Mateus 26

Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Oto i purine a Jisas e saro ere-ere mango aana walu ola ienini, e si unue hunie mo pwaarongoisuli ingeie uuri,
1 — ausente —
2 “Omu saie oto uri e ruata hai dinge mola honosie Houlaa Ni Liumwaanie, ta'e omu ke saie lo'u uri aana hai dinge ngeena pwelolaku a Kale Ni Iinoni kei lae huni horo maesileku i lengine po'u-po'u.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Na oto aana maholona mo na'ohai pris na mo rato ni mwane kire mani ruru i nume a Kaiapas, Na'ohana Mo Na'ohai Pris.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Kire ruru ngeena huni oala'inie nga tala mumuni uri taa huni pweloa a Jisas na huni horo maesie.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Ta'e kire unue uuri, “Kolu sa'a te'urine ike aana mo dinge nge mwala ko loko hunie houlaa ngeena, mwaanie kire maaola-ola i tehula'ana.”
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Oto a Jisas e ii'o wau aana huilume i Betani, i nume a Saemon, iini nge maelaa ni osa e hite aana ka'u wai na'o.
6 — ausente —
7 Oto maholo a Jisas ko ngeu i leune, ngaeta keni e lae mai saana. A keine e hele aana ho ate'ai rumu, ola holitana e tohungei peine na e tohungei wesu mangoni, oto ko lingisie ho rumu ngeena i pweune a Jisas.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Mo pwaarongoisuli a Jisas kire leesie a keine ko te'urine, oto kire ko saewasu na kire ko dolosi uuri, “?E ue a keni ngeena ko waeta'inie mola ho rumu diana urine?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Uri ke ha'aholinge'inie mola, ha'alaa e tarie mei to'oha paine aana, na niilana mei to'oha ngeena e kara'i lae mola hunie mo iinoni meitale eena.”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Ta'e a Jisas e saie mone mola nga taa kire ko unuena, oto ko si te'uri hunire, “?Omu ko kotahie keita'aa huni taa? Tohungei mei ola diana ni ko esuie hunieu ie.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Aana mo iinoni meitale kire kei ii'o pe'i'omu mola tarau, ta'e ineu nge nou sa'a ii'o ike pe'i'omu taraure'i.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Oto e lingisie ho rumu ienini i lengine sapeku, aana ko deu aakau eeku loosie kire kei heitolinge'inieu ni ngeena.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 No ko unue oto huni'omu uri ta'e-ta'ena nga leu i laona walumalau nge taroha'inilana aana Tataroha Diana kei lae-lae aana, unulana mei ola a keni ie ko esuie ngeena kei lae-lae huni aamasito'onga aana.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Oto ngaeta iini aana aawalai pwaarongoisuli mwana rue, iini nge kire ko sasaie satana aana a Jiudas Iskariot, e lae mai saana mo na'ohai pris.
14 — ausente —
15 Oto ko dolosi aada uuri, “?Mala uri ne kei pweloa a Jisas huni'omu, nga taa nge omu kei niie nakue?” Oto kire iidumie e oolu aawalai mei to'oha aani siliva, kire ko si nii'i hunie.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Uure aana maholona, a Jiudas ko si lio hunie uri nga maholo huni pweloa a Jisas hunire.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Oto aana eetana nga dinge aana Houlaa Ni Bred Iis Ha'ike Aana, mo pwaarongoisuli e lae mai saana a Jisas, oto kire ko dolosi aana uuri, “?O saeto'o aana melu ke dau aakau aana ngaunge aana Liumwaanie huni'o i tei?”
