Atos 19

Quiarinio pueyaso rupaa pa jiyaniijia Jesucristojiniji pueyano rupaajinia (ARLNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Apolo quishacari Corinto tiacajinia, Pabloori saniniuujia Antioquiya tiacajiniji quiaquiaari nucuaco Éfeso tiacajiniara. Na quiasacari, tuhuananuhua shoconujuquiaariiri. Naa tiuquishiiquiaari Éfeso tiacajiniaari. Tii riuriataquiaari Pueyaso pueya maanuuri.
1 Enquanto Apolo estava na cidade de Corinto, Paulo viajou pelo interior da província da Ásia e chegou a Éfeso. Ali encontrou alguns cristãos
2 Pabloori jiyacari nojori nequesotaquiaari:
2 e perguntou: — Quando vocês creram, vocês receberam o Espírito Santo? Eles responderam: — Nós nem mesmo sabíamos que existe o Espírito Santo.
3 Pabloori nojori sequequiaari:
3 — Então que tipo de batismo vocês receberam? — perguntou Paulo. — O batismo de João Batista! — responderam.
4 Pabloori nojori riucuaree:
4 Então Paulo disse: — João batizava aqueles que se arrependiam dos seus pecados. E também dizia ao povo de Israel que eles deviam crer naquele que havia de vir depois dele, isto é, em Jesus.
5 Cuno pojori jaara Pablo pohuatasano Jesucristojiniji tojiquiaari, nojoriiri socua tiuquinijiosaaquiaariuhua Jesuucua nojori tiuushacari seetanujuanaa.
5 Depois de ouvirem isso, aqueles homens foram batizados em nome do Senhor Jesus.
6 Naacuajitij, Pablo niasacari na juaashiquia nojori nacaacua Pueyaso na secojosacari, Pueyaso Sohuanuuri cuno pojori jiuujiajinia tiuquiquiaari. Naacuajitij, nojoriiri niishishoo rupaacajinia pocooree. Naajuhuaj, Pueyaso Sohuanu niishitiojosano Pueyasojiniji pohuatanuuquiaariiri.
6 Aí Paulo pôs as mãos sobre eles, e o Espírito Santo veio sobre eles. Então começaram a falar em línguas estranhas e a anunciar também a mensagem de Deus.
7 Cuno pojoriiri doce canuu quiquiaari.
7 Esses homens eram mais ou menos doze.
8 Pablo quishacari cuno tiacajinia, nojuajaari tii shocotejoquiaari jiuujianaraca raca. Jiyacari, puetunu samaatenu juucajanaa quiaja Judiocuaca rerejojua tiajiniaari. Tii pohuataja Pueyaso rupaa pueya niquiaraari. Naajuhuaj, nojori niishitiojojuaari taa Pueyaso jiitianutaniya pueyaracaanu Jesuucua tiuuniaa pueyani. Pueyari na tojitiaquiaari maninia, na puereyaquiniutia na niishitiojosacari.
8 Durante três meses Paulo foi à sinagoga e falou com coragem ao povo. Ele conversava com eles e tentava convencê-los a respeito do Reino de Deus .
9 Noojiaqueya cuno pueyajinijinioori saaja ruuretaquiaari Pueyaso rupaa. Na rerequetequiaari saajaari. Sacuaraatia pocooquiaari Jesu rupaajiniji pueya niquiaraari, Jesuucua nojori tiuuniu paniyaquishacari. Nocuaji, Pabloori saa jiyareta Jesuucua tiuuniaa pueya jiyataquiaari cuniquiji, tamaquiria serojonuujua tiajiniara. Tirano jiyanishano pueyanoori cuno serojonuujua tia camaru quiquiaari. Pabloori cuniqui puetunu juucajanaa niishitiojojua Pueyaso rupaa Jesuucua tiuuniaa pueya.
9 Mas alguns eram teimosos, não acreditavam e, em frente de todos, ainda falavam mal do Caminho do Senhor . Então Paulo abandonou a sinagoga, levando os cristãos consigo, e começou a falar diariamente na escola de um homem chamado Tirano.
