Lucas 6
Yù bilin ni Namarò nga meyannung kâ Apu Kesu Kiristu: Yù bagu nga tarátu ni Namarò sù ira nga mangikatalà kâ Apu Kesu Kiristu (ATT) vs VC
1 Á tádday nga Sabadu, nga ággibannák nayù ira Kudio, nallakák di Apu Kesu nga mattalebák ta ákkomanán. Á yù ira makituddu kuna, inurù da yù bungá na ammay, á binussilád da ta jinum da.
1 Em dia de sábado, Jesus atravessava umas plantações; seus discípulos iam colhendo espigas {de trigo}, as debulhavam na mão e comiam.
2 Á pakasingan nayù ira Parisio sù kingnguá ra, inibúyá ra ira, nga kud da, “Ngattá, ta magiurù kayu ta ammay sù ággaw nga ággibannák? Ta kunnay ta maggaták kayin, á arán na anugutan nayù tunung tam yù maggaták sù ággaw nga ággibannák,” kud da.
2 Alguns dos fariseus lhes diziam: Por que fazeis o que não é permitido no sábado?
3 Á simibbák si Apu Kesu nira, á kinagi na, “Á arán naw panò paga binibbik yù kingnguá ra ngaw di Patul Dabid ánna yù ira kábulun na ta kabisid da?
3 Jesus respondeu: Acaso não tendes lido o que fez Davi, quando teve fome, ele e os seus companheiros;
4 Simillung si Dabid sù bale ni Namarò, á inâ na yù pán nga mangilin nga meyátáng kâ Apu, á kinán na, á iniyawâ na gapay sù ira kábulun na. Á kagian nayù tunung tam ta awán ta makáwayyá nga makkákán nu ari galâ yù ira pári. Ngam arán na liwâ ni Dabid, mássiki nu kinán na ánna inipamakán na sù ira kábulun na.”
4 como entrou na casa de Deus e tomou os pães da proposição e deles comeu e deu de comer aos seus companheiros, se bem que só aos sacerdotes era permitido comê-los?
5 Á kinagi ni Apu Kesu paga, “Sikán, nga Kaká na ngámin na tatolay, sikán yù makáwayyá nga makkagi sù mepángngà ánna mepugik nga akkuán na tolay sù ággaw nga ággibannák,” kun na.
5 E ajuntou: O Filho do Homem é senhor também do sábado.
6 Á sù tádday nga Sabadu, nga ággibannák, minay si Apu Kesu sù kapilliá na Kudio, tapè mangituddu. Á ajjan tán yù tolay nga nassesseng yù limá na nga jiwanán, nga arán na masonnâ.
6 Em outro dia de sábado, Jesus entrou na sinagoga e ensinava. Achava-se ali um homem que tinha a mão direita seca.
7 Á yù ira Parisio ánna yù ira mangituddu sù tunung ni Moyses, sinissimmurád da si Apu Kesu, tapè masingad da nu mamammapiá sù ággaw nga ággibannák, ta ikáyâ da nga ikeká.
7 Ora, os escribas e os fariseus observavam Jesus para ver se ele curaria no dia de sábado. Eles teriam então pretexto para acusá-lo.
8 Ngam ammu ni Apu Kesu yù nonopad da. Á kinagi na sù tolay nga nassesseng limá na, “Kopun, e ka bì manáddak sawe arubáng mi,” kun na. Á gimikkáng yù laláki nga minay nanáddak sù gián ni Apu Kesu.
8 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e disse ao homem que tinha a mão seca: Levanta-te e põe-te em pé, aqui no meio. Ele se levantou e ficou em pé.
9 Á keggá nayù tolay nga nassesseng limá na ta arubáng da, kinagi na laguk ni Apu Kesu sù ira tatolay, “Ajjan bì iyabbû ku nikayu. Anni yù anugutan nayù tunung nga akkuát tam sù ággaw nga ággibannák? Abbágát tam yù ira kábulut tam, onu akkuát tam ira? Anni yù kustu nga akkuát tam? Yù panole tam ta tolay onu pamapáte tam?” kun na.
