Atos 28
Rau Ke Maro (APR) vs NTLH
1 Am le imot amwe di amsolo tana dook mata. Motong la amlongo betanga ben motmot tani in ene la Malta i.
1 Quando já estávamos em terra, sãos e salvos, soubemos que a ilha se chamava Malta.
2 Inbe di tooltool ke motmot tani ngan tiyei dada dook mata pam. Le nga tipata ei, inbe tiwete pam am le imot bet la ei tani in iloo am, yesoo ki mol le ni isil san.
2 Os moradores dali nos trataram com muita bondade. Como estava chovendo e fazia frio, acenderam uma grande fogueira.
3 Le nga amla, motong la Paulu la inokrai kai a man itar lo ei pono. Ngan moto dook tiap atu yo inepe kai tina ngan lono i, in iyetaia ei gesene, le nga ipas ke ei lono a isi pang diki le si ikana Paulu bene a ikara ye dongana le imede sila itungu ye.
3 Paulo ajuntou um feixe de gravetos e os estava jogando no fogo, quando uma cobra, fugindo do calor, agarrou-se na mão dele.
4 Ye kene tani in di tooltool ke motmot in tikamata moto tani yo ikana Paulu bene a sila itungu ye nga, le nga di tapdi tiwetewete nen. Tiyei ne, “Ona, tool i o tool ke raumatenge di tooltool, yesoo kasin le bet ilene tiek lono a imata, ngan le tiap. Bong yo dookoot nga maro yo ke yemenaingi di tooltool i, in o ke bet imalum panga a inepe magurene mulu tiap.”
4 Os moradores da ilha viram a cobra pendurada na mão de Paulo e comentaram: — Este homem deve ser um assassino. Pois ele escapou do mar, mas mesmo assim a justiça divina não vai deixá-lo viver.
5 Bong ngan Paulu itirkede moto tani in le idu ei lono, inbe so sa pombe pang ye tiap.
5 Mas Paulo sacudiu a cobra para dentro do fogo e não sentiu nada.
6 Motong la di tooltool tina ngan titar matadi a tiyeisa ole tinin sarer, too ole palbe leu be imol du tana a imata. Bong ngan di tooltool tina ngan tinam tinam le tiap, inbe tikamata so sa yo pombe pang ye Paulu, ngan tiap. Motong la tipalele lodi mulu, inbe tiwete nen. Tiyei ne, “Tiap, i o maro atu naii.”
6 Eles pensavam que ele ia ficar inchado ou que ia cair morto de repente. Porém, depois de esperar bastante tempo, vendo que não acontecia nada, mudaram de ideia e começaram a dizer que ele era um deus.
7 Ngan ni tani yo amsolo ye i, in potai pang ye tana ke tool kuto mai yo ene Pulias i. Ye in iyei kuto mai pang motmot tani in. Le nga tool tani in ikiu am la amnepe ye rumu ki a ipakanam, inbe matan kalam dook mata ye ke tol.
7 Perto daquele lugar havia algumas terras que pertenciam a Públio, o chefe daquela ilha. Ele nos recebeu muito bem, e durante três dias nós fomos seus hóspedes.
8 Ye kene in amye Pulias tani amnepe, inbe matamatenge mai ikaua tamana le nga ikenen kakawa pono ki ke kenongo. Ngan matamatenge tani yo ikauu i, in tinin ges ye, inbe imin tene ngan ran ran leu. Le nga Paulu ipa a ilo bet lo ikamata, motong la ipaloko bene lo pono, inbe ipatarau ye, ngan le tinini dook mata mulu.
8 O pai dele estava de cama, doente com febre e disenteria. Paulo entrou no quarto, fez uma oração, pôs as mãos sobre ele e o curou.
9 Ngan yeiso bet tikamata Paulu tani yo iyei nen nga, motong la di tooltool ke motmot tani ngan kapala yo matamatenge ikap di nga, ngan timan pang ye Paulu man ikarata di le tinidi dook mata mulu.
9 Depois disso os outros doentes da ilha vieram e também foram curados.
10 Ngan di tooltool tina ngan tiyei dada dook mata matana matana pam, le nga ye kene yo amkaratam bet amkooi mulu ye in nga, ngan le tikap so tina le imot yo ammaka ye nga, ngan pam bet ilonam ye kooingi kiam tani in.
10 Eles mostraram muito respeito por nós e, quando embarcamos, puseram no navio tudo o que precisávamos para a viagem.
11 Amnepe ye motmot tani yo Malta i, in ye taudu tol a imot, motong la amyiri ye ookoo san mulu yo itattadaia eng a idaudau ye motmot tani in a bet amkooi mulu. Ngan ookoo tani in ke malala mai Aleksandia, inbe tisap tomonai maro kidi tamoto ru yo bokoboko nga, ngan kannungadi ilo ye ookoo tani in damono.
