Atos 17
Quiarinio pueyaso rupaa pa jiyaniijia Jesucristojiniji pueyano rupaajinia (ARLNT) vs VC
1 Pablo rucuanejosacari Silasta Jesujiniji nojori pohuatasacari, nojoriiri jiyacari shoconujutuquiaari Anfípolis tiaca, Apolonia tiacanio. Naa tiuquiijioseequiaari socua Tesalónica tiacajiniaari. Cuno tiacajinia quiquiaariiri Judiocuaca rerejojua tia.
1 Passaram por Anfípolis e Apolônia e chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
2 Taate Pablo quijiacuajani, nojuajaari narta Judiocuaca rerejojua tiajinia quiaquiaari. Cuno tiacajinia na quishacari, jiuujianaraca semaana shocotejoquiaariiri. Puetunu semaana shocojosacarijianaa, samaatenu juuca, cuno pueya niquiara pohuataquiaari Pueyaso rupaari.
2 Paulo dirigiu-se a eles, segundo o seu costume, e por três sábados disputou com eles.
3 Pabloori nojori niishitiojoquiaari taa tariucuacaanu Pueyaso sequesano caminiujiuniaa naajiotaquiaari Pueyaso Jiyarosocoriquianojinijicuajani. Niishitiojoquiaariiri cuno naajiotasanoori tari tohuateequiaari Jesu jaara naquiya miishaaquiaari, naajuhuaj, Jesu jaara na cusonu nuhuaji samiitiaquiaariuhua. Naa nojori sequereeri:
3 Explicava e demonstrava, à base das Escrituras, que era necessário que Cristo padecesse e ressurgisse dos mortos. E este Cristo é Jesus que eu vos anuncio.
4 Jiyacaritij, noojiaqueya Judiocuacaari Jesuucua tiuuquiaari. Queraatia taucuacaari Jesuucua tiuuquiaarijiuhuaj, canapuete tari Moisés niishitiojosano tojijiaca quiquiaaricuajani. Queraatia cuno tiacajinia quiniaa pueya tojishano maajipohuari Jesuucua tiuuquiaarijiuhuaj.
4 Alguns deles creram e associaram-se a Paulo e Silas, como também uma grande multidão de prosélitos gentios, e não poucas mulheres de destaque.
5 Pueyasoocua tiuyashijiaca Judiocuacatej, nojoriiri juaaquioquiaari juhua shocotasano nojori quiniuucua. Nocuaji, nojoriiri sesa miijiaca taajecori masuunujuquiaari. Nooj, nareja rucoojuaca tiacaacacotej. Cuno pojoriiri masuusaaquiaari nojori na cojiniuria, tamasaca nojori nasojonura. Na nuhuaji, puetunu cuno pojorijianaa jaara tonujutooquiaari taa na miitiuniutianiyani, nojoriiri puetunu cuno tiacajinia quiniaajanaa juaatiquiaari Pueyaso pueyacuara. Nocuaji, puetunu cuno pojorijianaari Jasón tiaco tiuquitiaquiaari, Pablo, Silas nojori quioonura juucua, juaaquioyano pueya nojori niquitiosocoriquiano.
5 Os judeus, tomados de inveja, ajuntaram alguns homens da plebe e com esta gente amotinaram a cidade. Assaltaram a casa de Jasão, procurando-os para os entregar ao povo.
6 Nojori jaara na riuriataaquiquiaari, noojiaqueya Jesuucua tiuuniaa pueyari Jasónta cojiritiasaaquiaari quioonu. Cuno tiacajinia jiyaniijiacaacua na jayotuquiaariiri. Naa nacatureeri:
6 Mas como não os achassem, arrastaram Jasão e alguns irmãos à presença dos magistrados, clamando: Estes homens amotinam todo o mundo. Estão agora aqui! E Jasão os acolheu!
7 ¡Jasónri nojori masecanu maninia na tiajinia! ¡Puetunu nojorijianaari pa jiyaniijia César sequesano tojitiaashijiaca! ¡Nojoriiri saaja sequequiaa socua tamonu jiyaniijianaari quiya! ¡Na sesanaari “Jesu”! Naa sequetuquiaaqui nio pojori.
7 Todos eles contrariam os decretos de César, proclamando outro rei: Jesus.
8 Puetunu pueyajanaa, mariyata tiaca jiyaniijianucuanio, nojori jaara naa tojiquiaari sequeshiyanotej, nojoriiri juaaquioquiaari.