9 Disse-lhes Jesus: Pergunto-vos se no sábado é permitido fazer o bem ou o mal; salvar a vida, ou deixá-la perecer.
10 Á iningan na yù ira ngámin nga ari makkituk. Á kinagi na laguk sù tolay nga nassesseng yù limá na, “Sonnatám mu yù limám,” kun na. Á sinonnâ na. Á ta panonnâ na kuna, dagarágâ nammapiá ngin.
10 E relanceando os olhos sobre todos, disse ao homem: Estende tua mão. Ele a estendeu, e foi-lhe restabelecida a mão.
11 Ngam yù ira Parisio ánna yù ira mangituddu sù tunung, nepallà yù pore ra kâ Apu Kesu, á nakkaká-ubobuk ira nu anni yù akkuád da kuna.
11 Mas eles encheram-se de furor e indagavam uns aos outros o que fariam a Jesus.
12 Pappasá na yaw, giminon si Apu Kesu ta puddul, tapè umay makimállà kâ Namarò. Á tangatangagabi nga nakimállà tán.
12 Naqueles dias, Jesus retirou-se a uma montanha para rezar, e passou aí toda a noite orando a Deus.
13 Á ta alippánnawák, inagálán na yù ira makituddu kuna, á sinullà na nira yù ira mapulu duá, nga iningágan na ta minángngilayalayâ.
13 Ao amanhecer, chamou os seus discípulos e escolheu doze dentre eles que chamou de apóstolos:
14 Aggira di Simon nga iningágan na ta Eduru, ánna yù wagi na nga si Andares, á di Ime kâ Kuan, di Pilippi kâ Bartolome,
14 Simão, a quem deu o sobrenome de Pedro; André, seu irmão; Tiago, João, Filipe, Bartolomeu,
15 di Mattiu, kâ Tomâ, á si Ime nga tádday, nga anâ ni Alpio, ánna si Simon nga tádday nga abbúnad da ta Mengal sù ággubobuk da,
15 Mateus, Tomé, Tiago, filho de Alfeu; Simão, chamado Zelador;
16 á si Kudas, nga anâ ni Ime, ánna si Kudas Iskariote, nga nabbalin nga mappagápù kâ Apu Kesu sù ira Kudio nga nalussaw kuna.
16 Judas, irmão de Tiago; e Judas Iscariotes, aquele que foi o traidor.
17 Kabalin ni Apu Kesu nanullà nira, minutù ira ngámin sù puddul nga minay ta aláwa nga lugár. Á ajjan nga naggagammung tán yù ira káruán nga makituddu kuna ánna yù ira magaru gapay nga naggapu ta Jerusalem ánna káruán nga ili gapay sù purubinsia na Judiya, ánna yù ira nga naggapu sù duá nga ili ta aggik na bebay, nga Tiro ánna Sidon, tapè maginná ra yù ituddu na ánna iddagád da yù pamammapiá na sù tulágad da.
17 Descendo com eles, parou numa planície. Aí se achava um grande número de seus discípulos e uma grande multidão de pessoas vindas da Judéia, de Jerusalém, da região marítima, de Tiro e Sidônia, que tinham vindo para ouvi-lo e ser curadas das suas enfermidades.
18 Á minay gapay yù ira buruburionán nayù ira anitu, á pinammapiá na ira gapay.
18 E os que eram atormentados dos espíritos imundos ficavam livres.
19 Á yù ira ngámin nga magaru, pinarubád da siniggek si Apu Kesu. Á ngámin yù ira naniggek kuna, nammapiá ira megapu sù ámmagaddátu na.
19 Todo o povo procurava tocá-lo, pois saía dele uma força que os curava a todos.
20 Á nallipay si Apu Kesu sù ira makituddu kuna, á kinagi na nira,
20 Então ele ergueu os olhos para os seus discípulos e disse: Bem-aventurados vós que sois pobres, porque vosso é o Reino de Deus!