11 Depois de ficarmos três meses na ilha, embarcamos num navio da cidade de Alexandria, que tinha na proa a figura dos deuses gêmeos Castor e Pólux. O navio tinha passado o inverno na ilha.
12 Motong la amkooi ye ookoo tani in a amla nga, ngan le la pombe ye malala mai Sirakus, le nga la amnepe ye ke tol nango.
12 Nós chegamos à cidade de Siracusa, onde ficamos três dias.
13 Motong la amkooi mulu a amgege Sirakus, ngan le la pombe ye malala mai Rekium. Le nga la amnepe a mongmongini ki, motong la bet amkooi mulu ngan karaka ipa lapau, le nga amkooi ye ke ru, motong la amla pombe ye malala mai Putioli nga.
13 Dali seguimos viagem e chegamos à cidade de Régio. No dia seguinte o vento começou a soprar do sul, e em dois dias chegamos a Pozuoli.
14 Le nga amkooi di amsolo, ngan amkamata di diemam kapala yo titara lodi medana pang Yesu nga. Motong la titoram bet sila amye di amnepe kasin ye ke limi be ru ngan. Ngan nen le amye di amnepe a imot, motong la amgege di sila tinepe, inbe ampa a amla pang malala mai Rom.
14 Nessa cidade encontramos alguns cristãos que nos pediram que ficássemos com eles uma semana. E assim chegamos a Roma.
15 Ngan ye kene tani yo bet amla ye in nga, ngan di diemam kapala yo titara lodi medana pang Yesu a tinepe Rom nga, ngan tilongo betanga ben am la ampa dada a bet amla nga. Motong la tipakalam a timan, ngan le di kapala tipa le man titauarai am ye ni ke gaongo yo ke Apius i, inbe di kapala ngan tipa so le man titauarai am ye ni yo tiwete ene ye Rumu Tol Kidi Lowo i. Ngan yeiso bet Paulu ikamata di diemam tina yo timan nga, ngan le lono dook mata, inbe iwete lo ponana ki pang Maro.
15 Os irmãos de Roma tinham recebido a notícia da nossa chegada e foram se encontrar conosco nos povoados de Praça de Ápio e de Três Vendas. Ao ver esses irmãos, Paulo agradeceu a Deus e se animou.
16 Ye kene tani in ampa le la pombe Rom, motong la tool kuto mai ke Rom imalum pang Paulu bet ye taunu inepe kandot ye rumu atu, inbe tool ke patokongo atu ole yeru tinepe a matan kala.
16 Quando entramos em Roma, Paulo recebeu permissão para morar por sua conta, guardado por um soldado.
17 Amla amnepe, le nga ke tol iman a ila, motong Paulu tani in ikiu di tooltool kuto maimai yo kidi Yuda nga, ngan bet man tigaua. Le nga man tigaua, motong la Paulu iwete pang di nen, “Ang di diek nga, ngan au i ayei toko so sa dook tiap pang di tooltool kiidi, too bet awil momo yo kidi sasa kiidi nga, ngan tiap. Bong tina nanga la tikau au Yerusalem a tiparamau, inbe titarau la di tooltool kuto maimai ke Rom bedi nga.
17 Três dias depois, Paulo convidou os líderes dos judeus de Roma para se encontrarem com ele. Quando estavam reunidos, ele disse: — Meus irmãos, eu não fiz nada contra o nosso povo, nem contra os costumes que recebemos dos nossos antepassados. Mesmo assim eu fui preso em Jerusalém e entregue aos romanos.
18 Ngan di kuto maimai tina ngan tilongo betanga kiau a titor paninau, ngan tipusye toko dada dook tiap sa yo ayeii ke bet tiraumatau ye a amata, ngan tiap. Le nga lodi bet ole timalum pau a ala.
18 Eles me interrogaram e queriam me soltar, pois não acharam nenhum motivo para me condenar à morte.
19 Bong ngan kene tani in di Yuda lodi pang betanga kidi tiap. Le nga dada kiau sa mulu siap, bong awete bet nen ngan Sisa la bet ilongo betanga kiau i. Bong o ke bet ayeie betanga sa pang di diek Yuda, a nen ngan agarung di ye ni ke karatanga betanga, ngan tiap.
19 Mas os judeus não queriam que me soltassem. Por isso fui obrigado a pedir para ser julgado pelo Imperador, embora eu não tenha nenhuma acusação para fazer contra o meu próprio povo.
20 Ngan ye punu in la le akiu ang bet kaman a man akamatang, a nen ngan man awete betanga i pang nga. Au i atar matak, inbe anam ye soo so yo idi Isrel le imot bet tanamu i, ngan ye punu in la le dookoot nga tipau au ye ooroo medana ye i.”
