João 11
Rau Ke Maro (APR) vs VC
1 — ausente —
1 Lázaro caiu doente em Betânia, onde estavam Maria e sua irmã Marta.
2 — ausente —
2 Maria era quem ungira o Senhor com o óleo perfumado e lhe enxugara os pés com os seus cabelos. E Lázaro, que estava enfermo, era seu irmão.
3 Le nga di lini tina ngan tiwanga pang Yesu nen, “Tool Mai, tool tani yo lom panga mai san i, in la matamatenge mai ikauu i.”
3 Suas irmãs mandaram, pois, dizer a Jesus: Senhor, aquele que tu amas está enfermo.
4 Ye kene yo Yesu ilongo bangana kidi ye in nga, ngan le iwete nen, “Matamatenge ni ke bet iyeie tool ni a imata le ipa so, ngan tiap. Bong bet nen a nen ngan di tooltool tikamata gurana mai ke Maro. Le in dada yo bet iyeie Maro Natunu ene le ilo ete ke bet di tooltool tipayiti ye i.”
4 A estas palavras, disse-lhes Jesus: Esta enfermidade não causará a morte, mas tem por finalidade a glória de Deus. Por ela será glorificado o Filho de Deus.
5 Ngan Yesu in lono pang Mata iye toonoo inbe Lasarus mai san,
5 Ora, Jesus amava Marta, Maria, sua irmã, e Lázaro.
6 bong ye kene yo ilongo betanga bet Lasarus in matamatenge mai ikauu nga, ngan le ila tarrai tiap. Inepe ye ke ru mulu ye malala tani yo inepe ye i.
6 Mas, embora tivesse ouvido que ele estava enfermo, demorou-se ainda dois dias no mesmo lugar.
7 Le nga ke ru tina ngan imot, motong la iwete pang di galiunu nen, “Ai, nga ole tamulu a tala pang tana mai Yudia mulu.”
7 Depois, disse a seus discípulos: Voltemos para a Judéia.
8 Bong ngan di galiunu tina ngan tiwete panga nen, “Pannoongoo, dookoot sa airi ngan di Yuda tikap malmal pong a tikapge bet tikatmatong ye pat nga. E nga gelei a bet kumulu a kula pang ni nga?”
8 Mestre, responderam eles, há pouco os judeus te queriam apedrejar, e voltas para lá?
9 Motong la Yesu iyei ne, “Nga gelei, manga yo ke bet ipa ye muntu le du rrai, ngan sangaul be ru, too? Ngan nen le kumata tool bet ipa kemai nga, ngan o ke bet itutu tiap, yesoo ke isini le ikamata ni ye.
9 Jesus respondeu: Não são doze as horas do dia? Quem caminha de dia não tropeça, porque vê a luz deste mundo.
10 Bong kumata tool bet ipa bong nga, ngan ole itutu, yesoo taukan sul yo bet ikamata ni ye i.”
10 Mas quem anda de noite tropeça, porque lhe falta a luz.
11 Yesu iwete pang di nen a imot, motong la iwete pang di mulu nen, “Tool kiidi Lasarus ni ngo iken mata. Bong ole ala, a la apoongoo a imadit.”
11 Depois destas palavras, ele acrescentou: Lázaro, nosso amigo, dorme, mas vou despertá-lo.
12 Motong la di galiunu tiwete nen, “Tool Mai, kumata le bet iken mata nga, ngan ole matamatenge ki imot, le tinini dook mata mulu.”
12 Disseram-lhe os seus discípulos: Senhor, se ele dorme, há de sarar.
13 Ngan Yesu in iwetewete ye matenge ke Lasarus, bong di galiunu ngan lodi galanga tiap. Tiyeisa o Yesu iwete bet Lasarus nga o iken mata moolmool.
13 Jesus, entretanto, falara da sua morte, mas eles pensavam que falasse do sono como tal.
14 Motong la Yesu iwete pobe pang di nen, “Lasarus imata oo,
14 Então Jesus lhes declarou abertamente: Lázaro morreu.
15 bong au i lok ponana yo ala nango tarrai tiap nga, a bet nen ngan kakamata soo so yo bet ayeii panga in nga, ngan ole katara lomu medana pau ye. Oo, kamadit a tala pang ye la takamata.”
15 Alegro-me por vossa causa, por não ter estado lá, para que creiais. Mas vamos a ele.
16 Yesu iwete nen a imot, motong la Tomas yo tiwete ene san ye Didimus i, in iwete pang Yesu di galiunu kapala ngan nen. Iyei ne, “Ai, bet nen ngan idi lapau tamadit a taye Yesu tala, a nen ngan la tiraumatidi taye a tammata.”
