Mateus 22

Rau Ke Maro (APR) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Motong la Yesu isudungu kattenge betanga pang di tooltool maimai tina a iwete pang di mulu nen,
1 De novo Jesus lhes falou por parábolas, dizendo:
2 “Dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i, in dawa ben tool yo iyei kuto mai pang tana mai atu i. Ngan tool tani in iyeie mailang mai atu ye kerenge ke natunu tamoto.
2 — O Reino dos Céus é semelhante a um rei que preparou uma festa de casamento para seu filho.
3 Ngan nen le iwanga di kapraingi ki bet la tiwete pang di tooltool yo mugu ngan itara betanga pang di bet timan ye kerenge nga. Bong di kapraingi ki tina tila tiwete pang di, ngan tinidi booroomoo le lodi pang maningi tiap.
3 Enviou os seus servos a chamar os convidados para a festa, mas estes não quiseram vir.
4 “Motong la iwanga di kapraingi ki kapala mulu a bet tila, ngan iwete pang di nen, ‘Kala nga, ngan la kawete pang di tooltool yo atara betanga pang di ngan nen, bet akarata so a dook oo. Inbe au i araumata bulumakau tamoto atu, inbe bulumakau kapala yo lodi belebele nga, ngan la araumata di inbe akum di a ime oo. Le kawete pang di a timan man taye di takana mailang ke kerenge i.’
4 Enviou ainda outros servos, dizendo: “Digam aos convidados: Eis que já preparei o meu banquete; os meus bois e animais da engorda já foram abatidos, e tudo está pronto; venham para a festa.”
5 “Di kapraingi ki tina tila tiwete pang di tooltool tina, bong lodi pang bangana ki tiap, le tikoo a tipa kidi kidi. Atu in idi pang kumu ki, inbe san in ila pang ye urata ki ke kaungu pat.
5 Mas os convidados não se importaram e se foram, um para o seu campo, outro para o seu negócio.
6 Inbe di kapala ngan timadit tina le tiparama di kapraingi ke tool mai tani, a tigarung di, inbe tiraumatamata di a timmata.
6 Outros, agarrando os servos, os maltrataram e mataram.
7 Tina tiyei nen nga, le tool tani yo iyei kuto mai pang tana mai i, in katen malmal a iwanga di tooltool ki ke patokongo a tila tiraumatamata di tooltool tina le imot yo tiraumatamata di kapraingi ki nga, inbe tidaunu malala mai kidi in a ei ikani.
7 — O rei ficou furioso e, enviando as suas tropas, exterminou aqueles assassinos e incendiou a cidade deles.
8 “Motong la tool kuto mai tani in iwete pang di kapraingi ki nen, ‘Mailang ke kerenge i akarata a imot oo, bong di tooltool yo awanga pang di bet timan ye nga, ngan ayeisa di ngan tooltool dook mata a man aye di amkani, bong tiap.
8 Então disse aos seus servos: “A festa está pronta, mas os convidados não eram dignos.
9 Le dookoot nga kala la kapa ye ni ke yawaringi so, le bet kakamata di tooltool sa nga, ngan kawete pang di le imot a timan ye mailang ke kerenge i.’
9 Vão, pois, para as encruzilhadas dos caminhos e convidem para o banquete todos os que vocês encontrarem.”
10 Motong la tila tipa ye ni ke yawaringi so a tipusye di tooltool yo dook mata nga inbe di tooltool yo dook tiap nga, ngan tiwete pang di le imot bet tila ye mailang tani. Ngan nen le tilo tilo le rumu ke kaningi so in ipon ye di.
10 E, saindo aqueles servos pelas estradas, reuniram todos os que encontraram, maus e bons; e a sala do banquete ficou cheia de convidados.
11 “Di tooltool tina timan a tilo ye ni tani, motong la tool mai tani iman a bet lo ikamata di, ngan ikamata tool atu in isousou ye sousoungu ke kerenge tiap.
11 — Mas, quando o rei entrou para ver os que estavam à mesa, notou ali um homem que não trazia veste nupcial
12 Le nga itoru nen, ‘Ai, tool kiau, nga gelei bet kusousou ye sousoungu ke kerenge tiap, inbe kuse ni nga?’ Itoru nen, le nga tool tani isere betanga a sila ipalongo leu.
12 e perguntou-lhe: “Amigo, como você entrou aqui sem veste nupcial?” E ele emudeceu.
13 “Motong la tool kuto mai tani, in iwete pang di kapraingi ki nen, ‘Oo, kakap ooroo a kapau tool i kene le bene a kakatte du pang ni todo lono ke diki ni. Kakatte du ye ni yo bet timassingi a titangtang inbe tikanen dongadi a iparrasa ye i.’”