21 “Napiá yù ággián naw, sikayu nga makkaragâ nga makituddu nikán ánna manuppál sù ipakuá ni Namarò nikayu!
21 Bem-aventurados vós que agora tendes fome, porque sereis fartos! Bem-aventurados vós que agora chorais, porque vos alegrareis!
22 “Napiá yù ággián naw, nu malussaw yù ira tatolay nikayu, ánna manakì ira nikayu ánna iluddè da kayu, ánna paraparáketad da kayu megapu sù pangikatalà naw ánna panuttul naw nikán nga Kaká na ngámin na tatolay, ta mapagayáyâ kayu sangaw.
22 Bem-aventurados sereis quando os homens vos odiarem, vos expulsarem, vos ultrajarem, e quando repelirem o vosso nome como infame por causa do Filho do Homem!
23 Naggittá yù ira manigirigâ nikayu sù ira ngaw naggaká nira, ta yáyù gapay yù kingnguá ra ngaw sù ira ngaw ábbilinán ni Namarò. Á nu kunnian yù akkuád da nikayu, paguráyán naw. Magayáyâ kayu laguk sù dattál nayù ággaw nga panigirigâ da nikayu. Ayatán kayu lâ nga kunnay ta mattatála megapu sù ayâ na, ta aru yù napiá nga bálà naw nga pinakappián ni Namarò ta lángì, nga málâ naw sangaw nu lubbè kayu tán,” kun ni Apu Kesu.
23 Alegrai-vos naquele dia e exultai, porque grande é o vosso galardão no céu. Era assim que os pais deles tratavam os profetas.
24 Á kinagi na paga,
24 Mas ai de vós, ricos, porque tendes a vossa consolação!
25 “Bay e! Makállállà kayu, sikayu nga sigídá makákkáppagin,
25 Ai de vós, que estais fartos, porque vireis a ter fome! Ai de vós, que agora rides, porque gemereis e chorareis!
26 “Bay e! Makállállà kayu lâ nu dayáwad da kayu nayù ira ngámin nga tatolay, gapu ta kunnian gapay yù paddáyo nayù ira ngaw naggaká nikayu sù ira ngaw mattá-ábbilinán nga nakkagi ta naggapu kâ Namarò yù bilid da, ngam ari kuruk, ta nassirisiri ira.”
26 Ai de vós, quando vos louvarem os homens, porque assim faziam os pais deles aos falsos profetas!
27 Á kinagi ni Apu Kesu paga, “Ngam sikayu nga magginná sù kagiak ku, iddukan naw yù ira makiramá nikayu. Á ikállà naw yù ira malussaw nikayu.
27 Digo-vos a vós que me ouvis: amai os vossos inimigos, fazei bem aos que vos odeiam,
28 Kiddawan naw kâ Namarò yù allà na sù ira mangigagek nikayu, tapè pakomán ni Apu ira. Á makimállà kayu megapu sù ira manigirigâ nikayu.
28 abençoai os que vos maldizem e orai pelos que vos injuriam.
29 Á nu ajjan yù tolay nga mallappák nikayu, ari kayu mabbálà, mássiki nu palapalingngian na kayu. Á nu ajjan yù maggubâ ta gámì naw, paguráyán naw lâ. Iyawâ naw paga yù barawási naw kuna gapay nu apan na paga.
29 Ao que te ferir numa face, oferece-lhe também a outra. E ao que te tirar a capa, não impeças de levar também a túnica.
30 Iddán naw yù ira ngámin nga makkiddaw nikayu. Á nu ajjan yù mangâ ta kukuá naw, paguráyán naw nu arán na itoli.
30 Dá a todo o que te pedir; e ao que tomar o que é teu, não lho reclames.
31 Á yù napiá nga ikáyâ naw nga akkuán nayù ira kábbulun naw nikayu, yáyù lâ akkuán naw nira.
31 O que quereis que os homens vos façam, fazei-o também a eles.
32 “Á nu yù ira lâ nga mangiddù nikayu yù iddukan naw, bálatan na kayu panò ni Namarò? Ari gemma, ta mássiki yù ira nga mangnguá ta narákè, iddukad da gapay yù ira mangiddù nira.