16 A isso Tomé, chamado Dídimo, disse aos seus condiscípulos: Vamos também nós, para morrermos com ele.
17 Ye kene yo Yesu iye di galiunu tina ngan tipa le la pombe potai pang ye malala Betani ye in nga, ngan Yesu ilongo betanga ben Lasarus bobono in titaru lo agoro lono ke di matenge a iken ye ke pai oo.
17 À chegada de Jesus, já havia quatro dias que Lázaro estava no sepulcro.
18 Ngan Betani tani in iken potai pang Yerusalem le manga mooloo tiap.
18 Ora, Betânia distava de Jerusalém cerca de quinze estádios.
19 Le nga di Yuda alunu la timan pang ye Mata iye Madia bet man tilon di a bet nen ngan lodi madoko ye lidi yo imata i, in be.
19 Muitos judeus tinham vindo a Marta e a Maria, para lhes apresentar condolências pela morte de seu irmão.
20 Ngan ye kene tani yo Mata ilongo betanga ben Yesu la ipa dada i, motong la igege Madia sila inepe rumu, inbe ipakala a ila le la itauaraii dada.
20 Mal soube Marta da vinda de Jesus, saiu-lhe ao encontro. Maria, porém, estava sentada em casa.
21 Motong la iwete panga nen, “Tool Mai, nga yo bet kunepe ni nga, ngan matin nga le lik imata tiap.
21 Marta disse a Jesus: Senhor, se tivesses estado aqui, meu irmão não teria morrido!
22 Bong dookoot nga lapau, au i lok galanga nen, kumata bet kutoro Maro ye so sa nga, ngan ole ikauu pong.”
22 Mas sei também, agora, que tudo o que pedires a Deus, Deus to concederá.
23 Mata iwete nen, le nga Yesu iyei ne, “Lim ni ole imadit mulu le imagur.”
23 Disse-lhe Jesus: Teu irmão ressurgirá.
24 Motong la Mata iwete panga nen, “Au i lok galanga nen, ole imadit mulu ye lal yo Maro itaru bet ikarata betanga kidi tooltool ye i. Yesoo, ye lal tani ngan ole Maro ipamadit di tooltool matedi a timadit mulu le imot.”
24 Respondeu-lhe Marta: Sei que há de ressurgir na ressurreição no último dia.
25 Mata iwete nen, le nga Yesu iwete panga. Iyei ne, “Au tauk i la apamadit di tooltool mulu ye ni ke matenge i, inbe akaua nepongo dook mata pang di i. Ngan nen le sei tool bet itara lono medana pau inbe imata nga, ngan ole imata le ipa so tiap, bong ole imadit mulu a inepe ye nepongo dook mata tani in.
25 Disse-lhe Jesus: Eu sou a ressurreição e a vida. Aquele que crê em mim, ainda que esteja morto, viverá.
26 Inbe di sima tooltool yo timagurgur go, inbe titara lodi medana pau nga, ngan o ke bet timmata le tipa so tiap. Ngan ong i kutara lom medana ye betanga kiau nga, too tiap?”
26 E todo aquele que vive e crê em mim, jamais morrerá. Crês nisto?
27 Motong la Mata iwete panga nen, “E, Tool Mai, au i atara lok medana yong ben ong i Kirisi. Ong i Maro Natunu yo bet iwanga a isi tana i.”
27 Respondeu ela: Sim, Senhor. Eu creio que tu és o Cristo, o Filho de Deus, aquele que devia vir ao mundo.
28 Mata iwete nen a imot, motong la imulu a ila koonoo pang toonoo Madia a man imangunngun panga. Iyei ne, “Pannoongoo tani in iman oo, le nga itor yong.”
28 A essas palavras, ela foi chamar sua irmã Maria, dizendo-lhe baixinho: O Mestre está aí e te chama.
29 Ye kene yo Madia ilongo betanga nen nga, ngan le palbe leu be imadit a ila pang ye Yesu.
29 Apenas ela o ouviu, levantou-se imediatamente e foi ao encontro dele.
30 Ngan Yesu ilo pombe malala tiao, bong inepe ye ni tani yo Mata la itauaraii ye i.
30 {Pois Jesus não tinha chegado à aldeia, mas estava ainda naquele lugar onde Marta o tinha encontrado.}
31 Le nga di Yuda yo tiye Madia tinepe rumu lono a bet tiloni a lono iken dook nga, ngan tikamata tina yo palbe leu be imadit a idu pang tana nga, le nga titoo a tidu. Ngan tiyeisa bet idu a ila pang ye agoro ke di matenge yo titara Lasarus bobono ye i, a nen ngan la itang ye nango.