8 Assim excitavam o povo e os magistrados.
9 Jiyacaritij, tiaca jiyaniijianucuaari queraatia cumaneeca masequiaari Jasónjiniji, narta Jesuucua tiuuniaa pueyajinijinio. Naa sequeturee nojoriiri:
9 E só depois de receberem uma caução de Jasão e dos outros é que os deixaram ir.
10 Cuno niucuaja, cuno tiacajinia quiniaa Jesuucua tiuuniaa pueyari Berea tiacajiniara mashiquiquiaari Pablo, Silasnio. Berea tiacajinia na tiuquiijiosacari, cuniqui quiniaa Judiocuaca rerejojua tiajinia quiojoquiaariiri.
10 Logo que se fez noite, os irmãos enviaram Paulo e Silas para Beréia. Quando ali chegaram, entraram na sinagoga dos judeus.
11 Cuniqui quijiaca Judiocuaca cutaraari maninia pueya quiquiaari, maja juhua Tesalónica tiacajinia quiniaa. Naacuajitij, Pablo jaara Jesujiniji pohuataquiaari nojori niquiara, nojoriiri maninia tojitiaquiaari na pohuatasano. Na nuhuaji, puetunu juucajanaa, tama nojorijiaarijia tariucuacaanu Pueyaso Rupaajinia naajiotasano pajenuuquiaari, nojori niishiniuria seetanujuanaa quiriquiaate Pablo niishitiojosano.
11 Estes eram mais nobres do que os de Tessalônica e receberam a palavra com ansioso desejo, indagando todos os dias, nas Escrituras, se essas coisas eram de fato assim.
12 Naacuajitij, queraatia Judiocuacaari Jesuucua tiuuquiaari, queraatia taucuacanio, canuu, mariyata queraatia tojishano maajipohuanio.
12 Muitos deles creram, como também muitas mulheres gregas da aristocracia, e não poucos homens.
13 Tesalónica tiacajinia quiniaa Judiocuaca jaara niishiquiaari Pabloori Berea tiacajinia Pueyaso rupaa pohuataseecuhuaj, nojoriiri nocua quiojoquiaari nojori taanuunura nojuaja cuniquijijiuhuaj. Na tiuquiijiosacari Berea tiacajinia, cuniqui pueya nasojoseeri, Pablo na juaatiuniuria.
13 Mas os judeus de Tessalônica, sabendo que também em Beréia tinha sido pregada por Paulo a palavra de Deus, foram para lá agitar e sublevar o povo.
14 Nocuaji, Jesuucua tiuuniaa pueyari cuniquiji ritia mashiquiquiaari Pablo shoniniacu caminiajiniara. Silasri Timoteota Berea tiacajinia jateequiaari saaja.
14 Então os irmãos fizeram que Paulo se retirasse e fosse até o mar, ao passo que Silas e Timóteo ficaram ali.
15 Berea tiacajinijinio pueyari Pablo mashitiaquiaari, nuu na niishitiniuria. Nojoriiri Pablo jiyataquiaari Atenas tiacajiniara. Nojoriiri cuniqui jataquiaari Pablo. Cuno pojori jaara tacaretanu paniquiaariuhua cuniquiji Berea tiacajiniohuara, Pabloori nojori sequequiaari:
15 Os que conduziam Paulo levaram-no até Atenas. De lá voltaram e transmitiram para Silas e Timóteo a ordem de que fossem ter com ele o mais cedo possível.
16 Pabloori Silas, Timoteo sashiquiaari Atenas tiacajinia. Cuno tiacajinia na rucuanejosacari pueya na sashishacari, Pabloori niquiquiaari tama cuno pueya shipinijiosanojuaaja na pueyasohuara. Nojori shipinijiosanoori puetunu cuno tiacajiniajanaa quiriquiaa. Pabloori cunora jiyanohua tacaaquiaari.
16 Enquanto Paulo os esperava em Atenas, à vista da cidade entregue à idolatria, o seu coração enchia-se de amargura.
17 Pabloori Jesujiniji Judiocuaca poojotaquiaari nojori rerejonuujua tiajinia, noo pojori taucuacajuhuaj, canapuete Pueyaso tojitiajaca quiquiaaricuajani. Naajuhuaj, Pabloori cuno tiaca jiuujiajinia pueya cajitiucuara curotasanojinia pohuataquiaari Jesujiniji cuniqui quiniaa niquiara.
