João 7
Rau Ke Maro (APR) vs NVT
1 Yesu iwete pang di galiunu nen a imot, motong la ipa a iwakaia tana mai kidi Galili leu. Ngan lono bet inepe manga mooloo ye tana mai ke Yudia, yesoo di Yuda ngo tinamu bet ila mulu ni kidi nga, ngan ole tiraumate a imata.
1 Depois disso, Jesus viajou pela Galileia. Queria ficar longe da Judeia, onde os líderes judeus planejavam sua morte.
2 Bong ye kene tani in lal kidi Yuda ke sungunu yo tiweta ye Mailang ke Badabada i, in iman potai oo.
2 Logo, porém, chegou o tempo da celebração judaica chamada Festa das Cabanas,
3 Le nga Yesu di taini tiwete panga nen, “Ai, ong i nga ole kugege ni, inbe kulo pang Yudia, a bet nen ngan di galium tikamata mos yo bet kuyei nga.
3 e os irmãos de Jesus lhe disseram: “Saia daqui e vá à Judeia, onde seus seguidores poderão ver os milagres que realiza.
4 Yesoo, kumata tool sa lono bet di tooltool lodi galanga ye nga, ngan ke bet inepe nen inbe iyei urata ki sollono, ngan tiap. Le lom bet kuyei so nen nga, ngan kulo lo ong taum kupapos matam mallangana, a nen ngan di tooltool le imot tikamata so yo kuyei nga.”
4 Você não se tornará famoso escondendo-se dessa forma. Se você pode fazer coisas tão maravilhosas, mostre-se ao mundo!”.
5 Yesu di taini tina ngan tiwete panga nen, yesoo di ngan titara lodi medana panga tiap.
5 Pois nem mesmo seus irmãos criam nele.
6 Motong la iwete pang di nen, “Lal nga le imot nga, ngan kiang, bong au i lal moolmool yo kiau i, in pombe tiao.
6 Jesus respondeu: “Agora não é o momento certo de eu ir, mas vocês podem ir a qualquer hora.
7 Ngan di tooltool ke tana i nga, ngan o ke bet lodi dook tiap pang, ngan tiap, bong ole lodi dook tiap pau, yesoo apapos di ye dada dook tiap kidi yo tiyei nga.
7 O mundo não pode odiá-los, mas a mim ele odeia, pois eu o acuso de fazer o mal.
8 Le bet nen ngan ang kalo ye Mailang ke Badabada tani. E au i o alo tiap, yesoo lal moolmool kiau in pombe tiao.”
8 Vão vocês. Eu ainda não irei a essa festa, pois meu tempo ainda não chegou”.
9 Yesu iwete pang di nen a tilo, inbe ye sila inepe Galili.
9 Tendo dito isso, permaneceu na Galileia.
10 Di taini tina ngan tilo pang ye mailang tani, motong la ye lapau itoo di a ilo. Ngan ipa mallangana tiap, bong ipa sollono le di tooltool tikamata tiap.
10 Contudo, depois que seus irmãos partiram para a festa, ele também foi, mas em segredo, permanecendo distante dos olhos do público.
11 Ye kene tani ngan di tooltool maimai kidi Yuda yo tinepe ye gaongo mai kidi tani in nga, ngan tisere Yesu. Le nga titortor ye a tiyei ne, “Ai, tool tani in ise lapau, too tiap?”
11 Os líderes judeus tentavam encontrá-lo na festa e perguntavam se alguém o tinha visto.
12 Le di tooltool malala mai tina yo tigauagaua nga, ngan timangunngun a tiwetewete ye. Ngan di tooltool kapala tiyei ne, “Ye ni tool dook mata.” E di kapala ngan tiyei ne, “Tiap, ye ni illung di tooltool.”
12 Havia muita discussão a seu respeito entre as multidões. Alguns afirmavam: “Ele é um homem bom”, enquanto outros diziam: “Ele não passa de um impostor, que engana o povo”.
13 Bong di tooltool tina ngan ke bet tiwetewete mallangana ye urata yo Yesu iyei, ngan tiap, yesoo titattadai di tooltool maimai kidi Yuda.
13 Mas ninguém tinha coragem de falar sobre ele em público, por medo dos líderes judeus.
14 Ye kene tani, in gaongo mai tani in imadit le ilo kataunu tiao, inbe Yesu ipa a ilo koongoo lono ke bareme mai ke sungunu a lo ipatomonai di tooltool.
14 Então, na metade da festa, Jesus subiu ao templo e começou a ensinar.
15 Ngan di Yuda tilongo betanga ki tina yo ipatomonai di tooltool ye nga, le nga titakrai ye patomonaingi ki. Inbe tiyei ne, “Ona, tool i inepe toko ye ni ke patomonaingi pitiap. E nga ikaua lo galanga mai i ngai?”
