Mateus 26
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 Oto i purine a Jisas e saro ere-ere mango aana walu ola ienini, e si unue hunie mo pwaarongoisuli ingeie uuri,
1 Jesu bi’obaibiyih ufunamaim, ana bai’ufununayah isah eo,
2 “Omu saie oto uri e ruata hai dinge mola honosie Houlaa Ni Liumwaanie, ta'e omu ke saie lo'u uri aana hai dinge ngeena pwelolaku a Kale Ni Iinoni kei lae huni horo maesileku i lengine po'u-po'u.”
2 “Kwanaso’ob veya rou’ab ufunamaim Tar Nowaten ana hiyuw enan. Nati ana veya’amaim Orot Natun boro hinab rakit sabuw umahimaim hinayai hina’onaf.”
3 Na oto aana maholona mo na'ohai pris na mo rato ni mwane kire mani ruru i nume a Kaiapas, Na'ohana Mo Na'ohai Pris.
3 Imaibo Firis ukwarih naatu regaregah ai’in etei firis gagamin Kaiafas ana baremaim hiru’ay.
4 Kire ruru ngeena huni oala'inie nga tala mumuni uri taa huni pweloa a Jisas na huni horo maesie.
4 Naatu Jesu wa’iwa’iramaim fatumin bain asabunin isan hiyakitifuw.
5 Ta'e kire unue uuri, “Kolu sa'a te'urine ike aana mo dinge nge mwala ko loko hunie houlaa ngeena, mwaanie kire maaola-ola i tehula'ana.”
5 Baise hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawananamaim, anayabin rakit boro tanaku’ub was hinagiy.”
6 Oto a Jisas e ii'o wau aana huilume i Betani, i nume a Saemon, iini nge maelaa ni osa e hite aana ka'u wai na'o.
6 Jesu na Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana baremaim tit,
7 Oto maholo a Jisas ko ngeu i leune, ngaeta keni e lae mai saana. A keine e hele aana ho ate'ai rumu, ola holitana e tohungei peine na e tohungei wesu mangoni, oto ko lingisie ho rumu ngeena i pweune a Jisas.
7 mare ma bay eaa auman babin ta kibub kikimin kabay wabin alabaster imaim hikwak raiy ana baiyan gagamin hisuwai batabat bai na run Jesu aribun yan isuwai re.
8 Mo pwaarongoisuli a Jisas kire leesie a keine ko te'urine, oto kire ko saewasu na kire ko dolosi uuri, “?E ue a keni ngeena ko waeta'inie mola ho rumu diana urine?
8 Ana bai’ufununayah hi’itin yah so’ar hio, “Iti sawar i yabin en asir esisinaf.
9 Uri ke ha'aholinge'inie mola, ha'alaa e tarie mei to'oha paine aana, na niilana mei to'oha ngeena e kara'i lae mola hunie mo iinoni meitale eena.”
9 Igewasin iti raiy ana baiyan tatayara’ah hitatubun kabay tatab, sabuw yababan wairafih tatitih.”
10 Ta'e a Jisas e saie mone mola nga taa kire ko unuena, oto ko si te'uri hunire, “?Omu ko kotahie keita'aa huni taa? Tohungei mei ola diana ni ko esuie hunieu ie.
10 Baise Jesu so’ob abisa hio, imih iuwih eo, “Babin men yumatanamaim kwana’umih. Anayabin sawar gewasin maiyow ayu isau esisinaf.
11 Aana mo iinoni meitale kire kei ii'o pe'i'omu mola tarau, ta'e ineu nge nou sa'a ii'o ike pe'i'omu taraure'i.
11 Sabuw yababan wairafih boro mar etei bairi kwanama kwanibaisih, baise ayu i boro men mar etei bairi tanama’amih.
12 Oto e lingisie ho rumu ienini i lengine sapeku, aana ko deu aakau eeku loosie kire kei heitolinge'inieu ni ngeena.
12 Iti babin ayu biyau raiy erabirab i ayu au morob isan eyayabuna.
13 No ko unue oto huni'omu uri ta'e-ta'ena nga leu i laona walumalau nge taroha'inilana aana Tataroha Diana kei lae-lae aana, unulana mei ola a keni ie ko esuie ngeena kei lae-lae huni aamasito'onga aana.”
