João 5
Rau Ke Maro (APR) vs NTLH
1 Yesu inepe a ke kapala iman a ila, le nga lal maiyoko kidi Yuda san mulu bet pombe, motong la imadit a ilo pang Yerusalem.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Ilo Yerusalem, ngan pombe ye ran atu yo tiwete ene ye di Ibru koodi, ngan tiweta ye Betseda i. Ngan ran tani in iken potai pang ye dada ke koongoo yo tiweta ye Dada Kidi Sipsip, inbe tire bale limi le iwakaii i.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 — ausente —
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 — ausente —
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Ngan tool kidi atu yo ikap rama a ikenen ye ni tani lapau i, in matamatenge ikauu mukot le inepe ye rai sangaul tol inbe balana limi be tol oo.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Ngan ye kene tani in Yesu ikamata yo ikenen nga, le nga lon tar nen tool i o matamatenge ikauu mukot. Motong la itoru nen, “Ai, ngan lom bet tinim dook mulu, too?”
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Ngan tool tani se iraua betanga ki nen, “Atoo, tool mai, au i taukak tool yo bet ilonau a ikau au a adu ran lono ye kene yo ran bolbolbe ye i. Au tauk i akapge bet adu ran lono, bong di diek yo timugu nga, ngan ole tidada sukau a tidu ran lono, inbe akino.”
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Motong la Yesu iwete panga nen, “Kumadit! Kouo moi kiong a kupa.”
8 Então Jesus disse:
9 Yesu iwete nen, le tina pattu leu inbe tool tani in tinini dook mata mulu, inbe imadit a ikaua moi ki a ipa a ila.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 le di Yuda tikamata yo ikaua moi ki a ipa nga, le nga tiwete panga nen, “Ai, katai nga lal kiidi Yuda ke sungunu, inbe wer kiidi igunkalidi bet tayei dada yo nen ngan be.”
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Bong ngan iraua betanga kidi nen, “Tool yo ikaratau a le tinik dook mata mulu i, in ye la iwete pau bet akaua moi kiau a apa i.”
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Motong la titoru nen, “Sei tool iwete pong bet kouo moi kiong a kupa i?”
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Ngan tool tani yo tinini dook mata mulu i, in lon sarrara ye tool yo iwete panga nen i, yesoo Yesu la ikatbon di tooltool malala mai yo tinepe ye ni tani in nga.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Mooloo tiap, inbe Yesu ilo bareme mai ke sungunu lono, ngan ikamata tool tani in, le nga iwete panga. Iyei ne, “Kumata! Ong i tinim dook mata mulu oo. Le ken kuyei sennene mulu be. Ole nen ngan moonoo san mulu yo dook tiap san i, in la bet pombe pang yong i.”
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Motong la tool tani in ila la iwete pang di Yuda nen, “Tool tani yo ikaratau a le tinik dook mata mulu i, in Yesu.”
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Ngan so tina nga Yesu iyei ye lal kidi Yuda ke sungunu, ngan nen le di Yuda tina bet tigarungu.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Bong ngan Yesu iwete pang di nen, “Tamak i, kanakana ngan ikaua urata le taukan maryoongoo. Le au i ayei urata nen lapau.”
17 Então Jesus disse a eles:
18 Ye punu in la le di Yuda tikapge bet tisere dada sa yo bet tiraumate ye i. Yesoo, tiwete idada wer pono kidi ye lal ke sungunu leu tiap, bong iwete bet Maro in ye taunu Tamana. Le ye betanga ki yo nen i, in iwete bet ye in gaongo ben Maro lapau.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Yesu ilongo tina yo di Yuda tiwete nen nga, motong la iraua betanga kidi nen, “Awete pang moolmool nen, Natunu i ke bet iyeie so sa ye ye taunu lono tiap, bong ole iyei so yo ikamata Tamana iyei, ngan leu. Yesoo, soo so yo Tamana iyei nga, ngan Natunu ole iyei nen lapau.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Ngan Tamana lono pang Natunu mai san le ole ipitnai so le imot yo iyei nga, ngan panga. Inbe Tamana ole ipitnai so maimai kapala mulu panga le illos so yo dookoot kakamata iyei koot nga. Ngan nen le ole katakrai belebele ye.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Le nen, Tamana in ipamadit di tooltool yo timmata koot nga le timagur mulu, inbe ikaua nepongo dook mata pang di. Ngan nanga, Natunu ole iyei nen lapau a ikaua nepongo dook mata yo taukan motingi in pang di tooltool ye ye taunu lono.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Inbe so san mulu in nen, Tamana in ole ikarata betanga ke tool sa tiap, bong urata tani ke karatanga betanga ke di tooltool i, in isuku la Natunu bene,
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 a bet nen ngan di tooltool le imot ole tiraua pang Natunu dawa ben tina yo tiraua pang Tamana nga. Kumata le sei tool bet iraua pang Natunu tiap nga, ngan iraua pang Tamana yo iwanga a isi i, in tiap lapau.”