15 Os judeus que estavam ali ficaram admirados ao ouvi-lo. “Como ele sabe tanto sem ter estudado?”, perguntavam.
16 Motong la Yesu iwete pang di nen, “Betanga yo apatomonai ang ye nga, ngan betanga kiau au tauk tiap, bong ipa ye tool yo iwangau a asi i.
16 Jesus lhes respondeu: “Minha mensagem não vem de mim mesmo; vem daquele que me enviou.
17 Le kumata bet sei tool itara lono moolmool bet itoo Maro lono nga, ngan ole lon galanga nen, bet betanga yo apatomonai ang ye nga, ngan ipa ye Maro, too akap ye au tauk lok la awete nga.
17 Quem quiser fazer a vontade de Deus saberá se meu ensino vem dele ou se falo por mim mesmo.
18 Ngan tool yo ikap betanga ye ye taunu lono a iwete i, in lono bet iyei nen a di tooltool tiyitmaki ye. Bong sei tool yo iyei urata bet di tooltool tiyitmaka tool yo iwanga a isi in ene nga, ngan ye in betanga ki ngan moolmool, le dada yo ke kaplungunu ngan sa iken ye, nga tiap.
18 Aquele que fala por si mesmo busca sua própria glória, mas quem procura honrar aquele que o enviou diz a verdade, e não mentiras.
19 Mugu ngan Mose ikap wer ke Maro pang oo, bong ang ngan sa iparama wer tina, inbe itoo dook, nga tiap. E nga gelei a kakapge bet karaumatau a amata nga?”
19 Moisés lhes deu a lei, mas nenhum de vocês obedece a ela. Então por que procuram me matar?”.
20 Motong la di tooltool malala mai tina ngan tiwete panga nen, “Ai, ong i o so sidi idiwidiwong! Ngan di sima tooltool tikapge bet tiraumatong nga?”
20 A multidão respondeu: “Você está possuído por demônio! Quem procura matá-lo?”.
21 Le nga Yesu iwete pang di nen, “Au i ayeie mos atu ye lal kidi Yuda ke sungunu a kakamata, ngan la le ang le imot katakrai ye.
21 Jesus respondeu: “Eu fiz um milagre no sábado, e vocês ficaram admirados.
22 Bong mugu ngan Mose ikap betanga pang ye dada ke koranga tiniidi nga, ngan le kakoro di natumu yo tamoto ngan tinidi ye lal kiidi Yuda ke sungunu lapau. (Ngan moolmool dada in dookoot imadit ye Mose a ise, nga tiap, bong in dada gurunu ipa ye di sasa kidi.)
22 No entanto, vocês também trabalham no sábado quando obedecem à lei da circuncisão que Moisés lhes deu, embora, na verdade, a circuncisão tenha começado com os patriarcas, muito antes da lei de Moisés.
23 Ngan nen le ang ngan kumata le lal kidi natumu ke koranga tinidi in bet igoro lal kidi Yuda ke sungunu nga, ngan kapas le kakoro tinidi leu. Yesoo, lomu bet katoo wer ke Maro yo iwete pang Mose a iwodo ngan dook. E nga gelei bet katemu malmal pau ye tool atu yo akarata ye lal kidi Yuda ke sungunu a tinini dook mata mulu le imot, in nga?
23 Pois, se o tempo certo de circuncidar seu filho cai no sábado, vocês realizam a cerimônia, a fim de não quebrar a lei de Moisés. Então por que ficam indignados comigo pelo fato de eu curar um homem no sábado?
24 Ang nga ken kakamata tool leu, inbe kawete bet ye in tool dook mata, too dook tiap, ngan be! Bong bet nen ngan kanepe a lomu kaua urata ye dada ki dook ngan, lo ngan bet kawete nen kooti.”
24 Não julguem de acordo com as aparências, mas julguem de maneira justa”.
25 Yesu iwetewete nen a imot, motong la di tooltool pattu ke Yerusalem timadit tina le tiwete nen, “Ai, i tool tani yo tikapge bet tiraumate a imata i?
25 Alguns do povo, que moravam em Jerusalém, começaram a perguntar uns aos outros: “Não é este o homem a quem procuram matar?
26 Kakamata, ye in iwetewete betanga ki mallangana la di tooltool matadi a tilongo ngan le tiwete toko kan betanga siap. Ngan di tooltool maimai nga lodi tar balai, i Kirisi tani yo Maro ipootoo bet si ikap di tooltool ki a ipamulu di i, in naii, too?
26 Aqui está ele, porém, falando em público, e não lhe dizem coisa alguma. Será que nossos líderes acreditam que ele é o Cristo?
