Mateus 7

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Oꞌmosoꞌmo lengiꞌ monovomuꞌ izeꞌ molo dovo ledevoꞌ ogo lamilingisi lingine eveneꞌ maliti monovo divi lediviꞌ igi ingine monovomuꞌ izeꞌ mili lamilo.
1 “Taituwa hai kakafin men ina’itin inibibatiyih, God boro nibatiyi.
2 Eveneliti monovomuꞌ izeꞌ mili lilizaniꞌ nene aꞌmineꞌmine ogo Oꞌmosoꞌmo lengiꞌ monovomuꞌ izeꞌ molo loloseive. Idoꞌ lingine eveneꞌ i-ngidilizaniꞌ votigilelokovoꞌ aza aꞌmineꞌmine o-lengedeleseive. Nemuꞌ nene monovoꞌinemuꞌ izeꞌ mili lamilo.
2 Anayabin God boro ef ta’imon taituwa ibibatiyih na’atube, o boro nibatiy, naatu fufun ta’imon taituwa ifufufunihimaim, o boro nafufuni.
3 Idoꞌ gaza veka gihileuꞌ za lana naba vo neineꞌ mamuꞌ nene ningo gelamo ve maliꞌmi veleuꞌ initeꞌ ngomo lasolo vo neineꞌ nene nanimuꞌ ningaaꞌ nane.
3 “Aisim taituwa matah mutusukwar i’itin kikin ku’o naatu o mata ahay gagamin yi ebatabat men kui’itin.
4 Idoꞌ geꞌmo veka gihileuꞌ za lana naba vo neivosa gaza ve mamuꞌ veka gihileuꞌ initeꞌ ngomo vo neineꞌ nene do hulo-gedelove lo lo-delinidoꞌ o neihe. Ne nomive.
4 O taituwa isan boro mi’itube awa fariniwa’an inao, ‘Aro nekuna mata mutusukwar abosair.’ Naatu baise o mar etei i matan ahay yi ebatabat.
5 Gaza soza sunolavoꞌ monaineꞌ mene veka gihileuꞌ za lana vo neineꞌ nene gomuꞌ do hulokosavoꞌ nene maliꞌmi vele gihileutiꞌ initeꞌ lasolo vo neineꞌ nene ninge guno ogo do hulo-delineꞌ o neive. Ee, monovo goloso naba daaꞌ naineꞌ nene gomuꞌ hulosavoꞌ maliꞌmo monovo goloso ngomo ma do nolineꞌ nene do lisiheꞌ o-delesane.
5 Wanawan rerekabih, mat o taiyuw mata a’ahay ina’uy, saise boro inanuw gewas taituwa matan ana ahay ina’uy.
6 Lingine monoꞌ nene eveneꞌ goloso gulo neꞌmine minaniꞌ engiꞌ nene ngimamilo. nGimilizaniꞌ ingine dami velepeꞌ izi lingibililisave. Idoꞌ aꞌmine gonoliseꞌvesi initeꞌ meniꞌve dize neineꞌ nene ize ngimamilo. Ingine aꞌmidoꞌ lisi lana igi di goloso ikelizaze.
6 “Abisa kakafiyin men haru aninamih kwanitih, boro hinatatabir hinayubi. Naatu a nugunug men for nahimaim kwanarub nare, boro tafan hinayen hinawasu’uru’um.
7 — ausente —
7 “Inafefeyan boro inab, inanuwet boro inatita’ur, naatu inarukikitar etawan boro isa nabotawiy.
8 — ausente —
8 Anayabin orot yait efefeyan boro nab, orot yait enunuwet boro natita’ur naatu orot yait erurukikitar etawan boro isan nabotawiy.
9 Ve ma lengikutiꞌ gipeleꞌmo sikonimuꞌ lilineꞌ nene geheni mene do nozo lo emelihe. Ne nomive.
9 “O yait natu, wahimih fefeyan kabay ibai itin ean?