13 Anababatun a tur ao’owen, tafaram wanawananamaim iti Tur Gewasin hinabibinan ana maramaim abisa gewasin iti babin sisinaf boro kik owe’owen na’atube auman hinabinan.”
14 Oto ngaeta iini aana aawalai pwaarongoisuli mwana rue, iini nge kire ko sasaie satana aana a Jiudas Iskariot, e lae mai saana mo na'ohai pris.
14 Imaibo bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim orot wabin Judas Iscariot tit in firis ukwarih biyah tit,
15 Oto ko dolosi aada uuri, “?Mala uri ne kei pweloa a Jisas huni'omu, nga taa nge omu kei niie nakue?” Oto kire iidumie e oolu aawalai mei to'oha aani siliva, kire ko si nii'i hunie.
15 naatu ibatiyih, “Ayu Jesu anab kwa anabit boro abisa ayu kwanitu?” Naatu matanamaim kabay hibotait hiyab in 30 na’atube hiya’asair.
16 Uure aana maholona, a Jiudas ko si lio hunie uri nga maholo huni pweloa a Jisas hunire.
16 Nati ana veya’amaim Judas ef ana gewasin nuwet Jesu batih isan.
17 Oto aana eetana nga dinge aana Houlaa Ni Bred Iis Ha'ike Aana, mo pwaarongoisuli e lae mai saana a Jisas, oto kire ko dolosi aana uuri, “?O saeto'o aana melu ke dau aakau aana ngaunge aana Liumwaanie huni'o i tei?”
17 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw veya wantoro’ot bubusuruf, Jesu ana bai’ufununayah hina hio, “Menamaim kukokok Tar Nowaten ana bay anabogaigiwas?”
18 Oto a Jisas ko te'uri hunire, “Omu ke lae wai huilume paine i Jerusalem i saana iini nge nou lio hilisie oto, na omu ke unue hunie uri a Ha'a-uusuli e unue uuri, ‘Maholoi sato ineu ko kara'ini oto. Ne kei hele aana ngaunge aana Liumwaanie pe'ie mo pwaarongoisuli ineu i nume i'oe.’”
18 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem bar merar kwanatit orot iti ana tur kwana’owen kwanao, ‘Bai’obaiyenayan eo, ayu au veya i natit, akokok au bai’ufununayah bairi boro o abaremaim Tar nowaten ana hiyuw anaa aniyasisir.’”
19 Oto mo pwaarongoisuli kire dau i sulie nga taa a Jisas e unue hunire, na kire dau aakau oto aana ngaunge aana Liumwaanie.
19 Bai’ufununayah Jesu eobaimanih na’atube hisinaf, Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
20 Oto i seulehi, a Jisas na aawalai pwaarongoisuli mwana rue kire si ii'o huni ngeu.
20 Naatu nati rabirab bai’ufununayah etei 12 Jesu bairi himare hibusuruf bay hiaa.
21 Maholo kire ko ngeu ngeena, a Jisas ko si te'uri hunire, “No ko unue oto to'ohuu huni'omu uri nga iini hikemiu oto kei pweloau.”
21 Bay hiaa wanawananamaim Jesu eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta boro babau inao anamorob.”
22 Oto kire ko tohungei hii aaela, na kire ko meni aehota dolosi oto aana uuri, “?Mwaanie ohe ineu, aalaha ineu?”
22 Ana bai’ufununayah hai yababan ra’at, naatu ta’ita’imon hibusuruf Jesu hibabatiy hio, “Regah, nati i men ayu’umih?”
23 Oto a Jisas ko aalamire uuri, “Ngaeta iini eemiu nge ko toonga'inie mei bred tararuru pe'ieu i laona nime si'iri, nge oto kei pweloau.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot menatan ayu airi tew wanawanan ai rafiy anabubutu’ub, nati orot i boro ayu babau nao.
24 Ineu a Kale Ni Iinoni ne kei mae taane oto mala mo Uusu-uusu Maa'i e unue. Ta'e aama-aamasilana a mwane ngeena nge kei pweloau a Kale Ni Iinoni, aana kei lae otoi diana hunie iinoni ngeena mala uri ke su'uri hute.”