27 Bong tool i, lod galanga ye malala ki, le ye in o Kirisi tiap. Yesoo, ye kene yo bet Kirisi isi pombe ye in nga, ngan o ke bet tool sa lon galanga ye malala ki yo ipa ye a isi i, in tiap.”
27 Mas como pode ser este homem? Sabemos de onde ele vem. Quando o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é”.
28 Ngan Yesu inepepe koongoo lono ke bareme mai ke sungunu a ipatomonai di tooltool go, inbe isulu katkat a iwete nen, “Ai, ang nga lomu galanga yau, inbe lomu galanga ye malala kiau yo apa ye a asi i. Bong atoo au tauk lok la asi nga tiap, Tamak la iwangau a asi i. Inbe dada ki yo iyei nga, ngan moolmool le imot. Ang nga lomu galanga ye tiap,
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em alta voz: “Sim, vocês me conhecem e sabem de onde eu venho. Mas não estou aqui por minha própria conta. Aquele que me enviou é verdadeiro, e vocês não o conhecem.
29 bong au i lok galanga ye, yesoo au i amru amnepe, motong la iwangau a asi nga.”
29 Mas eu o conheço, porque venho dele, e ele me enviou a vocês”.
30 Yesu iwete nen, le nga di Yuda tina ngan tilongo le katedi malmal a tikapge bet tikauu a tiparama. Bong ngan le tool sa iparama tiap, yesoo lal ki in pombe tiao.
30 Então tentaram prendê-lo, mas ninguém pôs as mãos nele, porque ainda não havia chegado sua hora.
31 Bong di tooltool yo tinepe ye ni tani nga, ngan alunu la tilongo betanga ki le titara lodi medana panga nga. Le nga tiwete nen, “Ye kene yo bet Kirisi isi ye in nga, ngan ole iyei gogo mos a iyei ben tarkilanga panga le illoso tool i tiap, too?”
31 Muitos entre as multidões no templo creram nele e diziam: “Afinal, alguém espera que o Cristo faça mais sinais do que este homem tem feito?”.
32 Di Paresi tilongo yo di tooltool malala mai tina ngan tiwetewete a timangunngun ye so yo Yesu iyei nga, le nga tiye di tooltool maimai ke paroranga so pang Maro ngan tiwanga di gaunu yo tikodokala bareme mai ke sungunu nga, ngan bet la tikaua Yesu a tiparama.
32 Quando os fariseus ouviram que as multidões sussurravam essas coisas, eles e os principais sacerdotes enviaram guardas do templo para prendê-lo.
33 Motong la Yesu iyei ne, “Lal yo bet ayang tanepe ye nga, ngan mooloo tiap, lo ngan bet amulu a alo pang ye Tamak yo iwangau a le asi i.
33 Jesus, porém, lhes disse: “Estarei com vocês só um pouco mais. Então voltarei para aquele que me enviou.
34 Ang nga ole kakaua urata mai ye serengau, bong o kakamatau tiap. Inbe ni yo bet lo anepe ye i, in o ke bet kalo ye tiap.”
34 Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão. E não poderão ir para onde eu vou”.
35 Le nga di Yuda tina ngan di tapdi tiwetewete nen, “Ai, tool i nga ole bet ilo pang ngai a bet takamata mulu tiap nga? Ole ila pang ye di diede kapala yo la tinepe nin la nin kataunu ye di Girik nga, a bet nen ngan la ipatomonai di Girik, too?
35 Os judeus se perguntavam: “Para onde ele pretende ir? Será que planeja partir e ir aos judeus em outras terras? Talvez até ensine aos gregos!
36 Ngan dookoot nga iwete nen, ‘Ole kakaua urata mai ye serengau, bong o kakamatau tiap. Inbe ni yo bet lo anepe ye i, in o ke bet kalo ye tiap.’ Ngan betanga ki nga, ngan punu balai?”
36 O que ele quer dizer quando fala: ‘Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão’ e ‘Não poderão ir para onde eu vou’?”.
37 Ngan ke yo Mailang ke Badabada tani bet imot ye i, in tikamata ben lal maiyoko pang di. Le nga ye kene tani in Yesu imadit lo ikodo, inbe iwete le koonoo maimai nen, “Kumata sei tool bet moraku nga, ngan iman pang yau, a nen ngan man akap ran panga a iyin.
37 No último dia, o mais importante da festa, Jesus se levantou e disse em alta voz: “Quem tem sede, venha a mim e beba!
38 Yesoo, betanga yo iken ye Rau ke Maro ngan iwete nen, sei tool bet itara lono medana pau nga, ngan ole ran yo ke nepongo dook mata i, in pombe lono a rongrongbe a idu.”