31 Os judeus que estavam com ela em casa, em visita de pêsames, ao verem Maria levantar-se depressa e sair, seguiram-na, crendo que ela ia ao sepulcro para ali chorar.
32 Madia imale a ila pombe ye ni tani yo Yesu inepe ye i, le nga ikamata, motong la igun turunu du Yesu kene punu ke dama, inbe iwete panga. Iyei ne, “Tool Mai, nga yo bet kunepe ni nga, ngan matin nga le lik imata tiap.”
32 Quando, porém, Maria chegou onde Jesus estava e o viu, lançou-se aos seus pés e disse-lhe: Senhor, se tivesses estado aqui, meu irmão não teria morrido!
33 Ngan Yesu ikamata tina yo itang, inbe di Yuda yo titoo a tiye timan nga, ngan titang lapau nga, le nga Yesu lon sakarungu inbe katen pas.
33 Ao vê-la chorar assim, como também todos os judeus que a acompanhavam, Jesus ficou intensamente comovido em espírito. E, sob o impulso de profunda emoção,
34 Motong la itor di nen, “Ni nangai kataru ye i?”
34 perguntou: Onde o pusestes? Responderam-lhe: Senhor, vinde ver.
35 Yesu la ikamata le nga itang.
35 Jesus pôs-se a chorar.
36 Ngan di Yuda tikamata tina yo itang nga, le nga tiyei ne, “Kakamata nga, ye ni lono pang tool ni mai san.”
36 Observaram por isso os judeus: Vede como ele o amava!
37 Bong ngan di diedi kapala tiyei ne, “Ye ni ikarata tool yo matan kis in le matan rere mulu, e nga gelei a lono bet ilono tool ni a nen ngan imata be, tiap nga?”
37 Mas alguns deles disseram: Não podia ele, que abriu os olhos do cego de nascença, fazer com que este não morresse?
38 Yesu ipa le la pombe ye agoro tani yo titara Lasarus bobono ye i, le nga lono dook tiap, inbe katen pas mulu. Ngan agoro tani in iken ke kawal madini. Inbe pat somai atu la titapulu la tikatkala agoro koonoo ye i.
38 Tomado, novamente, de profunda emoção, Jesus foi ao sepulcro. Era uma gruta, coberta por uma pedra.
39 Motong la iwete pang di nen, “Oo, kapulu pat in a ikoo.”
39 Jesus ordenou: Tirai a pedra. Disse-lhe Marta, irmã do morto: Senhor, já cheira mal, pois há quatro dias que ele está aí...
40 Motong la Yesu iwete panga nen, “Mugu ngan awete pong bet kutara lom medana pau, ngan ole kumata gurana mai ke Maro.”
40 Respondeu-lhe Jesus: Não te disse eu: Se creres, verás a glória de Deus? Tiraram, pois, a pedra.
41 Yesu iwete nen, le nga tipulu pat tani yo tikatkala agoro koonoo ye i. Motong la itada pang ete, inbe iyei ne, “Tamak, au i lok ponana pong yo kulongo pataraungu kiau nga.
41 Levantando Jesus os olhos ao alto, disse: Pai, rendo-te graças, porque me ouviste.
42 Au i lok galanga, ong in kanakana ngan kulongo kook. Bong lok ye di tooltool yo tikododo ni nga, ngan la le awete nen, a bet nen ngan titara lodi medana nen, bet ong in la kuwangau a asi i.”
42 Eu bem sei que sempre me ouves, mas falo assim por causa do povo que está em roda, para que creiam que tu me enviaste.
43 Yesu iwete nen a imot, motong la koonoo le mai nen, “Lasarus, kupas a kusi tana!”
43 Depois destas palavras, exclamou em alta voz: Lázaro, vem para fora!
44 Yesu koonoo nen, motong la Lasarus tani in imadit a ipas a isi pang tana. Ngan le ipa ye mala tina yo tipiu kene le bene le damono ye nga. Motong la Yesu iyei ne, “Kagoolook mala ngan ye, inbe kawete panga a ila.”|alt="Lazarus comes out of the tomb" src="CN01769B.TIF" size="span" loc="John 11:44" copy="Cook" ref="11:44"
44 E o morto saiu, tendo os pés e as mãos ligados com faixas, e o rosto coberto por um sudário. Ordenou então Jesus: Desligai-o e deixai-o ir.
45 Di Yuda tina yo timan bet man matadi so Madia nga, ngan tikamata so yo Yesu iyeii i, le nga di alunu la titara lodi medana panga nga.