10 Caapiqui marijiaari socua Pablo shocojoquiaari tii na poojotasacari Pueyaso rupaa Tirano serojonuujua tiajinia. Naacuajitij, puetunu Asia jiyajinia quiniaa pueyajanaari Pueyaso rupaajiniji caminiujiushaaquiaari, Judiocuaca, taucuacajuhuaj.
10 Ele fez isso durante dois anos, até que todos os moradores da província da Ásia, tanto os judeus como os não judeus, ouviram a mensagem do Senhor.
11 Pueyasoori jiyacari Pablo cumaquiquiaari jiyajeneta casaa na miiniuria Pueyaso cumaacata.
11 Deus fazia milagres extraordinários por meio de Paulo,
12 Naacuajitij, pueyari Pablo paneyaca tuujutaqueya rijioquiaari, Pablo cooshano toqueraacuanio. Cuno pueya jaara na cusosuhuacua niojoquiaariuhua cuno toqueraacua, ¡cusosuhuari naatacoquiaariuhua! Naajuhuaj, samaruhuari tohuareetaquiaarijiuhuaj, samaruhua jiitiaja pueyacuaji.
12 tanto que as pessoas pegavam lenços e aventais que ele usava e os levavam para os doentes tocarem. E, quando estes tocavam neles, ficavam curados; e de outras pessoas saíam os espíritos maus.
13 Tamasaca Judiocuacajinijinioori quiriquiaajuhuaj, pueyajiniji samaruhua tohuatanijiojua. Nojoriiri puetunu tiacajiniajanaa rucoojojuaca quiquiaari. Jiyacaritij, nojoriiri juhua Pablo miiniu paniquiaarijiuhuaj. Juucua naa sequetuquiaari samaruhuari:
13 Alguns judeus que andavam de um lugar para outro, expulsando espíritos maus, quiseram usar também o nome do Senhor Jesus para expulsar os espíritos maus, dizendo a eles: — Pelo poder do nome de Jesus, o mesmo que Paulo anuncia, eu mando que vocês saiam!
14 Naa miijiacaari siete canuu quijia. Nojoriiri Esceva jiyanishano pueyano niquiohua quiriquiaa. Escevaari pueyacuara secojonaa camarnu quiriquiasejuhuaj, Judio pueyanotuhuaj.
14 Os homens que faziam isso eram os sete filhos de um judeu chamado Ceva, que era Grande Sacerdote .
15 Cuno pojori jaara saniquiaari juucua Jesu sesajinia samaruhua tohuatanijionura pueyanojiniji, samaruuri saaja nojori riucuaquiaari:
15 Mas certa vez um espírito mau disse a eles: — Eu conheço Jesus e sei quem é Paulo. Mas vocês, quem são?
16 Samaruhuaraca pueyanoori jiyacari nojoriicua jaaquee. Nojori piyoree saajaari. Maja na naata nojori nujuataaquishacari, nocuaji netecuatuquiaari tiacojiiri juhuasunucua, jiyareta naatiquishanojuhuaj.
16 Então o homem que estava dominado pelo espírito mau os atacou e bateu neles com tanta violência, que eles fugiram daquela casa feridos e com as roupas rasgadas.
17 Puetunu Éfeso tiacajinia quiniaa Judiocuacajanaa, mariyata tii quiniaa taucuacanio, nojori jaara niishiquiaari naa miishanojinijitij, jiyanohua pueretuquiaariiri. Naacuajitij, puetunu Éfeso tiacajinia quiniaa pueyajanaari sequequiaari:
17 E todos os que moravam em Éfeso, judeus e não judeus, souberam disso. Eles ficaram com muito medo, e o nome do Senhor Jesus se tornou mais respeitado ainda.
18 Naajuhuaj, queraatia Jesuucua tiuuniaa pueyari nijioquiaari, tarijia sesa na miitiushano pohuatanura puetunu pueya niquiarajanaa.