17 — ausente —
18 Oto a Jisas ko te'uri hunire, “Omu ke lae wai huilume paine i Jerusalem i saana iini nge nou lio hilisie oto, na omu ke unue hunie uri a Ha'a-uusuli e unue uuri, ‘Maholoi sato ineu ko kara'ini oto. Ne kei hele aana ngaunge aana Liumwaanie pe'ie mo pwaarongoisuli ineu i nume i'oe.’”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Oto mo pwaarongoisuli kire dau i sulie nga taa a Jisas e unue hunire, na kire dau aakau oto aana ngaunge aana Liumwaanie.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Oto i seulehi, a Jisas na aawalai pwaarongoisuli mwana rue kire si ii'o huni ngeu.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Maholo kire ko ngeu ngeena, a Jisas ko si te'uri hunire, “No ko unue oto to'ohuu huni'omu uri nga iini hikemiu oto kei pweloau.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Oto kire ko tohungei hii aaela, na kire ko meni aehota dolosi oto aana uuri, “?Mwaanie ohe ineu, aalaha ineu?”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Oto a Jisas ko aalamire uuri, “Ngaeta iini eemiu nge ko toonga'inie mei bred tararuru pe'ieu i laona nime si'iri, nge oto kei pweloau.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Ineu a Kale Ni Iinoni ne kei mae taane oto mala mo Uusu-uusu Maa'i e unue. Ta'e aama-aamasilana a mwane ngeena nge kei pweloau a Kale Ni Iinoni, aana kei lae otoi diana hunie iinoni ngeena mala uri ke su'uri hute.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Oto a Jiudas, iini nge ko pweloa a Jisas ko te'uri no'one, “?Mwaanie ohe ineu, ha'a-uusuli ineu?”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Oto maholo kire ko ngeu ngeena, a Jisas e hele aana ho bred, oto ko ere ni paalahenga, ko si nisie, na ko ha'a-adoa mo pwaarongoisuli aana. Oto ko te'uri, “Hele aana. Ngaue. Hasi'oku nge ienini.”
26 — ausente —
27 Oto e hele aana lo'u kao-kaoi waen, ko ere ni paalahenga, ko niie hunire, na ko te'uri, “Omu ke mani inuhie,
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 aana apuku ni ienini nge ko ha'a-oaie haiholota'inge haalu a God ko esuie pe'ie mo iinoni ingeie. Apuku ha'a-aahesilana ko lae i tehula'ana mo iini hunge huni sae'aasie mo ooraha'aa ikire.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 No ko unue huni'omu uri nou sa'a inuhie lo'u nga mei waen lai hule aana hai dinge nge ne kei inu aana waen haalu pe'i'omu i laona Aalahanga Aamaku.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Oto kire kanalie kana maa'i, nge kire si lae mwaanie hanuena huni hanetaa hunie Uuwo Ni Ei Olif.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Oto a Jisas e he'i te'uri lo'u hunire, “Hai rodo si'iri oto, ahutemiu, omu kei meni tehi mwaanieu. Aana i laona mo Uusu-uusu Maa'i a God e unue uuri, Ne kei horo'ie a kakali sipu, oto mo sipu kei tatanga hailiu oto. Sekaraea 13:7
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Ta'e i purine ne kei ta'ela'i lo'u mwaanie maenga, ne kei lae i na'omiu huni maa'oohi'omu oto hao aana po'o ni henue i Kalili.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Oto a Pita ko aalamie a Jisas, ko te'uri, “Ineu nou sa'a roro'a ni toli'aasi'o ike, ma'alana ahutana mo mwane ngeena kire ko tehi mwaani'o.”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Oto a Jisas ko te'uri hunie a Pita, “No ko unue oto huni'o uri i na'ona kue kei ngara i rodo si'irini, o kei taateinge'inieu ha'a-oolu uri o ka'a manata'inieu ike.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Ta'e a Pita ko tohungei ere a'aila'a oto uuri, “Ineu nou sa'a roro'a ni ere ike urine, ma'alana no ko mae pe'i'o.” Na ahutana mo pwaarongoisuli kire ko meni ere oto no'one urine.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 A Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire lai hule aana leu satana i Ketsemani. Oto a Jisas ko te'uri hunire, “Omu ke ii'o ka'u i leu, maholo no ko lai aarenga'i paro i leu.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Oto e toolea a Pita na e ro kalena Sebedi pe'ie, na ko si aehota tolahi'e hiito'o pe'ie saehuunge oto paine.