45 Muitos dos judeus, que tinham vindo a Marta e Maria e viram o que Jesus fizera, creram nele.
46 Bong di kapala ngan tila pang ye di Paresi la tiwete pang di ye so tani yo Yesu iyeii i.
46 Alguns deles, porém, foram aos fariseus e lhes contaram o que Jesus realizara.
47 Motong la di tooltool maimai ke paroranga so pang Maro tiye di Paresi tikiu di tooltool kuto maimai kidi Yuda yo matadi kala di ye momo le nepongo kidi nga, ngan man tigaua, inbe tiwete pang di. Tiyei ne, “Ai, nga ole tayei balai? Tool ni iyei gogo mos matana matana alunu san a iyei ben tarkilanga panga oo.
47 Os pontífices e os fariseus convocaram o conselho e disseram: Que faremos? Esse homem multiplica os milagres.
48 Kumata le tapatauu bet iyei nen nga, ngan ole di tooltool le imot titara lodi medana panga. Lo ngan bet di Rom ole timan man tigarung di tooltool kiidi le tipa ye bareme mai kiidi yo ke sungunu i.”
48 Se o deixarmos proceder assim, todos crerão nele, e os romanos virão e arruinarão a nossa cidade e toda a nação.
49 Motong la edi atu yo ene Kepas i, in iyei tool mai ke paroranga so pang Maro ye rai tani in, in iwete pang di nen, “Ang nga lomu galanga ye so siap yege!
49 Um deles, chamado Caifás, que era o sumo sacerdote daquele ano, disse-lhes: Vós não entendeis nada!
50 Ang nga lomu galanga ye dada atu yo bet ilonang, in lapau? Dada dook mata in nen: Kumata bet tool atu ikol di tooltool kiidi a imata nga, ngan ole di tooltool kiidi le imot sa tilledi tiap.”
50 Nem considerais que vos convém que morra um só homem pelo povo, e que não pereça toda a nação.
51 Kepas iwete betanga nen ye ye taunu lono tiap, bong iyei tool kuto mai ke paroranga so pang Maro ye rai tani in, ngan la le iwete betanga ben di Maro koonoo ye Yesu yo bet imata a nen ngan ilon di Yuda i.
51 E ele não disse isso por si mesmo, mas, como era o sumo sacerdote daquele ano, profetizava que Jesus havia de morrer pela nação,
52 Ngan imata nga, ngan bet ilon di Yuda leu tiap, bong bet igaua Maro di natunu le imot yo timayiriyiri a tinepe nin la nin nga, a bet nen ngan man tigaua ye budanga atu.
52 e não somente pela nação, mas também para que fossem reconduzidos à unidade os filhos de Deus dispersos.
53 Le nga ye ke tani in a ilo nga, ngan di tooltool maimai kidi Yuda tigaua a tirau betanga, inbe tisere dada yo bet tiraua Yesu ye a imata i.
53 E desde aquele momento resolveram tirar-lhe a vida.
54 Ngan nen le Yesu ipa mallangana mulu la di Yuda matadi tiap, bong igege ni tani in, inbe ila inepe ye ni atu yo iken potai pang ye ni soorookoonoo i. Ila pombe, motong la iye di galiunu sila tinepe ye malala atu ke ni tani yo ene Epraim i.
54 Em conseqüência disso, Jesus já não andava em público entre os judeus. Retirou-se para uma região vizinha do deserto, a uma cidade chamada Efraim, e ali se detinha com seus discípulos.
55 Ye kene tani in lal maiyoko kidi Yuda yo bet lodi tut ye Paskimoolooningi ke Maro i, in potai bet pombe. Le nga di Yuda yo tinepe ye malala kapala nga, ngan alunu tilo pang Yerusalem bet lo titoo momo kidi Yuda a di tapdi tiyei di le tinidi galanga ye Maro matana mugu ngan, lo ngan bet lal ke Paskimoolooningi tani in pombe.
55 Estava próxima a Páscoa dos judeus, e muita gente de todo o país subia a Jerusalém antes da Páscoa para se purificar.
56 Tilo, motong la matadi saraia Yesu, ngan tikamata tiap. Le nga tilo tikodo koongoo lono ke bareme mai ke sungunu, inbe di tapdi tipartortor. Tiyei ne, “Ai, nga lomu tar balai? Ole ise ye lal maiyoko ke sungunu i lapau, too tiap?”
56 Procuravam Jesus e falavam uns com os outros no templo: Que vos parece? Achais que ele não virá à festa?
57 Bong ngan di tooltool maimai ke paroranga so pang Maro tiye di Paresi tikap betanga pang di tooltool nen, kumata le sei tool lon galanga ye Yesu bet inepe ngai nga, ngan bet iwete pang di a bet nen ngan tikauu a tiparama.
57 Mas os sumos sacerdotes e os fariseus tinham dado ordem para que todo aquele que soubesse onde ele estava o denunciasse, para o prenderem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.