Marcos 12

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iesuro ëhi uënugoromo ë Jew rajo aribövi jabesi jö sisëho uhuꞌe majëhiromo uëvadeje: Iae ae gemuëro mure grape öꞌoho bivoꞌamade höjo. Bivoromo ë muoho buore iromo rovaꞌo rojomoromo öꞌi bajo saꞌijovoröhe guaho umoromo mu javue döro vaejade höjo hesi mu ahuro ajio ë hiromo muoho atovoröhego. Muoho ëhi avohoromo gavade eni jiamu gagorovo ae uëvade höjo: Na vaꞌejöjo. Jemëro nasi muoho muebejehorëjo. Mueberomo öꞌi bajoho raeromo mavego nasiroho bahiꞌi ioroꞌioroho jemesi ujuohorëjo. Ëhi uënugoromo riꞌöromo vaꞌo saꞌa göro ë hijade höjo.
1 Imaibo Jesu oroubonamaim sabuw i’obaiyih eo, “Orot ana masaw bo ai ro’on tanum fur ear ituwafut, naatu wine bunubunuw ana hub bai, kaifenayan ana bar wowab sawar naatu sabuw afa tubunih hima masaw hikaif, masaw matuwan bainanawanamih in.
2 Saꞌa göro vaꞌoromo hijuvo gavade öꞌi bajo urarue majaho rovamu gagorovo mu vaejaharue aho gemu uavade höjo: Vaꞌiranoho mu muebejarue aribövioho uënego öꞌi baje gö iꞌimamego ujuoheho ruenëjo. Ujuoheho ruenëjamu ruehuro vaꞌade höjo.
2 Grape iyamur bairuhin ana veya, ana akir orot iyafar na masaw kaifenayah biyah tit ibo aunowan bairuhin isan.
3 Vaꞌo mure höröjamu gavëꞌi rue mu muebejarue ariböviohuro ë aho guduamoromo anoromo sihöꞌöjamu sionëro övemu rovade höjo.
3 Baise masaw kaifenayah akir orot hibai hirab uman en hiyafar matabir in.
4 Övemu rovamu gagorovo rue a börömohuro mu vaejaharue ae göꞌo nugöꞌöjamu mure vaꞌade höjo. Vaꞌo höröjamu gavëꞌi rue mu muebejarue ariböviohuro ë aho simanore anoromo hesi örire mu sisë vaejare höjo.
4 Naatu masaw matuwan ibanak akir orot ta iyafar maiye na. Masaw kaifenayah akir orot hibai ukwarin hitut hi’a’afiy erebiya’ohow matabir.
5 Ëhiꞌamu mu arijoꞌohuro mu vaejaharue ae göꞌo nugöꞌöjamu mure vaꞌade höjo. Vaꞌoromo höröjamu gavëꞌi mu muebejarue ariböviohuro ë aho anamu guomade höjo. Anamu guomamugo mu arijoꞌohuro hesi mu vaejaharue ae gö gö nugöꞌöbe rovade höjo. Nugöꞌöꞌego vaꞌo mure höröꞌego ioroꞌioroho ijahëro hisuebiꞌamoꞌi ioroꞌioroho muoꞌamo barënövare höjo.
5 Masaw matuwan akir orot tabo iyafar maiye nan hibai hirab morob, naatu akir wairafih moumurih maiyow biyafarih afa hibow hirouw afa hibow hi’asbunubunuw himorob.
6 Ëhiꞌojuvo huꞌoho ae gemu jiade höjo. Ëaho hesi harihu mabëhoho jiade höjo. Ijo tugohoꞌi mu arijoꞌohuro uehorovoromo uvade höjo: Arue mu muebejarue ariböviohuro hu garomo uvoꞌaꞌaruëjo: Nöruare harihe hö uvoromo ëhuni mae uehorovoꞌaruëjo. Ëhi uvoromo nugöꞌöjamu mure vaꞌade höjo.