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Oto ko te'uri huniraelu, “Saeku ko lae otoi hi'e na e malisine oto maenga. Omu ke ii'o ka'u i leu, na omu ke lio-lio pe'ieu.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Oto a Jisas e kele lae ta'au mwaaniraelu, ko si pouruuru i aano haahie maana na ko aarea God, ko unue uuri, “Mama'a, iiola o niie mai hunie ne ke hotela'inie ko aasaieu oto. Mala ko mwada'u, saeku o ke oolisie aana nga iini mwa-mwate. Ta'e ne'ewau oto, o ke dau mola i sulie nga taa o saeto'o aana, na o ke su'uri deu i sulie nga taa nou saeto'o aana.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Oto a Jisas e aaliho'i lo'u mei saana e oolu pwaarongoisuli na ko leesie mola kire ko ma'ahu. Oto ko te'uri hunie a Pita, “?Ohe omu ka'a sai lio-lio ike pe'ieu nga kele maholoi sato?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Omu ke lio na omu ke aarenga'i, mwaanie malaahonga e hane haahi'omu. Nou saie uri manatamiu e a'aila'a taane huni esuie mo ola diana, ta'e sapemiu ni mola ko tataku.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Oto a Jisas ko he'i ruana lae lo'u, na ko aarenga'i uuri, “Mama'a, mala e ka'a mwada'u oto huni ta'aasie mei sapesalunge ie mwaanieu, nge no ko eitanai'o ke oa oto urine huni'o.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Oto ko he'i eeliho'i lo'u mei saana mo pwaarongoisuli, na ko lio oodoie uri kire ko he'i ma'ahu lo'u, aana maadaelu e tohungei hi'e oto hiito'o.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Oto a Jisas ko he'i lae lo'u mwaanire, ko lae lo'u i aarenga'i. Oolune nga maholo ko aarenga'i lo'u ie, ko unue lo'u mola ta'a-ta'a mei olana.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Oto e ooli i saana mo pwaarongoisuli na ko unue, “?Uri omu ko ma'a-ma'ahu, na omu ko mamamalo ue? E hule oto aana maholo kire kei pweloau a Kale Ni Iinoni i nimana mo iinoni ooraha'aala.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 !Ta'ela'i! !Kolu ke lae! Leesie ka'u, mwane nge ko pweloau ko lae oto mai ngeena.”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Oto maholo a Jisas ko ere-ere ue, na a Jiudas Iskariot ko hule oto pe'ie pulitaa paine, mo iini nge mo na'ohai pris na mo rato ni mwane kire uusunge'inire mai pe'ie. Mwala ngeena kire mani hele naihi pe'i di'e,
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 na a Jiudas e unu aakau oto aana nga tolimaa hunire uuri, “Iini nge ne kei nono pe'ie, a Jisas otona. Ingeie oto omu ke tapolie.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Oto a Jiudas ko oodohie oto a Jisas, na ko unue hunie uuri, “Saulehi diana, Ha'a-uusuli.” Na ko nono oto pe'ie.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Oto a Jisas ko aalamie uuri, “Malahuku, o ke dau leu-leu mola aana mei ola o lae mai huniena.”
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Ta'e ngaeta iini aana mo pwaarongoisuli e darasie naihi ingeie, oto ko lama mousie oto aalingana ngaeta koni-konihe a Na'ohana Mo Na'ohai Pris.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Oto a Jisas ko te'uri hunie pwaarongoisuli ingeie ngeena, “O ke ne'i eeliho'i aana naihi i'oe i talana. Aana ahutana mo iini ko heiseuni eeni naihi, horo'ilada kei lae aani naihi.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 I'oe, o saie ka'u oto uri mala ne kei sukaa nga mei pe'inge mwaanie Aamaku, nge e sai uusunge'inie mola mai lau-leu mo sinolai ensel huni pe'ieu.
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Ta'e nga taa ko reu ienini ko reu oto huni ha'a-oaie mei ola nge mo Uusu-uusu Maa'i e unue uri kei reu oto urine.”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Oto aana maholona, a Jisas e ere hunie mo ramo uuri, “?Uri omu unue ineu nga horopeli nge omu ko lae mai honosieu pe'i naihi na pe'i di'e urine? Ahutana dinge ka'u no ko talei o'o'o mola pe'i ha'a-uusulinge ta'au i laona Nume Maa'i Peine. ?Aana e ue ka'u omu ka'a tapolieu oto aana maholona?
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Ta'e ahutana mo ola ienini ko reu oto huni ha'a-oaie nga taa mo propet e uusue i laona mo Uusu-uusu Maa'i.”