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 “Awete pang moolmool nen, sei tool ilongo betanga kiau, inbe itara lono medana pang tool yo iwangau a asi i, in ikaua nepongo dook mata yo taukan motingi i. Inbe tool tani in o ke bet tipaposi ye urata dook tiap ki yo iyei ngan sa, a bet nen ngan Maro iyemenaii ye, ngan tiap, yesoo igege dada ke matenge inbe inepe ye nepongo dook mata yo taukan motingi in oo.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 Awete pang moolmool nen, lal yo bet pombe i, in dookoot nga pombe oo. Le di tooltool yo tinepe ben timmata koot nga, ngan ye kene yo bet tilongo Maro Natunu kalngana a bet titoo nga, ngan ole tikaua nepongo dook mata yo taukan motingi i.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Ngan Tamana in nepongo dook mata tani in ipa ye. Le gaongo leu ikaua gurana tani in pang Natunu le nepongo dook mata tani in ipa ye lapau.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Inbe Tamana ikaua gurana mai panga bet ikarata betanga ke di tooltool ye dada le urata kidi yo tiyei nga, yesoo ye in Tool Moolmool ke Maro.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 “Ken katakrai ye betanga yo awete nga be. Yesoo, lal yo bet pombe i, in ole di tooltool le imot yo timmata a tikenen agoro lono kidi ke matenge nga, ngan tilongo kalngana,
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 ngan ole timadit a tisi tana. Lo ngan bet di tooltool yo tiyei dada dook mata nga, ngan ole timadit a timagur mulu inbe tinepe ye nepongo dook mata yo taukan motingi i. Inbe di tooltool yo tiyei dada dook tiap nga, ngan ole timadit a timagur mulu, lo ngan bet tipapos di ye urata dook tiap kidi yo tiyei nga, a bet nen ngan tiyemenai di ye.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 Au i ke bet ayeie so sa ye au tauk lok tiap. Au i alongo Tamak koonoo le atoo betanga ki, inbe akarata betanga ke di tooltool ye dada kidi yo tiyei nga. Ngan nen le urata kiau ke karatanga betanga tani, in ipa dook mata, yesoo atoo au tauk lok tiap, bong atoo Tamak yo iwangau a asi i, in lono.”
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 Motong la Yesu iwete mulu nen, “Kumata bet au tauk awetewete pang ye urata le dada kiau au tauk nga, ngan ole kawete bet betanga kiau nga moolmool tiap.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Bong tool san la bet ikaua nek a iwetewete, inbe ipaposau ye urata le dada kiau yo ayei nga. Le lok galanga nen, betanga ki yo bet iwetewete yau nga, ngan moolmool le imot.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 Mugu ngan kawanga di tooltool a tila ye Yowan bet la titor yau nga, ngan le iwete betanga moolmool pang di yau lapau.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Moolmool, au i asere tool ke tana i sa bet iwetewete yau tiap, bong awete nen pang nga, ngan bet nen a nen ngan Maro ikau ang a ipamulang ye so dook tiap yo bet igarungang i.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Yowan in iyei ben sul loloana le ilolo a ilangarai di tooltool. Ngan le lomu ponana ye sul ki ye manga modono kasin.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 “Bong so san mulu yo ipaposau le illos betanga ke Yowan yo iwetewete yau i, in nen. Urata yo Tamak itar la bek bet ayei porai nga, ngan la ayei le ipaposau pang di tooltool bet au i Tamak la iwangau a asi i.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 Ngan Tamak yo iwangau a asi i, in ye taunu la iwetewete yau a ipaposau i. Bong ang nga kalongo toko kalngana, inbe kakamata toko matana pitiao.
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 Inbe kaparama betanga ki sa a iken lomu tiap, yesoo ang nga katara lomu medana pang tool yo iwanga a isi i, in tiap.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Kanakana ngan ang nga kasitoo kinkatingi betanga ke Maro yo iken ye rau ki nga, yesoo lomu tar nen, betanga tina ngan la bet ikaua nepongo dook mata yo taukan motingi in pang i. Bong awete pang nen, betanga tina yo iken ye Rau ke Maro nga, ngan la iwetewete yau a ipaposau nga.
39 Vocês estudam as
40 Bong ang nga lomu bet kaman pang yau, a bet nen ngan man kakaua nepongo dook mata yo taukan motingi i, in tiap.
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 “Au i asere tool ke tana i sa bet iyitmaka ek, nga tiap,
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 bong au i lok galanga yang oo. Ang ngan lomu pang Maro mai san tiap.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Au i akaua Tamak damono ngan la le apa ye ene a asi nga, bong lomu pau tiap. Bong kumata le tool atu bet ipa ye ye taunu ene a iman nga, ngan ole pattu leu be lomu ponana ye a katoo betanga ki.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 Ang ngan lomu ponana yo bet di diemu tiyitmakang nga, bong lomu bet kayeie dada dook mata sa pang Maro yetaleu, a bet nen ngan iyitmakang ye, nga tiap. Ngan bet nen nga, ngan ole katara lomu medana pau balai?
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 “Ken lomu tar bet au i la bet lo akodo dama ke Tamada, inbe awetewetang a apaposang ye urata dook tiap kiang yo kayei, nga be. Bong tool yo bet iwetewetang a ipaposang pang Tamada ye urata kiang yo kayei nga, in la Mose, tool tani yo katara lomu ye bet ole ilonang i.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Kumata bet katara lomu medana ye betanga ke Mose nga, ngan ole katara lomu medana ye betanga kiau lapau, yesoo betanga yo Mose iwodo nga, ngan iwetewete yau i.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Bong kumata bet katara lomu medana ye betanga yo Mose iwodo, ngan tiap nga, ngan ole kayei balai bet katara lomu medana ye betanga kiau yo awete nga?”
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.