6 “Orot ta’imonamo ihamiy ma’am i masaw matuwan natun ana yabow akisinamo, uftoro’ot iyafar not eo, ‘Natu boro hinakakafiy.’
7 Vaꞌo höröjamu gavëꞌi ë mu muebejarue ariböviohuro uarovare höjo: Arue rovaje ahuro hesi vavu hesi sionoho bae hesi höjo. Ëhuni ëꞌego ano bamarëjo ëhuro ave muoho noro baeröhe höjo.
7 “Baise masaw kaifenayah orot natun nan hi’itin taiyuwih hio, ‘Masaw matuwan natunaban iti, kwana ta’asabun, saise sawar tanab it ninowat.’
8 Ëhi uarovonugoromo ë aho guduamoromo anoromo guomamu muro jiamu baeromo roriꞌo buꞌöruomade höjo. Ëhiꞌare höjo.
8 Imih himisir kek hibai hirab morob naatu biyan hibai hisaroun masaw ufunane ra’iy.
9 Ëhi jiëꞌoho mu arijoꞌohuro diehi ëꞌaꞌajëjo. Huro rueromo mu muebejarue aribövioho iꞌue bojëmiromo muoꞌamoꞌi ë muoho ae gö bojëmiꞌajëjo jaburo mueberöhego.
9 “Masaw matuwan iti tur nanonowar boro mi’itube nasinaf? Orot boro nan masaw kaifenayah nabow narouw hinamorob naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif.
10 — ausente —
10 Buk iti na’atube hikikirum kwaiyab kwa’itin,
11 — ausente —
11 Iti i Regah sinaf matar
12 Ëhi uëvamu hegorovo rue Jew rajo a masijohuro garomo uvareje: Iesuro a masijoho no biraguoromo ëhuni uhu jöho jövajëjo. Jövajë uvoromo Iesu guduamo bavaꞌiëꞌoromo ae ahoꞌobëhe juhuonëmiromo vuonugo vaꞌareje.
12 Basit Jew ukwarih hikok Jesu hitab hitarab, anayabin iti oroubon eo’o ana naniyan hibaib i isah eo, baise rou’ay gagamin isan hibir, imih Jesu hihamiy in.
13 Ëhiꞌamu aëro Pharisee aribövioho o Herod-are aribövioho rëmöꞌöjareje vaꞌoromo Iesu sareramego huro jöe sisëꞌi jövoromo guaro berovoröhego.
13 Pharisee afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa auman hiyafarih hin Jesu biyan hitit baibatemaim baikubibiruwin isan.
14 Rëmöꞌöjamu vaꞌoromo Iesu sarerisareriamiromo uavareje: Tisajo. Iae no gavarue höjo ja a mae javego. O aho bogo juhuonëmijego. Ëhesi bëhoho jero no göromo ae böröme o biseꞌe javuajëromo jöe gö gö bogo röjahuiꞌi God gemu uehorovoromo hesi örohemu mae röjahuijanue höjo. Ëhuni no jö harihe ua gaꞌiëꞌaruëjo tax jöho. Rome a börömohuro nosi saꞌaho muebejego noro hu tax bojamijarue höjo. Noehu ëhi ëꞌaruoho na ëhuro Jew rajo nosi jögoroho aharue höjo o bogajo. Na no bojamiꞌejarëjo o bogajo.
14 Hina biyan hitit naatu hio, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob o abisa kuo’o i turobe, sabuw abisa tisisinaf isan men kunotanot, naatu sabuw hai not o men kui’itin, baise turobe God ana kok abisa sabuw kubi’obaiyih. Kuo anowar Caesar isan kabay ana bibaiyan boro ata ofafar ana astu’ub ai en?
15 Bogajamu Iesuro gëromo uvadeje: Arue ariböviohuro nasi örire ma-döemu mae ue geꞌi aꞌi jabesi uhoho na ijumevoꞌi nimoromo majehijaruëromo uëvadeje: Jemë rabëni nasi dëho bijioho gevarujëjo gaꞌi na bejevego. Ajivëꞌe ijo baje gemu baruehego na gavöjo.