18 Então muitos dos que creram vinham e confessavam publicamente as coisas más que haviam feito.
19 Naajuhuaj, queraatia pueyari juhua shimiacuri miijiojuaca quiquiaari. Nojoriiri na nequesoreetuneeca mueratejotaquiaari. Cuno nequesoreetuneecajiniaari serojosano quijia taate pueyano cumueeca shimiacura quiniuni. Na camaruhuari jiyacari puetunu cuno nequesoreetuneecajanaa patootaquiaari. Na catijiaquiaari puetunu pueya niquiarajanaari. Puetunu cuno nequesoreetuneecajanaa catijiasaaquiaarini, cunoori cincuenta mil platajiniji shipinijiosano cumaneecata masesano quiquiaari.
19 E muitos daqueles que praticavam feitiçaria ajuntaram os seus livros e os trouxeram para queimar diante de todos. Quando calcularam o preço dos livros queimados, o total chegou a cinquenta mil moedas de prata .
20 Naacuajitij, Pueyaso rupaari socua cuno jiyajinia paaquequiaari, na cumaaca poonijiosacari pueya jiuujiajinia.
20 Assim, de maneira poderosa, a mensagem do Senhor era anunciada e se espalhava cada vez mais.
21 Na nuhuaji, Pabloori cuniquiji naquerejoquiaari Macedonia jiyajiniarajuhuaj, Acaya jiyajiniaranio. Cuniquiji riujiuuniu paniriquiohua Jerusalén tiacajiniohuaraari. Sequequiaarijiaariuhuaj:
21 Depois desses acontecimentos, Paulo resolveu passar pelas províncias da Macedônia e da Acaia e ir até Jerusalém. Ele dizia: — Depois que eu visitar Jerusalém, preciso ir a Roma.
22 Jiyacaritij, Pabloori na naacunaa jiyaramiquiquiaari Macedonia jiyajinia. Na jiyaramiquishanoori quiquiaari Timoteo, Erastonio. Nojuajaari cuniqui Asia jiyajinia jiyojequiaarijiaara.
22 Então Paulo enviou para a Macedônia dois dos seus ajudantes, Timóteo e Erasto, mas ele ficou mais algum tempo na província da Ásia.
23 Pablo quishacari Éfeso tiacajiniaja, Éfeso tiacajinia quiniaa pueyari jiyanohua juaaquioquiaari Pablo niishitiojonuucua Jesucristojiniji.
23 Foi nessa ocasião que houve na cidade de Éfeso uma grande desordem por causa do Caminho do Senhor .
24 Naa quiquiaariiri. Demetrio jiyanishano pueyanocuajaari juhuacatecara narta pueya nasojoquiaari. Cuno pueyano, Demetrioni, nojuajaari shiirijiaa tia platajiniji shipinijiojua quiquiaari. Cuno shiirijiaa tiacaari juhua nojori jiyanishano pueyaso secojojua tia niquishano quiquiaari. Nojori pueyasoori maaji sesaanucua quijia, “Artemisa”. Na shipinijiosano niquitiojojua na cumaneecaraari. Naacuajitij, Demetrioori nata poonijionaa pueyata queraatia cumaneecaraca quijia.
24 Um ourives chamado Demétrio fazia pequenos modelos de prata do templo da deusa Diana, e o seu negócio dava muito lucro aos que trabalhavam com ele.
25 Demetrioori jiyacari nata poonijionaa rerejotequiaari nojori nacootanura Pablo miishanojiniji nojori tiacajinia. Nojoritia rerejoquiaariiri tamasaca pueya, casaa shipinijionaa platajiniji juhua nojorijiuhuaj. Puetunu cuno pueyajanaa jaara tari rerejoquiaari, Demetrioori nojori sequequiaari:
25 Então ele chamou estes e outros da mesma profissão e disse: — Meus amigos, vocês sabem que a nossa riqueza vem deste nosso ofício.