13 Então o rei ordenou aos serventes: “Amarrem os pés e as mãos dele e atirem-no para fora, nas trevas; ali haverá choro e ranger de dentes.”
14 Motong la Yesu iwete pang di tooltool tina nen, “Kalongo koot? Maro ikiu di tooltool alunu la bet timan pang ye nga, bong ole alunu tiap yo ipootoo di panga nga, ngan di leu la bet tilo ye nga.”
14 Porque muitos são chamados, mas poucos são escolhidos.
15 Di Paresi tigege Yesu a tidu ke diki, motong la tigaua inbe tiraua betanga bet titoua ye betanga sa.
15 Então os fariseus se retiraram e consultaram entre si como surpreenderiam Jesus em alguma palavra.
16 Motong la tiwanga di galiudi tiye di tooltool pattu yo tikata suanga ye Erot nga, a tila pang ye. Tila, motong la tiwete panga nen, “Pannoongoo, am nga lomam galanga yong nen, bet ong i kuwete betanga kiong nga, ngan moolmool le imot. Inbe kupatomonai di tooltool ye dada moolmool ke Maro le imot. Inbe ong i kutattadaia kam tooltool siap. Le kumata bet kuwete pang di nga, ngan lom rru ye di bet di tooltool balai, ngan tiap, bong ole kuwete betanga gaongo leu pang di.
16 E enviaram-lhe discípulos, juntamente com os herodianos, para lhe dizer: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e que ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade, sem se importar com a opinião dos outros, porque não olha para a aparência das pessoas.
17 Ngan nanga, ole kuwete pam ngan. Ong i lom balai? Nga dook mata bet idi nga tatar pat pang tool kuto mai kidi Rom yo Sisa i, too tiap?”
17 Assim sendo, diga-nos o que o senhor acha: é lícito pagar imposto a César ou não?
18 Titoru nen, bong Yesu lon galanga ye dada dook tiap yo iken lodi a le titoru ye in oo. Le nga iyei ne, “Ang nga di tooltool ke kaplungunu sa! Nga gelei a kakapge bet katou au nga?
18 Mas Jesus, percebendo a maldade deles, respondeu:
19 Kakaua pat yo kanakana ngan tatar pang Sisa ngan atu a kapitnaii a akamata.” Motong la tikaua pat tina ngan atu pang ye.
19 Mostrem-me a moeda do imposto. Trouxeram-lhe um denário.
20 Motong la itor di nen, “Sei kannungana inbe ene iken ye pat i nga?”
20 E Jesus lhes perguntou:
21 Ngan tiyei ne, “In Sisa.”
21 Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
22 Ye kene yo tilongo betanga ke Yesu ye in nga, ngan le titakrai ye betanga ki. Le nga tigege sila inepe, inbe tikoo a tila.
22 Ouvindo isto, se admiraram e, deixando-o, foram embora.
23 Motong la ye ke tani ataleu in di Sedusi timan pang ye Yesu bet man titoru. Ngan di Sedusi tina ngan di Yuda pattu yo tiwete bet di tooltool timmata nga, ngan o ke bet timadit mulu tiap. Le nga man titoro Yesu nen,
23 Naquele dia, alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
24 “Pannoongoo, mugu ngan Mose iwete pam nen. Kumata le tool atu bet ikere le rimana ipasuiu kan kase siap, inbe tamoto tani in imata nga, ngan taini ole ikoli a iyooloo tap ke toonoo, a bet nen ngan garup tani in ipasui kase sa panga nga, ngan ole iseke rara ke toonoo tani in pang dama a ila.
24 — Mestre, Moisés disse: “Se alguém morrer, não tendo filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.”
25 Mose iwete paidi nen, bong amtorong, ole kuwete balai? Oo, tool atu in natunu tamoto limi be ru, ngan tinepe yam. Ngan toodi yo mumuganga in ikere, ngan le rimana ipasui toko kan kase siao, inbe imata. Le igege sila inepe a taini yo itoo i, in iyooloo tap ke toonoo tani.
25 Ora, havia entre nós sete irmãos. O primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher para seu irmão.
26 Bong taini tani iyooloo, ngan gaongo leu, taukan natunu go, inbe imata. Motong la taidi san yo tol kidi, in ikauu a iyooloo, ngan gaongo leu nen lapau. Ngan tiyei nen nen le du imot ye taidi kase yo limi be ru kidi i.
26 O mesmo aconteceu com o segundo, com o terceiro, até o sétimo.
27 Motong la garup tani in ye lapau imata a itoo di nga.
27 Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
28 Ngan nanga, kuwete pam ngan, ye lal yo bet di tooltool matedi bet timadit mulu ye in nga, ngan garup tani ole iyei sei rimana? Yesoo, di tamoto tina yo limi be ru nga, ngan di le imot tiyooloo garup tani oo.”