15 Imih kabay anayai ai en?” Baise Jesu hai baifuwen itin naatu eo, “Aisim ayu kwabikubibiruwu? Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.”
16 Gavöjamu barovareje. Barovamu garomo uëvadeje: Aveho rahuare nu anoꞌohuꞌo ihohuꞌo jajivëꞌe höjo. Jajivëꞌe höjamu uavareje: Rome a börömo hesi höjo.
16 Kabay hibai hina hitin naatu ibatiyih, “Yait ana yumat naatu wabin?”
17 Rome a börömo hesi höjamu Iesuro uëvadeje: Ëhuni Rome a börömo hesiroho ëho hesi öroro bojamiꞌi God-aroho ëho God-are öroro bojaminövorëjo. Ëhi uëvamu heromo jöe barëjëvadeje.
17 Imaibo Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, abisa God nowan God kwanitin.”
18 Ëhiꞌamu iae Jew rajo a masijo ioroꞌiorohuro rovareje. Jabumë Sadducee jö uehorovarue aribövie jioruomadeje. Sadducee ariböviohuro uehorovoromo uvoruomajeje: A vuovëꞌoho ijonöho bogo riꞌöꞌamoꞌi ma-ioroꞌiore gemu vuovoꞌajëjo. Ëhi uvoruomaje ariböviohuro rueromo Iesu guaro berovojöro sarerisareriamiromo uavareje:
18 Imaibo Sadducee morobone misir maiye isan men tibitumatum hina Jesu biyan hitit hibatiy.
19 Tisajo. Moses-ro jögore jajivoromo uövuëꞌe höjo: Aboji harihuꞌo rumoꞌe a vuovego diehi ëꞌiröhe öroho aviëhi höjo. Aehu vaboro masuromo vaboroho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe baruehu guomoꞌi vaboro nugëꞌoho hesi öhuro vuojiroho masuromo ëhuro guomade ö hesi ihoro ujoho vaejahoꞌajëjo. Moses-are jögoroho ëhi höjo.
19 “Bai’obaiyenayan Moses aki isai ofafar iti kirum, ‘Orot natabin natun en namomorob na’at, kwafur i boro orot ta ni’aawan saise kek hinatufuw tuwah momorob efanin.’
20 Ëhi jiëꞌëro iae ma-ö ömoꞌömëremu ae ahoꞌo 7 raromare höjo. Raromoromo muriohuro magonahoho masuvade höjo. Masuromo vaboroho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe baruoho guomade höjo.
20 Imih marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin natun en morob.
21 Guomamu hesi vaboroho dorue hijamu ö göhuro vuojiroho masuvade höjo. Masuromo vaboroho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe baruoho guomade höjo. Guomamu hesi vaboroho röhu maho dorue hijamu gagorovo ö göhuro vuojiroho masuvade höjo. Masuromo guomade höjo.
21 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’aawan, ibo na’atube kek en morob. Ef ta’imon matar orot founamaim,
22 Ö ömoꞌömo ioroꞌiorohuꞌo ëhi gemuoho ëꞌobe rovare höjo. Ö ömoꞌöme 7 jabuhu ë magonahe gemuoho masube rovaroho ë magonahoho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe aho ma-vuovëvobe rovade höjo. Vuovobe ruejuvo barëjamu ijo tugohoꞌioho ë magonahoho huꞌo guomade höjo. Ëhiꞌare höjo.
22 naatu etei’imak nah seven babin hi’aawan aurih kek en himumurub, uftoro’ot babin morob.
23 Ëhi ëꞌarohuni ëhuni ave jöho no ua gaꞌiëꞌaruëjo. Jero uvanue höjo: Vuovoromo riꞌöꞌejarëjo. Ëhuni vuovëꞌe ariböviehu riꞌöruomoröhe majaroho ë magonahoho di ahuꞌo hiꞌaꞌajëjo. Barue ahoꞌo 7 masuvëꞌego uavaruëjo.