26 Quiarijia cuno Pablo jiyanishano pueyanoni, nojuajaari queraatia pueya niishitiojoquiaa, pueyano shipinijiosano pueyasohuanaari maja seetanu pueyasohuajanaa. Niaari na niquiriquiaacuaja naa na niishitiojosacari. Niaari na tojiriquiaajuhuaj. Naacuajitij, majaari tari pueya masenu quiniutianiya pa shipinijiosano platajiniji casami. Queraatia nio Éfeso tiacajinia quiniaa pueyari na sequesano tojiya. Puetunu pa Asia jiyajinia pueyapuejanaari na sequesano tojitiaajuhuaj.
26 Vocês mesmos podem ver e ouvir o que esse tal de Paulo está fazendo. Ele afirma que os deuses feitos por mãos humanas não são deuses de verdade. E está conseguindo convencer muita gente, tanto daqui como de quase toda a província da Ásia.
27 Taa cua sequeyacuajani, pa shipinijiosano jaara shocotesaare saaja, paari pa poonijiosano carteriquiano socuani. Majaari pueya shocotenu quiniutianiya saa pajaniyaja, pa pueyaso Artemisa rerequetenutaniyajaariuhuaj. Nocuaji, majaari pueya nijionu quiniutianiya tari pa pueyaso Artemisa secojojua tiajiniara, tii nojori secojonura, naa cuno Pablo niishitiojonuucua pueyaracaanu pueyatej. ¡Naacuajitij, puetunu pa Asia jiyajinijinio pueya, mariyata puetunu jiyacajinijinio pueyapuejanaari pa pueyaso Artemisa rerequetejacara jatanutaniya! ¡Puetunu pueyapuejanaari naa niyajetanutaniya socua pa pueyaso Artemisatej!
27 Assim nós estamos correndo o perigo de ver o povo rejeitar o nosso negócio. E não é só isso. Existe o perigo de o templo da grande deusa Diana não ficar valendo mais nada e também de ser destruída a grandeza dessa deusa adorada por todos na Ásia e no mundo inteiro.
28 Cuniqui quiniaa pueya jaara tojiquiaari naa Demetrio sequesanotej, nojoriiri jiyanohua juaaquioquiaari. Naa nacooquiaariiri:
28 Quando a multidão ouviu isso, ficou furiosa e começou a gritar: — Viva a grande Diana de Éfeso!
29 Naa nojori juaaquiosacaritij, puetunu cuno tiacajiniajanaa pueyari cushitiiquiaari. Nojoriiri jiyacari quiooturee caapiqui Pablo cojiniaa pueya, Macedonia jiyajinijinio pueya. Nojoriiri quiquiaari Gayo, Aristarconio. Na jayoturee Éfeso tiacajinijinio pueya rerejojua tiajiniaraari.
29 E a confusão se espalhou por toda a cidade. A multidão agarrou Gaio e Aristarco, dois macedônios que viajavam com Paulo, e os arrastou até o teatro.
30 Pabloori cuno pueya nacoosaqui tiajinia tiuquiniu paniquiaari juucuajuhuaj. Quera na pocuasee cuno pueya tajiniani. Jesuucua tiuuniaa pueyari saa na cosequiaarijia na tiuquiyaquiniuucuaji.
30 Paulo queria falar ao povo, mas os irmãos não deixaram.
31 Asia jiya camarucuaari na seya jiyaroquiaari Pabloocuajuhuaj. Camarucuaari coteenu naa sequequiaari na seya:
31 Alguns altos funcionários daquela província, que eram amigos de Paulo, mandaram a ele um recado, pedindo que não fosse ao teatro.
32 Cuno nasojosano rerejono pueyari saaja cushitiiquiaari na juaaquionuta. Jiyanohua nacooreeri. Tamasacaari saniniuujia tamaatia nacooriquiaajuhuaj. Jiyacaritij, tama cuno nojorijinijinio pueyari maja na niishiniu quiquiaari casaajiniji na nacooriquiaani. Secaja nojorijinijinioori na niishiquiaari cutara.
32 Naquela altura dos acontecimentos a multidão que se achava no teatro estava em completa desordem: uns gritavam uma coisa, e outros gritavam outra, pois a maioria nem sabia por que estava ali.