10 Idoꞌ aꞌmine gipele neꞌmo alahaꞌ ma nalove lo lilineꞌ nene sataꞌ ha do emelihe. Ne nomive.
10 Na’atube siyamih rererey kok ibai itin ean?
11 Lingine nevo ha eveneꞌ golososi nilizaha izipahatine zuho nene ha gizebo lamineꞌ i-ngidi initeꞌ lamineꞌ nene ha ngimaaꞌ nave. Nemuꞌ nene linginesi lingivileꞌ ogo lamineꞌ minive Okulumokuꞌ metibo neꞌmo nene eveneꞌ ingine vokuꞌ li ezela laaꞌ nave nene initeꞌ lamineꞌ ma ngemamilihe. Oꞌve. Mo atoliꞌmine ogo ngemeleseive.
11 En baise Kwa i bowabow kakafih sinafuyah, baise kwaso’ob natunat boro siwar gewasih kwanitih, imih Tamat maramaim i ma tainin erubirub orot yait efefeyan boro siwar gewasin nitin.
12 Lingine eveneꞌ malite neꞌmine manaꞌmine i-lidilizave li gili ma nene engikisi aꞌmineꞌmine i-ngidilo. Neꞌmine ilizaniꞌ nene Moseꞌ gizineꞌ louꞌ gamazi mukiꞌ nesi idoꞌ gili dalizangumuꞌ ve li polohetelite gizaniꞌ gamazi mukiꞌ maꞌmi mehene ne neive.
12 Imih sawar etei taituwa isah inabow, o kukok isa tebowabow na’atube, anayabin Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen an anababatun i iti’imaim ku’ay inu’in.
13 — ausente —
13 “Etawan awan kukurinamaim kwanarun kwan, anayabin etawan awan gagamin, naatu ef awan hahabin inarun inanan yomaninamaim i gurugurusen ema’am naatu sabuw moumurih na’in imaim tenan.
14 — ausente —
14 Baise etawan awan kukurin naatu ef awan tuwafutin inarun inanan yomaninamaim i yawas ema’am, naatu sabuw matan ta’amo imaim tenan.
15 Soza saza li Oꞌmosoꞌmi gamazi lo sotoꞌ ogaꞌ unive polohete none laaꞌ avemuꞌ lingine ningisa minilo. Ingine loposo gulo eveneꞌ ngibilaaꞌ aniꞌ gulo neꞌmine luꞌine golososi mini linginela alizaniꞌ nene engiꞌ monovo di haleki ngibilamaaꞌ ave sipisipi ize gidini alisanako nemuꞌ engikumuꞌ eheꞌ igi gizebo lamineꞌ igi minilo.
15 “Mata to niwa’an dinab baifufuwenayah hinanan kwana’itih, anayabin hinanan ufuhine ana itinin boro sheep na’atube, baise dogoroh wanawanan ana itinin i haru tuwetuwenih.
16 Igi mili ilizaniꞌ nene gihile lamineꞌ izelihe izamilihe nene ningisa engiꞌ monovo nene ningi gililisave. Za lamineliꞌmi gihileꞌve nene za golosoloꞌ izavo nelotiꞌ ha dalizahe.
16 Hai bowabowamaim boro kwana’inanih, agor ro’on boro men kiw tafanamaim inima’ub, naatu wanob ro’on boro men kiw tafanamaim inima’ub?
17 Oꞌve. Za lamineliꞌmovoꞌ gihile lamineꞌ izaaꞌ neivo za goloso neꞌmo gihile goloso izaaꞌ neive.
17 Ai gewasin boro niw gewas, baise ai wanawanan kour nabiw ro’on boro nukunukuwin.
18 Za ma lamineꞌ nolineꞌ nene gihileꞌve goloso ngelo izamoloseive. Idoꞌ za ma goloso nolineꞌ nene gihileꞌve lamineꞌ ngelo ma izamoloseive.