23 Morobone hina mimisir ana veya babin i boro orot menatan ni’aawan? Anayabin nah seven etei babin ta’imon hi’aawan.”
24 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Bogajo. God-are surire jöhuꞌo huhu mu vaeröhe darugohuꞌo jemë bogo avoho gavarujëro sisëꞌi uehorovoromo ue gevarujëjo.
24 Jesu iyafutih eo, “Kwa i anot hikwaris! Anayabin kwa Buk Atamanin hikikirum men kwaiyab naatu God ana fair auman men kwaso’ob?
25 Ëhesi bëhoho vuovëꞌëro riꞌöruomoꞌiröhe maja rovëꞌiroho vaboroho baruoho bogo masurovoꞌi aneraehu öꞌidöre ma-raromaruëhi ëhi raromoꞌaruëjo. Ëhuni ë magonahehu di ahuꞌo hiꞌiröhe jö ue gevarujoho bëhi rumoꞌe höjo.
25 Morobone misir maiye ufunamaim tabin men ema’am, sabuw etei boro mar ana tounamatar na’atube hinama.
26 Ëjöho jemëro uvaruje höjo: Vuovëꞌe ariböviehu riꞌöꞌiröhe jöho sareri jöe höjo. Ëho bogo sareri jöehu jioꞌi jö mae höjo. Ëhesi bëhoho vuovoromo riꞌöꞌiröhe jöho Moses-ro God-are surire iae jajivëꞌe höjo. Ijo hisu vënehu ravade jö jajivadevare evare God-hu jövade jöho jajivoromo ave jöhuꞌo uvëꞌe höjo: God na Abraham Isaac Jacob ëhi muebejëvaje ae jevajëjo. Jemë rabëni ë jö hesi bëhoho bogo avoho baejarije höjo.
26 Naatu morobone misir maiye isan Moses ana buk kutor wairaf ea’arah isan nati’imaim kikirum kwaiyab kwa’itin? God iti na’atube eo, ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God naatu Jacob ana God.’
27 God-hu Abraham Isaac Jacob muebejëvaje jö hesi bëhoho jabumë vuovoromo bogo ioroꞌioremuoho barëꞌi vaꞌo raromego God-ro muebejëvaje höjo. God bogo vuovoromo ioroꞌioremu barëjëꞌe aribövioho muebejëvoꞌibejajo. Aꞌi hu vuovoromo vaꞌo raromarue aribövioho iae muebejëvaje höjo. Ëhuni ae vuovoromo ioroꞌioremu barëjaje hö uvarujoho ëho sarerivarujëjo.
27 I men murubih hai Godamih, baise yawasih hai God, kwa i anababatun ef kwasa’ir!”
28 Ëhi uëvamu Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ae gemuëro rueromo hejade Iesuꞌo Sadducee ariböviohuꞌo jö ahoꞌahamirovamu hejëꞌi röhu gavade Iesuro jö mae mana majëhijamu gagorovo Iesu uavadeje: Na ave jöho ua gaꞌiëꞌajëjo. God-hu bojamuade jögore ahoꞌo jioꞌamajoho di jöhuro jö ioroꞌioroho iosiramiꞌamoromo nuniroho höjo.
28 Ofafar bai’ubaiyenayan ta nati’imaim ma tur nonowar Jesu tur gewasin Sadducee biya’afut itin, na Jesu ibatiy. “Ofafar tur etei wanawanahimaim tur menatan i gagamin?”
29 Nuniroho höjamu Iesuro uavadeje: Nunire jö börömoho aveho höjo: Israel ariböviohumë ave jöho hehëjo. Bada nosi God hu gemu börömoho höjo.
29 Jesu iya’afut eo, “Ofafar tur gagamin i iti, kwananowar Israel sabuw, Regah ata God akisinamo ata Regah.
30 Jasi dë vövöbajoꞌe aruꞌahe uehore daruge ahoꞌobëhe Bada jasi God ma-hu gemu bojaminëjo.
30 Regah a God isan iniyabow, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei.
31 Ëjöho nuniroho höjo. Röhu ë jö hesi bëhiroho aveho höjo. Jaehu jasi arijoꞌarije rajahirovanuëhi jasi ae gemuoho ëhi rajahinëjo. Jögoru ioroꞌioroho ë jö niöꞌioho bogo iosirëmiromo masijoho jioꞌamoꞌi ë jö niöꞌioho börömo maho jëvajëjo.