17 Disputava na sinagoga com os judeus e prosélitos, e todos os dias, na praça, com os que ali se encontravam.
18 Tamasaca niishijiacaari Pablo pohuatasacari Jesujiniji tojitiariquiaa. Nojoriiri caapiqui maapuejinijinio quiquiaari. Tamonu maanuuri sesojosaaquiaari “Epicureohua”, Epicuro jiyanishano niishijia niishitiojosano tojitiajaca nojori quiniuucua. Tamonu maanuuri saniniuujia sesojosaaquiaari “Rejeretajaca”. Naa sesojosaaquiaariiri Zenón jiyanishano niishijia niishitiojosano nojori tojiniuucua. Pablo pohuatasacari nojori niquiara, nojoriiri maja na niishitiuniu quiquiaari casaa na pohuatariquiaani. Nocuaji tama nojorijiaarijia sequetooquiaari:
18 Alguns filósofos epicureus e estóicos conversaram com ele. Diziam uns: Que quer dizer esse tagarela? Outros: Parece que é pregador de novos deuses. Pois lhes anunciava Jesus e a Ressurreição.
19 Na nuhuaji, nojoriiri Pablo jiyataquiaari tuhuananujiniji, tee nojori jiitiquiaari rerejonuunucuajani. Cuno tuhuananu sesaari quiquiaari Areópago. Nojoriiri naa sequetuquiaari Pablo:
19 Tomaram-no consigo e levaram-no ao Areópago, e lhe perguntaram: Podemos saber que nova doutrina é essa que pregas?
20 Quiaari jiyajeneta sequeriquiaa canaa niquiara quia pohuatasacari. Quiarijia canaa quia tore maninia.
20 Pois o que nos trazes aos ouvidos nos parece muito estranho. Queremos saber o que vem a ser isso.
21 Puetunu Atenas tiacajinia quiniaa pueyajanaa, mariyata tamonu jiyacajinijinio cuniqui quiniaajuhuaj, nojoriiri maja socua tamonu casaa na miitiuniu quijia. Saaja quiarinio sequesanojiniji niishitiuniu panijiacaari.
21 Ora {como se sabe}, todos os atenienses e os forasteiros que ali se fixaram não se ocupavam de outra coisa senão a de dizer ou de ouvir as últimas novidades.
22 Jiyacaritij, Pabloori Areópagojiniji nujuaquiaari na pohuatanura na tojitianu panijiaca niquiara. Naa coteereeri:
22 Paulo, em pé no meio do Areópago, disse: Homens de Atenas, em tudo vos vejo muitíssimo religiosos.
23 Janiyari naa nia sequeyani pueyanaa, cua niquiniuucua queraatia nia shipinijiosano pueyasohua, cua rucuanejosacari nia tiacajinia. Naajuhuaj, janiyari saajiajiniji nia shipinishano juhua juhuacutura niquiriucuaajuhuaj. Nocua naajioori sequeya, “Niishishoo Pueyasora”. Cuno Pueyaso niaa na tojitiaquiaa na niishiyaquiniutiani, nojuajaari nio Pueyasocuaja janiya nia pohuataani.
23 Percorrendo a cidade e considerando os monumentos do vosso culto, encontrei também um altar com esta inscrição: A um Deus desconhecido. O que adorais sem o conhecer, eu vo-lo anuncio!
24 ’Cuno Pueyasoori nio jiya shipiniquiaaricuaja, puetunu pa niquishanojuanaanio. Nojuajaari jiyocuacaanu camarnujuhuaj. Nojuajaari puetunu tiquiyocuajanaa Quijia. Majaari pueya tiajosano secojojua tiajinia na quiniu.
24 O Deus, que fez o mundo e tudo o que nele há, é o Senhor do céu e da terra, e não habita em templos feitos por mãos humanas.
25 ¿Taa nia jiyaniyani pueyanaa, cutara Pueyasojuanaate pa jiitiasano casamijiniji paniyajuhuaj? Maja. Nojuacuajaari puetunu pa jiitiasanojuanaa shipiniquiaari puera. Pa rishiniuria, na Sohuanujiniji pa niquitioquiaarijiaariuhuaj, pa rijiosocoriquiano paratunio.
25 Nem é servido por mãos de homens, como se necessitasse de alguma coisa, porque é ele quem dá a todos a vida, a respiração e todas as coisas.