24 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikirum hio na’atube. Baise orot yait ayu babau nao, nati orot i boro yababan gagamin na’in nab. Gewasin nati orot tafaramamaim men tatufuwamih!”
25 Oto a Jiudas, iini nge ko pweloa a Jisas ko te'uri no'one, “?Mwaanie ohe ineu, ha'a-uusuli ineu?”
25 Judas yanuwayan Jesu ibatiy eo, “Regah, o kunotanot i men ayu’umih?” Jesu iya’afut eo, “O wai.”
26 Oto maholo kire ko ngeu ngeena, a Jisas e hele aana ho bred, oto ko ere ni paalahenga, ko si nisie, na ko ha'a-adoa mo pwaarongoisuli aana. Oto ko te'uri, “Hele aana. Ngaue. Hasi'oku nge ienini.”
26 Bay hia wanawanan Jesu rafiy bai, i gegewasin sawar, imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyau kwabai naatu kwa’aan.”
27 Oto e hele aana lo'u kao-kaoi waen, ko ere ni paalahenga, ko niie hunire, na ko te'uri, “Omu ke mani inuhie,
27 Imaibo wine kerowasamaim hisuwai batabat bai God ana merar yi sawar, itih eo, “Kwa etei’imak iti kwanatom.
28 aana apuku ni ienini nge ko ha'a-oaie haiholota'inge haalu a God ko esuie pe'ie mo iinoni ingeie. Apuku ha'a-aahesilana ko lae i tehula'ana mo iini hunge huni sae'aasie mo ooraha'aa ikire.
28 Iti i ayu au rara, au Obaibasit Boubun abisuwai sabuw moumurih hai bowabow kakafih notawiyen isan.
29 No ko unue huni'omu uri nou sa'a inuhie lo'u nga mei waen lai hule aana hai dinge nge ne kei inu aana waen haalu pe'i'omu i laona Aalahanga Aamaku.”
29 A tur ao’owen, ayu iti wine boro men anatom, anama’am nati ana veya’amaim wine boubun kwa bairit Tamai ana aiwobomaim tanatom.”
30 Oto kire kanalie kana maa'i, nge kire si lae mwaanie hanuena huni hanetaa hunie Uuwo Ni Ei Olif.
30 Naatu himisir ew ta hitabor hitit hin Olive Oyawamaim hitit.
31 Oto a Jisas e he'i te'uri lo'u hunire, “Hai rodo si'iri oto, ahutemiu, omu kei meni tehi mwaanieu. Aana i laona mo Uusu-uusu Maa'i a God e unue uuri, Ne kei horo'ie a kakali sipu, oto mo sipu kei tatanga hailiu oto. Sekaraea 13:7
31 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Iti boun gugumin kwa etei boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, Buk Atamaninamaim eo na’atube,
32 Ta'e i purine ne kei ta'ela'i lo'u mwaanie maenga, ne kei lae i na'omiu huni maa'oohi'omu oto hao aana po'o ni henue i Kalili.”
32 Baise ayu morobone anamimisir ufunamaim boro au na ani’iyon wan anan Galilee anatit.”
33 Oto a Pita ko aalamie a Jisas, ko te'uri, “Ineu nou sa'a roro'a ni toli'aasi'o ike, ma'alana ahutana mo mwane ngeena kire ko tehi mwaani'o.”
33 Peter iya’afut eo, “Turau’unah boro hinabihir, baise ayu boro men anabihir o anihamiyimih.”
34 Oto a Jisas ko te'uri hunie a Pita, “No ko unue oto huni'o uri i na'ona kue kei ngara i rodo si'irini, o kei taateinge'inieu ha'a-oolu uri o ka'a manata'inieu ike.”
34 Jesu Peter iu, “Anababatun a tur ao’owen, boun gugumin o boro ayu inayaubu mar tounu, naatu i ufunamaim kokorere boro nao’o inanowar.”
35 Ta'e a Pita ko tohungei ere a'aila'a oto uuri, “Ineu nou sa'a roro'a ni ere ike urine, ma'alana no ko mae pe'i'o.” Na ahutana mo pwaarongoisuli kire ko meni ere oto no'one urine.