31 Naatu ofafar gagamin bairou’abin i iti, ‘taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’ Ofafar iti rou’ab i gagamih ofafar etei hinatabirih.”
32 Börömo maho jëvajëjamu hegorovo rue jögoru öri röjëhijaje ahuro Iesu uavadeje: Tisa ja jö mae jövanuëjo. Jaehu uevanuoho: God ma-gemu jioꞌi god gö gö bogohöjo.
32 Orot eo, “Abisa kuo i turobe bai’obaiyenayan, Regah akisinamo i God men god afa.
33 Noehu dë vövöbajoꞌe uehore daruge ahoꞌobëhe ma-hu gemu bojamiromo röhu nosi arijoꞌarije rajahirovaruëhi nosi ae gemuoho ëhi rajahijëꞌoho ëho ma-mabëhe höjo. O mi vënire bueromo God-are örire bojamijëꞌoho o suvuore gö gö hu bojamijëꞌoho ëho ma-jianovajëjo.
33 Imih dogor tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei a God isan iniyabow naatu taituwa isah inabiyabow o isa kubiyabow na’atube, iti ofafar rou’ab i gagamih men for kwarouw sibor kwa’a’afusar na’atube naatu men sibor afa God isan kwaya’ay na’atube’emih.”
34 Ma-jianovajëjamu hegorovo Iesuro gavade rue aho simano mae uehorovoromo jövamu gagorovo uavadeje: Jaehu God-are aharire vaꞌo hijego huhu muebejavoꞌiröhoho ja bogo roriꞌoho javoꞌi iae bëhiro javajëjo. Ëhi uavamu hegorovo ae ahoꞌobëhe jöe gö gö ua gaꞌiëꞌaroho juhuonivoromo vuonugareje.
34 Jesu orot ana baiya’afot i’itin i so’ob, iti orot i not wairafin, imih eo, “God ana aiwobomaim o men yokaika kuma’am.” Nati ufunamaim men yait ta Jesu isan baibat afa bow na ibaitiyimih.
35 Vuonugamu Iesuro God-are osa börömore hiromo jögoroho röjëhijadeje. Röjëhiromo uëvadeje: Aveho hehëjo. Böröme namiromo ajëmiꞌiröhe a hesi jöho jövoꞌiëꞌajëjo. Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuro uvoruomaje höjo: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho ma-David-are uje jioꞌaꞌajëjo. Rabëni ëhioho uvoruomaje höjo.
35 Jesu Tafaror Baremaim ma bi’obaibiyih basit ibatiyih, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah Keriso isan i David ana agirane na hirouw teo’o?
36 God-are Aruꞌahohuro jöho David-are simanore bojamamu jajivoromo uvëꞌe höjo:
36 David Anun Kakafiyin biwan ana veya iti na’atube eorereb,
37 Ëhesi bëhoho böröme namiromo ajëmiꞌiröhe a hesi jöho David-ro jajivoromo uvëꞌe höjo: Bada höjo. Bada hö uvadoho ëhuꞌoho rabëni uvoruomaje höjo: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho ma-David-are uje höjo. Ëhi uëvamu ae ahoꞌobëhe huhu majëhijaje jöho heromo nimorohoruomadeje.