26 ’Pueyasoori niquiriyatu pueyano shipiniquiaari juhuacatecara. Paari cuniquiji canequiaarini, puetunu jiyacajiniajanaa pa quiniuria. Pueyasoori tarijia sequequiaari tee pueya quiniutianiyani. Sequequiaarijiaariuhuaj taacari tii pa quiniutianiyani.
26 Ele fez nascer de um só homem todo o gênero humano, para que habitasse sobre toda a face da terra. Fixou aos povos os tempos e os limites da sua habitação.
27 Pueyasoori naa panitiaquiaaricuaja puetunu jiyacajinia quiniaa pueyajanaa pajenura nojuaja. Pueyasoori pa saniya, na niishiniuria, ¿pueyate na pajenutaniyani pa riuriatanura nojuaja? Pueyasocuajaari maja na quiniu tucuacaanu pajaniyajiniji.
27 Tudo isso para que procurem a Deus e se esforcem por encontrá-lo como que às apalpadelas, pois na verdade ele não está longe de cada um de nós.
28 Pueyasoori pa samiitianiya. Pa cumaquiquiaajaariuhua pa poonijionura. Pa rishitiquiaajaariuhuaj. Naatej, taa nia pohuatajaca sequequiaaricuajani: “Paari Pueyaso muerasuni”.
28 Porque é nele que temos a vida, o movimento e o ser, como até alguns dos vossos poetas disseram: Nós somos também de sua raça...
29 Paa jaara seetanujuanaa Pueyaso muerasu quirini, majaari socua pa jiyaniniu Pueyaso naasucuaari juhua orojiniji pa shipinijiosano niquishano. Majaari juhua platajiniji shipinishano, juhua saajiajiniji shipinishanonio. Pueyaso cutaraari maja na niquishaanu juhua tama pa niishiriojosanojuaaja. Majaari na niquishaanu taa pueya shipinijioquiaacuajani, nojori jiyanishacari Pueyaso naasucuaari naa niquishanotej.
29 Se, pois, somos da raça de Deus, não devemos pensar que a divindade é semelhante ao ouro, à prata ou à pedra lavrada por arte e gênio dos homens.
30 Pueyasocuajaari pueya miiniu sesa rejeretariquiaa pueyaracaanu. Saniniuujia, nojuajaari quiarijia puetunu tiquiyocua quijiaca pueyajanaa sequeya, nojori cartenura puetunu sesa na miiquiosanojuanaa, saaja nojuaja nojori tojitianura.
30 Deus, porém, não levando em conta os tempos da ignorância, convida agora a todos os homens de todos os lugares a se arrependerem.
31 Pueyasocuajaari tari saquiriojoquiaari tamonu juuca taacari na nequesoreenutaniya mijiria quiniaani. Maninia pa nequesoreenutaniya puetunujuanaari. Pueyasoori tari na saquiriojosano pueyano jiitiaa pa nequesoreeriquianojuhuaj. Na samiitianishacari cuno pueyano macujiniji, nojuajaari naa pa niishitiquiaari, cunocuajaari na saquiriojosano pueyano.
31 Porquanto fixou o dia em que há de julgar o mundo com justiça, pelo ministério de um homem que para isso destinou. Para todos deu como garantia disso o fato de tê-lo ressuscitado dentre os mortos.
32 Nojori jaara tojiquiaari Pablo pohuatasacari taa macunucua samiitiaconutaniuhuani, cuno niishijiacaari na saroojotaquiaari na rerequetenuta. Tamasacaari saniniuujia Pablo sequequiaari:
32 Quando o ouviram falar de ressurreição dos mortos, uns zombavam e outros diziam: A respeito disso te ouviremos outra vez.
33 Na nuhuaji, Pabloori cuno pueya tajiniji quiacuhua.
33 Assim saiu Paulo do meio deles.
34 Noojiaqueya cuno pueyajinijinioori Jesuucua tiuuquiaari, Pablo pohuatasano nojori tojitiasacari. Nojorijinijinioori quiquiaari Dionisio jiyanishano pueyano. Nojuajaari Areópago niishijiaca pueya maanujinijinio quiquiaari. Jesuucua tiuuquiaarijiaariuhua tamonu maaji. Dámaris na sesa. Socua tamasaca pueyari Jesuucua tiuuquiaarijiuhuaj.
34 Todavia, alguns homens aderiram a ele e creram: entre eles, Dionísio, o areopagita, e uma mulher chamada Dâmaris; e com eles ainda outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.