35 Peter raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo tur nati ana’omih, morobomih na’at airit tanamorob.” Naatu bai’ufununayah etei tur ta’imon hio.
36 A Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire lai hule aana leu satana i Ketsemani. Oto a Jisas ko te'uri hunire, “Omu ke ii'o ka'u i leu, maholo no ko lai aarenga'i paro i leu.”
36 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Gethsemane hitit naatu iuwih eo, “Iti imaim kwamare kwama, ayu anan auweyane anayoyoban.”
37 Oto e toolea a Pita na e ro kalena Sebedi pe'ie, na ko si aehota tolahi'e hiito'o pe'ie saehuunge oto paine.
37 Peter naatu Zebedee natunatun rou’ab buwih bairi hin, ana not kwaris naatu dogoron wanawanan ana yababan ra’at
38 Oto ko te'uri huniraelu, “Saeku ko lae otoi hi'e na e malisine oto maenga. Omu ke ii'o ka'u i leu, na omu ke lio-lio pe'ieu.”
38 iuwih eo, “Dogorou wanawanan au yababan i ra’at kwanekwan dogorou emama’afut. Imih iti’imaim kwamare mata nanuw bairit tanama.”
39 Oto a Jisas e kele lae ta'au mwaaniraelu, ko si pouruuru i aano haahie maana na ko aarea God, ko unue uuri, “Mama'a, iiola o niie mai hunie ne ke hotela'inie ko aasaieu oto. Mala ko mwada'u, saeku o ke oolisie aana nga iini mwa-mwate. Ta'e ne'ewau oto, o ke dau mola i sulie nga taa o saeto'o aana, na o ke su'uri deu i sulie nga taa nou saeto'o aana.”
39 Jesu akisinamo nabinamaim in yumatan au babe ra’iy yoyoban eo, “Tamai, karam iti biyababan ana kerowas ayu biyau’umaim itabosair, baise men ayu au kok, o a kok.” Bai’ufununayah bay hibow tefafaram|alt="Jesus praying in garden" src="cn01810B.tif" size="col" loc="Mat 26.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.39"
40 Oto a Jisas e aaliho'i lo'u mei saana e oolu pwaarongoisuli na ko leesie mola kire ko ma'ahu. Oto ko te'uri hunie a Pita, “?Ohe omu ka'a sai lio-lio ike pe'ieu nga kele maholoi sato?
40 Naatu matabir maiye na ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih, Peter isan eo, “Anayabin aisim nataunu’uka mata hifot kwa’inu’in, karam one hour na’atube mata tanuw bairit tatama?
41 Omu ke lio na omu ke aarenga'i, mwaanie malaahonga e hane haahi'omu. Nou saie uri manatamiu e a'aila'a taane huni esuie mo ola diana, ta'e sapemiu ni mola ko tataku.”
41 Mata to iwa’an kwayoyoban, saise men routobon kwanabaimih. Anun i ekokok yoyoban, baise biya i himorob.”
42 Oto a Jisas ko he'i ruana lae lo'u, na ko aarenga'i uuri, “Mama'a, mala e ka'a mwada'u oto huni ta'aasie mei sapesalunge ie mwaanieu, nge no ko eitanai'o ke oa oto urine huni'o.”
42 Mar bairou’abin Jesu in maiye yoyoban eo, “Tamai, iti biyababan ana kerowas bosairin isan ana ef men nama’am na’at, basit anatom, saise a kokok anasinaf namatar.”
43 Oto ko he'i eeliho'i lo'u mei saana mo pwaarongoisuli, na ko lio oodoie uri kire ko he'i ma'ahu lo'u, aana maadaelu e tohungei hi'e oto hiito'o.
43 Matabir maiye nan matah kou bit hi’in yugaranih inan itih.
44 Oto a Jisas ko he'i lae lo'u mwaanire, ko lae lo'u i aarenga'i. Oolune nga maholo ko aarenga'i lo'u ie, ko unue lo'u mola ta'a-ta'a mei olana.