33 Jiyacaritij, Judiocuacaari Alejandro jiyanishano pueyano caponeequiaari pueya nacoyano tacoji na nujuatesocoriquiano. Cuniquijinio pueyajaari tii toquiaari Alejandro casaara pueya nacoyani. Alejandroori Judio pueyano quiquiaarijiuhuaj. Naaratej, Judiocuacaacuaji tacunu paniriquiaa juucuaari. Alejandro jaara nujuaquiaari pocuajajiniji, na juaashiquia shiitioquiaariiri pueya sanaajetanura.
33 Algumas pessoas ficaram pensando que Alexandre era o culpado, pois os judeus o obrigaram a ir e ficar lá na frente. Aí Alexandre fez um sinal com a mão e tentou falar para se defender diante do povo.
34 Saniniuujia, cuno pueya jaara niishiquiaari Alejandroori Judio pueyano, puetunu pueyajanaari socua jiyacatequiaari nacoonura. Nojoriiri caapiqui hora shocoteree pueyaracaanu naa na nacoosacari najuhuanaj. Naa sequeturiquiaa na nacoosacariiri:
34 Mas, quando perceberam que ele era judeu, ficaram gritando todos juntos a mesma coisa durante duas horas: — Viva a grande Diana de Éfeso!
35 Cuno tiaca camarucuara naajiona pueyano jaara na naata quiriquiaa nojori na sanaajanura, nojori sequereeri:
35 Finalmente o secretário da prefeitura da cidade conseguiu acalmar o povo. Ele disse o seguinte: — Cidadãos de Éfeso! Todos sabem que a nossa cidade é a guardadora do templo da grande Diana e da pedra sagrada que caiu do céu.
36 ¡Canteeri nio niishiyaquiyanijia! Shaaqui. Cunora tariucuaja. ¡Nia sanaajetarohua! Majaari najuhuana sesa nia miitiuniu, maninia nia niishiriojiyaquishacari.
36 Ninguém pode negar isso. Assim fiquem calmos e não façam nada sem pensar bem.
37 Nio canuu niaa niyara na jayoreeni, nojoriiri maja na nohuasenu quirii casaa pa pueyaso secojojua tiajiniji. Majaari na sesacatunu quiquiaa pa pueyasojuhuaj.
37 Vocês trouxeram aqui estes homens, mas eles não assaltaram o templo, nem ofenderam a nossa deusa.
38 Demetrio jaara nata poonijionaata cuno pueyacuara tonujunu paniri, ¿casaara na quiaaquiya pa nequesoreenaa niquiara tonujunuraarini? ¿Casaara pa jiitiaa nequesoreenaa pa tiacajiniaarini? ¿Najuhuanaj? Pa nequesoreenaari pa paraa tacujua pocuaji.
38 Se Demétrio e os seus ajudantes têm alguma acusação contra alguém, eles podem apresentar suas acusações no tribunal, pois para isso há dias certos de reunião, e também existem os governadores.
39 Niaa jaara tamonu casaacua juaaquioreja, pocua tamonu juuca na rerejotariquiani pa jiyaniijianucuata pa jeecanura puetunu nia sequesanojuanaa.
39 Porém, se vocês querem mais alguma coisa, isso será tratado na reunião do povo, convocada de acordo com a lei .
40 Pueyanaa, ¿majate nia puerenu, Roma tiacajinia quijia pa jiyaniijiajanaa jaara pocuara tosaare pa nacoojonujiniji? Paa jaara sequesaare nocua quiojonurani, ¿paatucua taa pocuaji tacureni jaara pa nequesoreere pa nacoojonujiniji?
40 Pois corremos o risco de sermos acusados de revolta, por causa do que está acontecendo hoje. Não há motivo para toda esta confusão. E nós não poderíamos justificar tudo isso.
41 Tiaca camarucuara naajiona pueyano jaara puecaquiaari pocuanu, pueya sequequiaariiri:
41 Depois de dizer essas palavras, ele terminou a reunião.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.