32 Se amais os que vos amam, que recompensa mereceis? Também os pecadores amam aqueles que os amam.
33 Á kunnian gapay, nu yù ira lâ nga mangabbák nikayu yù abbágán naw, bálatan na kayu panò ni Namarò? Ari gemma, ta mássiki yù ira minálliwâ, kunnian gapay yù akkuád da.
33 E se fazeis bem aos que vos fazem bem, que recompensa mereceis? Pois o mesmo fazem também os pecadores.
34 Á nu yù ira lâ nga ammu ra nga mappagá yù pagatukán naw, dayáwan na kayu panò ni Namarò? Ari gemma, ta mássiki yù ira minálliwâ, makkakápagatù ira gapay sù ira nga ammu ra mappagá.
34 Se emprestais àqueles de quem esperais receber, que recompensa mereceis? Também os pecadores emprestam aos pecadores, para receberem outro tanto.
35 “Ngam sikayu, máwák naw iddukan yù ira ngámin nga kábulun naw, mássiki yù ira malussaw nikayu, ánna ikállà naw ira. Á mappagatù kayu sù ira ngámin nga makkiddaw, mássiki yù ira nga arád da máwayyá nga itoli nikayu. Á nu kunnian yù akkuán naw, dakal yù bálà naw ta lángì. Á mabbáli kayu ta ánâ ni Apu Namarò nga Kotunán, gapu ta kunnian gapay yù akkuán na. Ta ikákkállà na yù ira narákè gapay ánna yù ira ari mabbalabálà kuna.
35 Pelo contrário, amai os vossos inimigos, fazei bem e emprestai, sem daí esperar nada. E grande será a vossa recompensa e sereis filhos do Altíssimo, porque ele é bom para com os ingratos e maus.
36 Párigán naw laguk si Namarò nga Yáma naw, á mangikállà kayu ta kunnay kuna, ta nepallà yù allà na,” kun ni Apu Kesu.
36 Sede misericordiosos, como também vosso Pai é misericordioso.
37 Á kinagi ni Apu Kesu, “Arán naw panunnután yù ira kábulun naw, ánna arán naw ira pagikaruan. Á si Namarò, arán na kayu panunnután, ánna arán na kayu pagikaruan. Pakomán naw yù ira kábulun naw, á pakomán na kayu laguk ni Namarò.
37 Não julgueis, e não sereis julgados; não condeneis, e não sereis condenados; perdoai, e sereis perdoados;
38 Á iyawâ naw sù ira kábulun naw yù ángngabbák naw nira. Á si Namarò, iyawâ na gapay nikayu yù napiá nga tappangan na, nga inittà na, nga pinnu na, nga pinallábi na nga arán na kinarì. Ta igittá ni Namarò yù tappang na sù tappang naw, á kunnay sù tappangan naw ta iyawâ naw sù ira kábulun naw, kunnian gapay yù tappangan ni Namarò nga iyawâ na nikayu.”
38 dai, e dar-se-vos-á. Colocar-vos-ão no regaço medida boa, cheia, recalcada e transbordante, porque, com a mesma medida com que medirdes, sereis medidos vós também.
39 Á nagángngarigán si Apu Kesu, á kinagi na nira, “Nu ajjan yù buling, máwayyá na panò nga aggina yù mamulù sù kabbulun na nga buling? Ari gemma, ta mesawwâ ira duá ta abbû, gapu ta arád da masingan yù angayád da.
39 Propôs-lhes também esta comparação: Pode acaso um cego guiar outro cego? Não cairão ambos na cova?
40 Á kunnian gapay sù makituddu, nga ari makáwayyá ánnè sù mesturu na. Ngam sangaw nu ammu na ngámin yù netuddu kuna, á megittá sù mangituddu kuna.”