38 Pois as Escrituras declaram: ‘Rios de água viva brotarão do interior de quem crer em mim’”.
39 Yesu iwete nen nga, ngan ikatte betanga ye Maro Amunu Silene yo bet pang dama ni nga, ngan ole iwanga si ipapon di tooltool yo titara lodi medana panga ngan lodi i. Bong ye kene tani in Maro iwanga Amunu Silene a isi tiao, yesoo iyeie Yesu ene le ilo ete ke bet di tooltool tipayiti ye tiao lapau.
39 Quando ele falou de “água viva”, estava se referindo ao Espírito que seria dado mais tarde a todos que nele cressem. Naquela ocasião o Espírito ainda não tinha sido dado, pois Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 Di tooltool malala mai tina ngan tilongo yo Yesu iwete nen nga, le nga kapala tiwete nen, “Moolmool sa! Tool i Maro koonoo tani yo tanamu bet isi, in naii.”
40 Quando as multidões o ouviram dizer isso, alguns declararam: “Certamente este homem é o profeta por quem esperávamos”.
41 Tiwete nen, ngan di diedi kapala tiyei ne, “Tiap! Ye in Kirisi, tool tani yo Maro ipootoo bet si ipamulu di tooltool ki i.”
41 Outros afirmaram: “Ele é o Cristo”. E ainda outros disseram: “Não é possível! O Cristo virá da Galileia?
42 Betanga yo iken ye Rau ke Maro ngan iwete bet Kirisi in ole pombe ye rara ke Dawiti. Inbe ole tipasuiu Betlem ye malala yo mugu ngan Dawiti inepe ye i.”
42 As Escrituras afirmam claramente que o Cristo nascerá da linhagem real de Davi, em Belém, o povoado onde o rei Davi nasceu”.
43 Ngan tina di tooltool tiwete gogo betanga ye Yesu nen nga, le nga di tapdi tiparpoto le tinepe ye budanga ru.
43 Assim, a multidão estava dividida a respeito de Jesus.
44 Ngan le di tooltool kapala lodi bet tikaua Yesu a tiparama, bong ngan le tool sa itara bene ye tiap.
44 Alguns queriam que ele fosse preso, mas ninguém pôs as mãos nele.
45 Motong la di gaunu tina yo tikodokala bareme mai ke sungunu nga, ngan timulu a tila pang ye di tooltool maimai ke paroranga so pang Maro tiye di Paresi. Tila, motong la di tooltool maimai tina ngan titor di nen, “Nga gelei bet kakaua tool ni a kaman tiap nga?”
45 Quando os guardas do templo voltaram sem ter prendido Jesus, os principais sacerdotes e fariseus perguntaram: “Por que vocês não o trouxeram?”.
46 Ngan di gaunu tina tiyei ne, “Mugu ngan tool sa iwete betanga dawa ben yo dookoot nga tool ni iwetewete ye nga, ngan tiap.”
46 “Nunca ouvimos alguém falar como ele!”, responderam.
47 Motong la di Paresi tirau betanga kidi nen, “Ang nga o ikaua llungunu yang lapau, too?
47 “Vocês também foram enganados?”, zombaram os fariseus.
48 Ngan kakamatam Paresi amye di kuto maimai yo matadi kala di Yuda nga, ngan sa itara lono medana panga, too?
48 “Por acaso um de nós que seja, entre os líderes ou fariseus, crê nele?
49 Tiap yege! Di tooltool malala mai ngo, yo lodi galanga ye wer ke Maro tiap nga, ngan di ngan tiyei kapakapa a tilongo panga sa. Bong dookoot, ole Maro igarung di.”
49 As multidões ignorantes o seguem, mas elas não têm conhecimento da lei. São amaldiçoadas!”
50 Di Paresi tina ngan tiwete nen, motong la edi atu yo ene Nikodimas i, in mugu ngan ila ye Yesu la yeru tiwetewete, in itor di nen. Iyei ne,
50 Então Nicodemos, o líder que antes havia se encontrado com Jesus, perguntou:
51 “Nga gelei, wer kiidi iwete bet tayemenai sorok di tooltool, too? Tiap, iwete bet kulkulunu ngan ole talongo betanga ke tool atu, a nen ngan lod galanga dook ye urata ki yo iyei nga, lo ngan bet tayemenaii kooti.”
51 “A lei permite condenar um homem antes mesmo de haver uma audiência?”.
52 Motong la di Paresi tina ngan tiwete panga nen, “Ona, ong i ke Galili lapau, too? Kumata betanga yo iken ye Rau ke Maro nga, ngan iwete toko pa bet Maro koonoo ole ipa ke Galili, nga tiap.”
52 “Você também é da Galileia?”, responderam eles. “Procure e veja por si mesmo: nenhum profeta vem da Galileia!”
53 Motong la di tooltool tina ngan tiparmayiri a tila pang ye rumu kidi atu atu nga.
53 Então todos foram para casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.