18 Ai gewasin boro men ro’on nukunukuwin nayai, na’atube ai kakafin boro men ro’on gewasin nayai.
19 Neꞌmino neineꞌ nenako za gihile lamineꞌ izisaꞌmaniꞌ za nene huki olokuꞌ gizaaꞌ nave.
19 Ai menatan men ebiw gewas boro natar nare nab nan wairaf wan nayara’ah na’arah.
20 Idoꞌ za neꞌmine nizanako ingine soza monoꞌ laaꞌ ave igi mili ilizaniꞌ gihile izelineꞌ nene lingine ningi engiꞌ monovo nene ningi gililisave.
20 Imih dinab baifufuwenayah boro hai bowabowamaim kwana’inanih.
21 Idoꞌ eveneꞌ ma nete nenikumuꞌ Guvekasi ve, Guvekasi ve, laaꞌ nahe. Engiꞌ netiꞌ linge ma nene Oꞌmosoꞌmo gizebo o-ngedelinguꞌ vi hilamavo Okulumokuꞌ meꞌnehine gelekeleꞌ i-di eiꞌ luloloꞌ igi mili minaaꞌ niilizavevoꞌ eiꞌ gizebouꞌ vi hilalisave.
21 “Men sabuw etei ayu wabu hisu’ub teo, ‘Regah, Regah’ boro mar ana aiwobomaim hinarun, baise sabuw iyabowat ayu Tamai ana kok tisisinafuwat boro hinarun.
22 Ee, gamene nabala eveneꞌ mukiꞌ nete tiꞌ li li-nimilisave: Guvekasi ve make, geiꞌ vekamuꞌ ogo monoꞌ lo-ngemaaꞌ uneꞌ ma ve. Idoꞌ geiꞌ vekamuꞌ ogo sikalahuꞌ goloso eveneꞌ luꞌninguꞌ minaniꞌ nene ngimiselo hulaaꞌ uneꞌ ma ve. Idoꞌ geiꞌ vekamuꞌ ogo ato atoꞌ suno mukiꞌ nene do sotoꞌ ogaꞌ uneꞌ ma ve.
22 Baibatebat ana veya nanan, sabuw moumurih na’in boro hinao, Regah, Regah, o wabimaim aki tur abai aorereb, o wabimaim aki demon kakafih anunih hibihir, naatu o wabimaim aki ina’inan moumurih na’in asinaf.
23 Neꞌmine li-nimilizaniꞌza neꞌmine lo laminetoꞌ lo-ngemelesuve: Lingine goloso niteꞌ diꞌmi monaaꞌ ave lingine neze zuho ningaaꞌ uve ma nizamaze. Vilo.
23 Imaibo ayu boro anauwih anao, Ayu men aso’ob kwa iyab. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafih sinafuyah.
24 — ausente —
24 “Isan imih orot yait au tur nowar ebobosiyasiyar, i orot not wairafin ana bar to tafan wowab batabat na’atube.
25 — ausente —
25 Taun gagamin yar, harew tit, naatu wowog tit bar babin, baise bar men ufar re’emih, anayabin bar ana bubu an i to wanawanan rouw re wowab.
26 — ausente —
26 Baise orot yait au tur nowar naatu men ebobosiyasiyar, i orot aurin not en bar ana bubu dones yan rouw wowowab na’atube.
27 — ausente —
27 Taun yar, harew tit, naatu wowog babin, bar babinakouw, naatu nati bar re’ere i ra’iy tagurugurus sawar.”
28 — ausente —
28 Jesu iti tur eo in sasawar ufunamaim, sabuw rou’ay gagamin na’in Jesu binan hinonowar isan hifofofor men kafaita.
29 — ausente —
29 Anayabin bi’obaiyih ana itinin i roubabaruwen ana fair isan ma’am na’atube, men Ofafar Bai’obaiyenayah na’atube’emih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.