44 Naatu ihamiyih hi’in i mar baitonin matabir in tur ta’imon eo yoyoban maiye.
45 Oto e ooli i saana mo pwaarongoisuli na ko unue, “?Uri omu ko ma'a-ma'ahu, na omu ko mamamalo ue? E hule oto aana maholo kire kei pweloau a Kale Ni Iinoni i nimana mo iinoni ooraha'aala.
45 Imaibo matabir na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa boro’ika kwa’in kwabiyarir? Mata tinuw, kwamisir, Orot Natun ana veya i natit, sabuw kakafih umahimaim eyey.
46 !Ta'ela'i! !Kolu ke lae! Leesie ka'u, mwane nge ko pweloau ko lae oto mai ngeena.”
46 Kwamisir tan! Orot yanuwayanaban iti enan kwa’i’itin.”
47 Oto maholo a Jisas ko ere-ere ue, na a Jiudas Iskariot ko hule oto pe'ie pulitaa paine, mo iini nge mo na'ohai pris na mo rato ni mwane kire uusunge'inire mai pe'ie. Mwala ngeena kire mani hele naihi pe'i di'e,
47 Jesu eo ana tur sawara’e, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta, wabin Judas, sabuw kou’ay gagamin na’in, firis ukwarih naatu regaregah ai’in hibiyafarih nawiyih kaiy, kefat, mis hiteten auman bairi hina hitit.
48 na a Jiudas e unu aakau oto aana nga tolimaa hunire uuri, “Iini nge ne kei nono pe'ie, a Jisas otona. Ingeie oto omu ke tapolie.”
48 Orot yanuwayan sabuw eobaimanih eo, “Orot menatan anamamamay orotoban nati kwanab kwanafatum.”
49 Oto a Jiudas ko oodohie oto a Jisas, na ko unue hunie uuri, “Saulehi diana, Ha'a-uusuli.” Na ko nono oto pe'ie.
49 Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Tufuw isa nama Bai’obaiyenayan!” naatu mamay.
50 Oto a Jisas ko aalamie uuri, “Malahuku, o ke dau leu-leu mola aana mei ola o lae mai huniena.”
50 Jesu iya’afut eo, “Au begon, abisa isan inot inan saife kusinaf.” Imaibo sabuw hibatabat hitit Jesu uman hibai hibukikin.
51 Ta'e ngaeta iini aana mo pwaarongoisuli e darasie naihi ingeie, oto ko lama mousie oto aalingana ngaeta koni-konihe a Na'ohana Mo Na'ohai Pris.
51 Bai’ufununayan orot ta ana kaiy bora’ah, firis gagamin ana akir wairafin tainin roun eafuw.
52 Oto a Jisas ko te'uri hunie pwaarongoisuli ingeie ngeena, “O ke ne'i eeliho'i aana naihi i'oe i talana. Aana ahutana mo iini ko heiseuni eeni naihi, horo'ilada kei lae aani naihi.
52 Naatu Jesu iu, “A kaiy ana efanamaim kwiwan maiye, anayabin sabuw iyab umahimaim kaiy tema’am boro kaiyomaim hinamorob.
53 I'oe, o saie ka'u oto uri mala ne kei sukaa nga mei pe'inge mwaanie Aamaku, nge e sai uusunge'inie mola mai lau-leu mo sinolai ensel huni pe'ieu.
53 O men iso’obamih, ayu Tamai isan atabifefeyan boro mar ta’imon tounamatar sibisib na’atube tiyafarih ayu hitawasfafaru.
54 Ta'e nga taa ko reu ienini ko reu oto huni ha'a-oaie mei ola nge mo Uusu-uusu Maa'i e unue uri kei reu oto urine.”
54 Baise nati na’atube anasinaf, Buk Atamaninamaim mataramih hi’o hikikirum boro men niturobe’emih.”
55 Oto aana maholona, a Jisas e ere hunie mo ramo uuri, “?Uri omu unue ineu nga horopeli nge omu ko lae mai honosieu pe'i naihi na pe'i di'e urine? Ahutana dinge ka'u no ko talei o'o'o mola pe'i ha'a-uusulinge ta'au i laona Nume Maa'i Peine. ?Aana e ue ka'u omu ka'a tapolieu oto aana maholona?
