koꞌja mëꞌdë ꞌba nyiti këdï gba tïnnï? Tine inza tara, kada mo ti kömö ꞌdeni ame ꞌdɔ kogba mëꞌdë ꞌba nyiti yaga di mï löŋgö lïjë. Kina lïjë ti koro kpënnï ꞌjaa mï kada mo nima.
15 Jesus respondeu:
16 Kina gbï bɔtɔ mɔtɔ uru bɔŋgɔ ma laꞌja dë yɔki bɔŋgɔ ma mɔlo. Römöyï bɔŋgɔ ma laꞌja ti kosoŋi rönï ŋgï kirica ma mɔlo nima koꞌdɔ bi gböŋö ma löbu.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Kina bɔtɔ mɔtɔ odɔ layi ma laꞌja dë gbï mï kilaka ma mɔlo ꞌba layi. Römöyï kilaka ti kotopa ŋgï yaga layi nima kolɔdɔ mökö. Kina kilaka mo këdï kirasi rönï ŋgï. Tine layi ma laꞌja ëdï kodɔ gbï mï kilaka ma laꞌja kina ꞌdɔ lïjë pili koloma laka.”
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Koꞌja Yësu këdï gba rɔ tiya lende nime na bɔ mɔtɔ rɔ turu ꞌba Yudayi kako ŋgï zi bo kilaꞌba bërï kɔmɔ bo kïlëlu bo, iya te, “Nyiti ma ölë ꞌdeni gïrï nime tine ako kiꞌdi közïyï rönï na lɔko ti kïdïdï ŋgï ꞌböwu.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Kina Yësu ni kënyï ŋgï ti bɔ kösö gɔ bo ga kari ti bɔ nima.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Kina ꞌja mɔtɔ ame roma köꞌbö tolɔdɔ ŋgï di rɔmo kɔmɔ kɔɔ mo ꞌdeni ŋbö ꞌbutë dɔmorïyö ne kako ŋgï kosa kpa bɔŋgɔ ꞌba rɔ Yësu.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Römöyï lɔko omeri kiya ti mïnï te, “Ɔdɔ mosa pele ŋge rɔ kpa bɔŋgɔ ꞌba rɔ bo, ti kileŋo ma ŋgï kɔpɔ.”
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Kina Yësu kuyï kɔmɔ bo koꞌja ꞌja nima. Na bo kiya te, “Nyiti ma, ogbɔ dökïꞌdï yï. Tiꞌdi döyï gɔ tigɔ ma na kileŋo yi ꞌdeni.” Kina kileŋo ꞌja nima ŋgï mï saa nima.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Kina ɔdɔ Yësu kari kömö mï liŋɔ ꞌba turu tönë, bo ari koꞌja bɔ kome more ni ti tïndï ma këdï kome kuwu ni ti bɔ tonyo kökö ni pili yayi.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 Kina bo kiya zïnnï, iya te, “Kpe nima pili ɔdɔke yaga, nyiti titi nime ölë dë rɔ tölë tine lɔko ëdï bi töꞌdö.”
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Kina ɔdɔ koga tïndï naga nima ꞌdeni yaga tine, na Yësu kɔdɔ ŋgï rö gɔ töku nima kindaꞌba közïmo. Kina lɔko kënyï ŋgï tɔrɔ.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Kina lëbï ꞌba lende nime kïyëlë rönï ŋgï kote mï dɔliŋɔ nima toko.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Kina ɔdɔ Yësu kënyï ꞌdeni di yayi na bɔ kɔmɔ kölu ma rïyö mɔtɔ ga kösö ŋgï gɔ bo ti tulörï kiya te, “Kole ꞌba Dawidi bɔ dɔliŋɔ, iꞌdi mïyï kpe këyï rɔze.”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Kina ɔdɔ bo kari kɔdɔ ꞌdeni rö tine na bɔ kɔmɔ kölu tönë ga kako ŋgï zi bo. Kina bo kititi lïjë, bo iya te, “Ikalike ŋgï rɔ ma laka ti mɔꞌbɔ tileŋo ye?”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Kina bo kosa kömönnï, bo kiya te, “Koꞌdɔ rönï ziye kɔzɔ ame kiꞌdike dɔye ꞌdeni gɔmo ne tara.”
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Kina kömönnï kɔpɔ ŋgï yaga. Tine Yësu ose gɔmo kitigɔ zïnnï, iya te, “Kinza kari kiyake lende nime dë zi bɔtɔ mɔtɔ.”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Tine lïjë ari kïyëlë lëbï ꞌba Yësu ŋgï kote mï dɔliŋɔ nima toko.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Koꞌja ya tönë ga këdï kënyï ꞌdeni tari tine na ya mɔtɔ ga koꞌde bɔ nökï mɔtɔ ame kpamo kudödu rönï ꞌdeni teyi ne ŋgï kako zi Yësu.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Tine ɔdɔ koga nökï nima ꞌdeni yaga yɔ na bɔ tönë kiꞌdi tilende ŋgï. Kina köꞌdu mo kigayi tïndï naga nima ŋgï pili. Lïjë iya te, “Doꞌja a ma te dë mɔlo mï dɔyayi ꞌba Yisarele.”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Tine Parosi ni iya te, “Ŋere ꞌba nökï na kiꞌdi közï kakpa nima zi bo toga nökï timo.”
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Yësu ënyï kiliŋgere pili toko kote mï gawo ti dɔliŋɔ ma titi naga tiyandi kɔmɔ bilaka mï rö ꞌba mötu, kina gbï tuwöwö laja laka ꞌba ŋere löbu ꞌba Bɔkoꞌba. Bo ileŋo ya ma këdï ti dɔkomali rɔkɔꞌɔ ma konzi naga ꞌdeni pili.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Kina ɔdɔ bo koꞌja tïndï ꞌdeni tine meri ꞌba lisa ꞌbënnï ma bo koŋgɔ oso ŋgï lɔ dökïꞌdï bo. Römöyï ïlïkö dönnï ꞌdeni ŋgï kinza bɔ kokɔkɔ lïjë kɔzɔ kamölö ame bɔ koda mo kinza ne tara.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Kina bo kiya zi bɔ kösö gɔ bo ga, bo iya te, “Wa ꞌba kpa dɔlili nime ŋgï kpaya. Tine bɔ ndɔbɔ ꞌba rɔmo ga onzi dë.
37 Então disse aos discípulos:
38 Ititike bo ŋere bɔ dɔmo ꞌdɔ bo koja bɔ ndɔbɔ mï nyaka abo nime.”
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.