20 Foi por esse motivo que pedi para ver vocês e conversarmos. Estou preso com estas correntes de ferro por causa daquele que o povo de Israel espera.
21 Motong la tiwete pang Paulu tani nen, “Am nga, di tooltool ke Yudia sa tiwodo rau pam pot bet pot iso talngamam yong, ngan tiap. Inbe tooltool sa ipa ke nin a ipot bet pot igasa pam, too iwete betanga dook tiap sa yong, ngan tiap lapau.
21 Então eles disseram: — Nós não recebemos nenhuma carta da Judeia a seu respeito. Também nenhum dos nossos irmãos veio de lá com qualquer notícia ou para falar mal de você.
22 Bong am nga lomam bet ong taum kuwete lom a amlongo, yesoo lomam galanga nen di tooltool ke ni mai i le imot nga, ngan tiwete betanga dook tiap pang ang tooltool yo kagegam a la kayeie budanga san nga.”
22 Mas gostaríamos de ouvir você dizer o que pensa, pois sabemos que, de fato, em todos os lugares falam contra essa seita à qual você pertence.
23 Tiwete nen a imot, motong la tiye Paulu tikarata betanga bet ole tigaua ye lal atu. Motong la ye ke tani ngan di tooltool alunu le alunu kaiye la man tigaua ye rumu tani yo Paulu inepe ye i. Le nga ye ke mooloo tani in muntu le du rrai nga, ngan Paulu iwetewete pang di a iwete nini dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i, in pang di. Inbe ikapge bet ipapos betanga kapala ke wer ke Maro yo iwete pang Mose a iwodo nga, inbe ye rau kidi Maro koonoo, ngan pang di lapau. Ngan bet iwete pang di nen a bet ipamadit lodi, a nen ngan titara lodi medana pang Yesu.
23 Então marcaram um dia com Paulo. Nesse dia, muitos deles foram ao lugar onde Paulo estava. Desde a manhã até a noite ele lhes anunciou e explicou a mensagem sobre o Reino de Deus . E, por meio da Lei de Moisés e dos livros dos Profetas , procurou convencê-los a respeito de Jesus.
24 Ngan Paulu iwete nen, le nga betanga ki iso di tooltool tina ngan kapala lodi, bong di kapala ngan titara lodi medana ye betanga ki tiap.
24 Alguns aceitaram as suas palavras, mas outros não creram.
25 Motong la di tooltool tina ngan di tapdi tiwetewete a tiparsu ye betanga, le nga timadit a bet tigege Paulu a tila. Bong ye kene yo bet tila ye in nga, ngan Paulu iwete betanga atu mulu pang di nen. Iyei ne, “Ai, Maro Amunu Silene ipasongosongo Maro koonoo yo Esai i, in bet la iwete betanga moolmool pang di sasa kiidi nen,
25 Então todos foram embora, conversando entre si. Mas, antes que saíssem, Paulo ainda disse mais uma coisa: — O Espírito Santo tinha razão quando falou por meio do profeta Isaías aos antepassados de vocês.
26 ‘Ole kula pang ye di tooltool ngo la kuwete pang di nen,
26 Pois ele disse a Isaías: “Vá e diga a esta gente: Vocês ouvirão, mas não entenderão; olharão, mas não enxergarão nada.
27 Yesoo, di tooltool tina ngan lodi parkat le betanga ke Maro ilo lodi tiap,
27 Pois a mente deste povo está fechada; eles taparam os ouvidos e fecharam os olhos. Se eles não tivessem feito isso, os seus olhos poderiam ver, e os seus ouvidos poderiam ouvir; a sua mente poderia entender, e eles voltariam para mim, e eu os curaria — disse Deus.”
28 — ausente —
28 E Paulo terminou, dizendo: — Pois fiquem sabendo que Deus mandou a mensagem de salvação para os não judeus! E eles escutarão!
29 — ausente —
29 [Depois que Paulo disse isso, os judeus foram embora, discutindo com violência.]
30 Paulu tani iwete pang di nen, motong la sila inepe ye rai kerana ru ye rumu tani. Inbe ikap pat pang rumu taunu tani a bet inepe ye. Inbe di tooltool yo bet timan pang ye bet man tikamata nga, ngan lon ponana ye di a ikap di le imot a tilo rumu ki.
30 Durante dois anos Paulo morou ali numa casa alugada e recebia todos os que iam vê-lo.
31 Inbe ipatomonai di ye betanga ke Tool Mai Yesu Kirisi, inbe iwetewete pang di ye dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i. Ngan le Paulu tani in ke bet itattadai tiap, inbe tool sa ke bet ilele ye betebetanga, ngan tiap lapau.
31 Ele anunciava o Reino de Deus e ensinava a respeito do Senhor Jesus Cristo, falando com toda a coragem e liberdade.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.