55 Naatu tatabir sabuw isah eo, “Ana itinin ayu bainowan mowan na’atube, imih kaiy kefat kwaiteten ayu yuwu rabu’umih kwanan. Mar etei Tafaror Bar wanawananamaim ama sabuw abi’obaiyih aisim men imaim kwatafatumu?
56 Ta'e ahutana mo ola ienini ko reu oto huni ha'a-oaie nga taa mo propet e uusue i laona mo Uusu-uusu Maa'i.”
56 Baise abisa God ana dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hio hikikirum emamatar saife nan niturobe.” Nati’imaim ana bai’ufununayah etei hihamiy hibihir.
57 Mo iini nge kire tapolie a Jisas, kire ko toolea oto hunie nume a Na'ohana Mo Na'ohai Pris, a Kaiapas. Maholona na mo ha'a-uusuli aana mo Ha'atolanga a Mosis na mo rato ni mwane aana mo Jiu, kire mani loko aakau oto ta'au i laona nume ngeena.
57 Sabuw Jesu hibai hifatum hibai hin firis gagamin wabin Kaiafas ana baremaim hitit, nati’imaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in hiru’ay hima’am.
58 A Pita e holo maholoi tala taane mola i sulire. E lae mola wai hule aana lolata aana nume a Na'ohana Mo Na'ohai Pris. Oto e ii'o i aano pe'ie mwala kakakali i leune huni leesie nga taa kei reu aana a Jisas.
58 Baise Peter yokaika Jesu i’ufunun bairi hina, firis gagamin ana bar sebosebomaim hitit naatu run ma’utenayan oro’orot bairi himare abisa tamamatar ta’itin isan.
59 Oto mo na'ohai pris na ahutana oto pulitaa ni lei-lei kire ko meni heitalenga'inie nga mo ola huni eerota'inie a Jisas huni horo maesie haahie.
59 Firis gagamin naatu kaniser ana kau’ay etei hiru’ay nuhinot tur hitabow hitit hitifufuwen Jesu tamorob isan.
60 Mwala hunge kire lae mai na kire eerota'inie aana mo ola hunge. Ta'e pulitaa ni lei-lei ka'a lio oodoie ike nga tohungei mei ne'isaenga huni horo maesie a Jisas. Oto lae-lae, ngaeta ro mwane kire ta'ela'i lo'u poi, na kirerue ko ere uuri,
60 Baise nuhinot tur hinunuwet men ta hibai. Sabuw moumurih maiyow hitit Jesu morobomih hibifufuwen hai tur naniyan en.
61 “A mwane ie e unue uuri, ‘Nou sai oho aasie mola Nume Maa'i Peine a God, na nou sai ha'a-uuresie lo'u mola i laona e oolu aata hai dinge.’”
61 hiorereb hio “Iti orot eo, ‘Ayu i karam God ana Tafaror bar anagurus nare, naatu veya tounu wanawanan boro anawowab efanin namatar.’”
62 Oto Na'ohana Mo Na'ohai Pris e uure, ko te'uri hunie a Jisas, “?E ue? ?Uri o ka'a to'o aana ike nga mei ola huni aalamie mo ola nge kire ko ere waeli'o aani ngeena?”
62 Imaibo Firis gagamin misir Jesu isan eo, “O boro men tur ta inao? Orot hairi o a tur isan hio’orereb inonowar boro tur ta inao ai en?”
63 Ta'e a Jisas e tolirohu mola.
63 Baise Jesu awanamaim men tur ta titamih.
64 Oto a Jisas ko aalamie uuri, “Nge ka'u oto o ko unuena. Na aana nga maholo omu kei meni leesieu a Kale Ni Iinoni ne kei ii'o aana na'ohai ii'o-ii'oha i pwalo-pwalona God Hahu'ana Nanama, na kei lae mai i laona mei uuru uure ta'au i salo.”
64 Jesu iya’afut eo, “Tur i nati kuo, baise kwa etei a tur ao’owen. Mar boro nanan orot Natun boro God uman ana asukwafune nabat mar ana rofom wanawanan nanan kwana’itin.”
65 Maholo Na'ohana Mo Na'ohai Pris ngeena ko a'arie to'oni ingeie, aana ko tohungei saewasu, ko si unue uuri, “A mwane ie ko ere mwakata'inie mola a God. !Ngeena kolu ka'a saeto'o aana lo'u nga iini ke ere takoie! Omu meni rongoa oto maraamiu uri e ere mwakata'inie a God.