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Mo iini nge kire tapolie a Jisas, kire ko toolea oto hunie nume a Na'ohana Mo Na'ohai Pris, a Kaiapas. Maholona na mo ha'a-uusuli aana mo Ha'atolanga a Mosis na mo rato ni mwane aana mo Jiu, kire mani loko aakau oto ta'au i laona nume ngeena.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 A Pita e holo maholoi tala taane mola i sulire. E lae mola wai hule aana lolata aana nume a Na'ohana Mo Na'ohai Pris. Oto e ii'o i aano pe'ie mwala kakakali i leune huni leesie nga taa kei reu aana a Jisas.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Oto mo na'ohai pris na ahutana oto pulitaa ni lei-lei kire ko meni heitalenga'inie nga mo ola huni eerota'inie a Jisas huni horo maesie haahie.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Mwala hunge kire lae mai na kire eerota'inie aana mo ola hunge. Ta'e pulitaa ni lei-lei ka'a lio oodoie ike nga tohungei mei ne'isaenga huni horo maesie a Jisas. Oto lae-lae, ngaeta ro mwane kire ta'ela'i lo'u poi, na kirerue ko ere uuri,
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 “A mwane ie e unue uuri, ‘Nou sai oho aasie mola Nume Maa'i Peine a God, na nou sai ha'a-uuresie lo'u mola i laona e oolu aata hai dinge.’”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Oto Na'ohana Mo Na'ohai Pris e uure, ko te'uri hunie a Jisas, “?E ue? ?Uri o ka'a to'o aana ike nga mei ola huni aalamie mo ola nge kire ko ere waeli'o aani ngeena?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Ta'e a Jisas e tolirohu mola.
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Oto a Jisas ko aalamie uuri, “Nge ka'u oto o ko unuena. Na aana nga maholo omu kei meni leesieu a Kale Ni Iinoni ne kei ii'o aana na'ohai ii'o-ii'oha i pwalo-pwalona God Hahu'ana Nanama, na kei lae mai i laona mei uuru uure ta'au i salo.”
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Maholo Na'ohana Mo Na'ohai Pris ngeena ko a'arie to'oni ingeie, aana ko tohungei saewasu, ko si unue uuri, “A mwane ie ko ere mwakata'inie mola a God. !Ngeena kolu ka'a saeto'o aana lo'u nga iini ke ere takoie! Omu meni rongoa oto maraamiu uri e ere mwakata'inie a God.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 ?Ha'alaa nga taa nge omu kei unue aana?”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Oto kire ko ngisuhie maana a Jisas, na kire ko repusie. Kire pwasu haahie maana, na kire ko hidelie aana nimada,
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 na kire ko te'uri, “O unue uri i'oe oto a Kraes. Mala ko urine, o ke unue ka'u a tei e rapusi'o huni haata'inie uri i'oe oto nga propet to'ohuu.”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Aana maholona na a Pita e ii'o ue i laona lolata po'oi sinaha. Oto ngaeta keni eu'esu e tapaliu, na ko leesie a Pita. Oto ko te'uri hunie, “I'oe no'one pe'ie a Jisas ni Kalili.”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Oto a Pita ko taateinge'inie i na'ona ahutada ko te'uri, “Nou ka'a saie ike nga taa o ko ere i sulie.”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Oto ko lae ta'au takoie maana para, na ngaeta keni eu'esu ko leesie lo'u. Oto a keine ko te'uri hunie mwala kire uure i leune, “A mwane ie e o'o'o no'one pe'ie a Jisas ni Nasaret.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Oto a Pita ko he'i taateinge'inie lo'u, na ko tohe oto uuri, “!Nou ka'a kele saie ike a mwane ngeena!”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 E ka'a tewa lo'u na ngaeta mwala e uure-uure i leune, kire ko lae mai saana a Pita. Oto kire ko te'uri hunie, “Sa'a mola i'oe ngaeta mwane aada ni ngeena, i sulie melu rongo saie mola aana erenga i'oe, aana o ko aapani mala mo Kalili.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Oto a Pita e ere ni ho'asinge ko te'uri, “!To'ohuu oto mala God ta'au i Lengi! !Nou ka'a saie ike a mwaena!”
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Aana maholona nge a Pita ko si aamasito'o aana mo wala a Jisas e unu-unu'i hunie uuri, “I na'ona kue kei ngara i rodo si'irini, o kei taateinge'inieu ha'a-oolu uri o ka'a manata'inieu ike.” Oto a Pita e iisitaa i sinaha, ko si ngara uulo-uulo.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.