37 David taiyuwin Keriso isan i ana ‘Regah’ rouw eo, naatu mi’itube boro Keriso David ana agirane nan?”
38 Ëhiꞌamu Iesuro jöho röjëhijuvo röhu uëvadeje: Jemëro Jew rajo jögoru öri röjëhijarue aribövioho gë avohorëjo. Ëhesi bëhoho ë aribövioho jaburo jabesi sinohemu uehorovoromo niögu ëgobövie höruꞌo utahëꞌoho ioꞌamoromo jijiharue ëhi jiëꞌe muoho nimarue höjo aëro gëromo rajëhijöro. O imoꞌamaruire vaꞌëꞌoho jaburo nimarue höjo aëro uvoruomoröhego: Jabumë a masijëro jijihajëromo rajëhiromo jejëmiruomoröhego.
38 Jesu ma bi’obaibiyih eo, “Mata toniwa’an Ofafar bai’obaiyenayah isah, i hai kok faifuw manimanih hina’osen hinaremor naatu ahar efanamaim sabuw merarayow hinitih,
39 O God rajahijarue osare vaꞌëꞌoho o sörö iꞌi vaꞌëꞌoho a masijehu raromaruire ë vaꞌo raromoꞌi nimarue höjo.
39 Kou’ay Baremaim urama’ama yayasairen i tebowabow naatu hiyuw ana veya efan gewasih tebowabow.
40 Raromoꞌi nimoromo magonaho doru jabesi bövioho biseꞌoho ëma ujuohëharue höjo. Ujuohoromo sarerivoromo pari ëgobövie jaguvarue höjo aëro gëromo uvojöro: Mu mae vaejaruëjo. Ëhi jiëꞌe sareriꞌe muoho vaejaruego ëhuni God-ro iꞌu börömo mae bojëmiꞌajëjo.
40 Kwafukwafur baibin tifufuwih hai sawar tebowabow naatu hai itinin baigewasin isan yoyoban manimanih teyoyoyoban, imih hai baimakiy kakafin anababatun boro hinab!”
41 Ëhi uënugoromo Iesuro God-are suvuoro bahijarue bëhire ë vaꞌo hijadeje. Hiromo uherihoꞌi gavadeje ae ahoꞌobëhe ijo bajoho ë ioꞌamamu. Bövi biseꞌo marohëꞌe mae jiëꞌe aribövie ahoꞌobëhe jaburo rueromo ijo baje böröme baꞌamoromo vaꞌonövareje.
41 Jesu Tafaror Bar ana kabay teya’ay sisibinamaim mare ma sabuw itih hai siwar hiya’ay. Sabuw totobuyoy wairafih kabay gagaminaka hiya.
42 Ëhiꞌamu magonaho dorue gemuëro rueromo rövëꞌe ijo baje niöꞌi baꞌamëvadeje. Aꞌi ë monioho ma-biseꞌe jiadeje.
42 Baise kwafur babin yababan wairafin na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan iwan ana fofonin one toea na’atube.
43 Baꞌamëvamu Iesuro ëho garomo hesi ijorajo ömoꞌömohuro ruejöro uvëvadeje. Rovamu uëvadeje: Ëbövi biseꞌo marohëꞌe jiëꞌe ariböviohuro ijo baje ahoꞌo ioꞌamoꞌi arue bogo eni jiëꞌe magonahohuro rövëꞌe ijo bajoho niöꞌi baꞌamade höjo. Röhu God-ro ëhi uvajëjo: God-are suvuoro ioꞌamare a ioroꞌiorohuro bisemu bisemu ioꞌamoꞌi ë bogo eni jiëꞌe magonaho doruohuro bövi mae baꞌamade höjo. Na mae uëvajëjo.
43 Jesu ana bai’ufununayah eaf ayuwih hina hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin ana siwar tew biwan i gagamin na’in sabuw etei hiya’iy natabirih.
44 God-hu ëhi uehorovaje hesi bëhoho ë a ioroꞌiorohuro inömo marohëꞌe maëro jiëꞌëro ma-vituohemu bojamiꞌi ë magonahohuro inömo rumoꞌëro jiëꞌëro hesi i iꞌibejade monioho ahoꞌo bojami barëjëꞌe höjo.
44 Afa hiya’aya i aurih karam turin hiyai turin hibotan, baise kwafur babin yababan wairafin abisa biyan ma’am etei’imak bai na yai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.