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete ela será esposa? Porque todos casaram com ela.
29 Motong la Yesu iraua betanga kidi nen, “Ang nga kawete googoomu, yesoo lomu galanga ye betanga yo iken ye Rau ke Maro, ngan tiap. Inbe lomu galanga ye gurana ke Maro, ngan tiap lapau.
29 Jesus respondeu:
30 Ye lal yo di tooltool matedi bet timadit mulu ye in nga, ngan o ke bet tikere mulu tiap. Di ngan ole tinepe dawa ben di bangabangana ke Maro yo tinepe ye malala ki ngo.
30 Porque, na ressurreição, nem casam, nem se dão em casamento, mas são como os anjos no céu.
31 Bong ye di tooltool yo timmata lo ngan bet timadit mulu nga, ngan ang nga o kakinkata betanga ke Maro yo iweta pang a iken ye rau, in tiap, too? Ngan betanga tani in iwete nen ye di sasa kiidi yo timmata koot nga, ngan nen,
31 Quanto à ressurreição dos mortos, vocês nunca leram o que Deus disse a vocês:
32 ‘Au i Maro ke Awaram ye Esaka inbe Yakop.’ Le i Maro kidi tooltool yo timmata koot nga, ngan tiap, bong i Maro kidi tooltool yo tinepe maguredi nga.”
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”? Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos.
33 Ye kene tani in di tooltool budanga mai la tilongo betanga ke Yesu nga, le nga titakrai ye patomonaingi ki.
33 Ouvindo isto, as multidões se maravilhavam da sua doutrina.
34 Di Paresi tilongo bet Yesu ikatkalakala dada ye di Sedusi ye betanga le tisere betanga nga, le nga di Paresi tina tigaua, inbe timan pang ye.
34 Entretanto, os fariseus, sabendo que Jesus havia silenciado os saduceus, reuniram-se em conselho.
35 Motong la tool kidi Paresi tina ngan atu yo kuto mai ke wer ke Maro i, in imadit tina le bet itouo Yesu ye betanga, le nga itoru. Iyei ne,
35 E um deles, intérprete da Lei, querendo pôr Jesus à prova, perguntou-lhe:
36 “Pannoongoo, soo wer ke Maro imugu le illos di wer kapala i?”
36 — Mestre, qual é o grande mandamento na Lei?
37 Motong la Yesu iraua torungu ki nen, “‘Lomu pang Maro yo Tool Mai kiang i, in mai san, inbe kagaua lomu le tinimu ipa ye lo galanga kiang le imot panga.’
37 Jesus respondeu:
38 Le i wer ataleu yo imugu inbe illos di wer kapala le imot i, in naii.
38 Este é o grande e primeiro mandamento.
39 Inbe wer san yo itoo i, in nen. ‘Lom pang di diem mai san dawa ben yo ong taum lom pong mai san nga.’
39 E o segundo, semelhante a este, é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
40 Le awete pang nen, wer ke Maro le imot yo ikap pang Mose, inbe betanga yo di Maro koonoo tiwodo nga, ngan di le imot pudi nga igaua le iken ye wer ru leu tina nga.”
40 Destes dois mandamentos dependem toda a Lei e os Profetas.
41 Di Paresi tina ngan tigauagaua a tinepe go, inbe Yesu itor di nen,
41 Estando reunidos os fariseus, Jesus lhes perguntou:
42 “Ai, ang nga lomu tar balai ye Kirisi? Bet in sei natunu?”
42 — O que vocês pensam do Cristo? De quem é filho? Eles responderam: — De Davi.
43 Motong la Yesu iwete pang di. Iyei ne, “Nga gelei a Maro Amunu ipamaditi Dawiti lono a le ikiui Kirisi tani in ye Tool Mai nga? Kakamata, Dawiti in iwete nen,
43 E Jesus perguntou:
44 ‘Maro yo Tool Mai i, in iwete pang Tool Mai kiau nen,
44 “Disse o Senhor ao meu Senhor:
45 Le kakamata, Dawiti ye taunu la iweta ye Tool Mai ki i. E nga gelei a le ang nga kawete bet ye in Dawiti natunu nga?”
45 — Portanto, se Davi o chama de Senhor, como ele pode ser filho de Davi?
46 Tina Yesu itor di nen nga, le sila tipalongo leu. Le tool sa mala bet iwete a iraua betanga ki, ngan tiap. Ngan nen le ye kene tani in a ilo nga, ngan tool sa mala bet itoro Yesu ye betanga sa mulu, ngan tiap lapau.
46 E ninguém podia lhe responder uma palavra; e a partir daquele dia ninguém mais ousou fazer perguntas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.