40 O discípulo não é superior ao mestre; mas todo discípulo perfeito será como o seu mestre.
41 Á nagángngarigán si Apu Kesu ta meyannung sù ira nga makkakagi sù ira kábulud da, á kinagi na, “Ngattá, ta ibúyá naw yù baddì nga apuling sù matá nayù kabbulun naw, ngam arán naw matagenà yù karakal nayù apuling nga ajjan ta matá naw!
41 Por que vês tu o argueiro no olho de teu irmão e não reparas na trave que está no teu olho?
42 Máwayyá naw panò nga kagian sù kabbulun naw, ‘Kopun, ápulingát taka,’ ngam ajjan ga yù dakal nga apuling ta matá naw? Áppè pípiá kayu! Napiá nu mapolu bì irián naw yù dakal nga apuling ta matá naw, tapè masingan naw ta napiá, á mári naw gapay yù baddì nga apuling sù matá nayù kabbulun naw.”
42 Ou como podes dizer a teu irmão: Deixa-me, irmão, tirar de teu olho o argueiro, quando tu não vês a trave no teu olho? Hipócrita, tira primeiro a trave do teu olho e depois enxergarás para tirar o argueiro do olho de teu irmão.
43 Á kinagi na paga ni Apu Kesu, “Yù napiá nga káyu, ari mabbungá ta jikkù. Á yù jikkù nga káyu, ari mabbungá ta napiá.
43 Uma árvore boa não dá frutos maus, uma árvore má não dá bom fruto.
44 Ta tákkilalát tam yù káyu megapu sù bungá na. Á arát tam gemma málâ yù lubbán sù guráwing. Á arát tam gemma málâ yù bayábà sù baribbì.
44 Porquanto cada árvore se conhece pelo seu fruto. Não se colhem figos dos espinheiros, nem se apanham uvas dos abrolhos.
45 Á kunnian gapay, napiá lâ yù akkuán nayù napiá nga tolay, nga naggapu ta napiá nga nonò na. Á narákè yù akkuán nayù narákè nga tolay nga naggapu ta narákè nga nonò na. Ta akkuán na tolay yù nononopan na, á yáyù gapay yù ubobugan na.”
45 O homem bom tira coisas boas do bom tesouro do seu coração, e o homem mau tira coisas más do seu mau tesouro, porque a boca fala daquilo de que o coração está cheio.
46 Á kinagi na paga ni Apu Kesu, “Ngattá, ta kagian naw ta sikán yù yápu naw, ta ‘Apu,’ kun naw lâ nikán, ngam arán naw kurugan yù kagiak ku nikayu!
46 Por que me chamais: Senhor, Senhor... e não fazeis o que digo?
47 Á yù ira tatolay nga umay nikán, nga magginná sù kagiak ku ánna kurugad da, á kagiak ku nikayu yù keyarigád da.
47 Todo aquele que vem a mim ouve as minhas palavras e as pratica, eu vos mostrarei a quem é semelhante.
48 Kunnay ira ta nabbalay, nga alaram yù kinokkobán na. Á pakatunù na sù batu ta unak, yáyù pamatáddagán na sù kallang na. Á nu maddakal yù danum, malítù yù balay ánna masikan yù agì na danum. Ngam ari meburuk yù balay, gapu ta maláddá yù kapadde na.
48 É semelhante ao homem que, edificando uma casa, cavou bem fundo e pôs os alicerces sobre a rocha. As águas transbordaram, precipitaram-se as torrentes contra aquela casa e não a puderam abalar, porque ela estava bem construída.
49 Ngam yù tolay nga makaginná sù kagiak ku nga arán na kurugan, kunnay sù nabbalay, nga ababbaw yù inikokkok na sù kallang na, nga pinatáddak na lâ sù dabbun. Á paddakal nayù danum, nalítù yù dabbun, á nagagì yù danum sù gián nayù bale na. Á dagarágâ nakutukutáng yù balay nga neburuk, á kengá lâ.”
49 Mas aquele que as ouve e não as observa é semelhante ao homem que construiu a sua casa sobre a terra movediça, sem alicerces. A torrente investiu contra ela, e ela logo ruiu; e grande foi a ruína daquela casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.