65 Firis gagamin iti tur nonowar ana veya ana faifuw bai sib eo, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib! Aisim boro tanama sif rubonayah afa’abo tananuwet? Kwa taiyuw bai’ib tur eo kwanowar,
66 ?Ha'alaa nga taa nge omu kei unue aana?”
66 kwa a not i mi’itube?” Etei hiya’afut hio, “I bowabow kakafin sinaf imih namorob!”
67 Oto kire ko ngisuhie maana a Jisas, na kire ko repusie. Kire pwasu haahie maana, na kire ko hidelie aana nimada,
67 Imaibo yumatan hikwaitututur, hiborabirab naatu sabuw afa hiboborabirab,
68 na kire ko te'uri, “O unue uri i'oe oto a Kraes. Mala ko urine, o ke unue ka'u a tei e rapusi'o huni haata'inie uri i'oe oto nga propet to'ohuu.”
68 hio, “Keriso, o God ana dinab orot na’at kuo anowar! Yait o rab?”
69 Aana maholona na a Pita e ii'o ue i laona lolata po'oi sinaha. Oto ngaeta keni eu'esu e tapaliu, na ko leesie a Pita. Oto ko te'uri hunie, “I'oe no'one pe'ie a Jisas ni Kalili.”
69 Peter ufun bar ana seboseb wanawanan mare ma’am, Firis Gagamin ana bowayan babitai tit iu, “O auman i Galilee orot Jesu ana of ta.”
70 Oto a Pita ko taateinge'inie i na'ona ahutada ko te'uri, “Nou ka'a saie ike nga taa o ko ere i sulie.”
70 Baise Peter sabuw etei nahimaim yaub eo, “Ayu o a tur kuo yabin men aso’ob.”
71 Oto ko lae ta'au takoie maana para, na ngaeta keni eu'esu ko leesie lo'u. Oto a keine ko te'uri hunie mwala kire uure i leune, “A mwane ie e o'o'o no'one pe'ie a Jisas ni Nasaret.”
71 Naatu misir tit in bar ana etawan awanamaim tit, nati’imaim bowayan babitai ta itin naatu oro’orot nati’imaim hibatabat hai tur eowen eo, “Iti orot i Jesu Nazareth mowan ana of ta.”
72 Oto a Pita ko he'i taateinge'inie lo'u, na ko tohe oto uuri, “!Nou ka'a kele saie ike a mwane ngeena!”
72 Peter iban maiye yaub naatu ifaro eo, “Ayu nati orot men aso’ob.”
73 E ka'a tewa lo'u na ngaeta mwala e uure-uure i leune, kire ko lae mai saana a Pita. Oto kire ko te'uri hunie, “Sa'a mola i'oe ngaeta mwane aada ni ngeena, i sulie melu rongo saie mola aana erenga i'oe, aana o ko aapani mala mo Kalili.”
73 Hima kafa’imo orot afa nati’imaim hibatabat hina Peter biyan hitit hio, “O i anababatun ni’i orot ana of ta, anayabin a tur kuo ana nowarin naatu a sawar io’osen ana itinin i ta’imon.”
74 Oto a Pita e ere ni ho'asinge ko te'uri, “!To'ohuu oto mala God ta'au i Lengi! !Nou ka'a saie ike a mwaena!”
74 Imaibo Peter ifaro eo, “Ana bifufuwen na’at God ana orarafen anab, tur anababatun a tur ao’owen, ayu iti orot men aso’ob.” Mar ta’imon kokorere eo.
75 Aana maholona nge a Pita ko si aamasito'o aana mo wala a Jisas e unu-unu'i hunie uuri, “I na'ona kue kei ngara i rodo si'irini, o kei taateinge'inieu ha'a-oolu uri o ka'a manata'inieu ike.” Oto a Pita e iisitaa i sinaha, ko si ngara uulo-uulo.
75 Basit Peter nuhin taseb Jesu eo not, “O boro mar tounu ayu inayaubu, imaibo kokorere boro nao.” Naatu Peter tit in ufun rerey igagagamat.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.