Atos 14

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Paulꞌo Barnabasꞌo Iconium amore hörönugoromo urimo Antioch ëꞌarëhi ëhi Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo Iesuare jöho majëhijareje. Jöho majëhijamu ëhuro Jew raje ae ahoꞌobëhe saꞌa ioroꞌioro raje ae ahoꞌobëhe Iesu mae uehorovoruomadeje.
1 Matanfufur tisisinaf na’atube Ikonium bar meraramaim Paul, Barnabas hairi hin Kou’ay bar hirun hai tur hio’omaim Jew sabuw naatu Greek sabuw moumurih maiyow hibotabirih hina baitumatumayah himatar.
2 Mae uehorovamu gëgorovo Jew raje jö bogo ma uehorovarue ariböviohuro saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi örire uehoro sisëho bojëmiromo jabesi dë iëhamu jaburo Keriso-are aribövioho nue huodëgoruomadeje.
2 Baise Jew sabuw iyab baitumatum hikwakwahir, himisir Ufun Sabuw yah hiyi hikura’ara’ahih inan himisir baitumatumayah sabuw isah yah so’ar.
3 Nue huodëgamu Paulꞌo Barnabasꞌo majae ëgobövie ariromo bogo juhuonivoꞌi ma-biririvoromo Badare jöho majëhijareje. Majëhiromo Badaro ajëmamu ëhuro bogo gavarue darugoꞌe mue gö gö vaeꞌamareje ae ahoꞌobëhe garomo uvoröhego: Iae mae-ëjo. God-hu huë baeromo ajamuijaje jöho mae hö uvoröhego.
3 Tur Abarayah nati’imaim manin maiyow hima, Regah ana tur men kafai birumaim hi’omih, baise tur fokarin maiyow hio hibinan. Hai tur baiturobe isan Regah fair itih ina’inan gagamih himamataren, saise sabuw hitaso’ob nati tur i Regah biyanane nan.
4 Ëhiꞌamu amo rajo ariböviohuro jöe gö gö uehorovareje. A ioroꞌiorohuro Jew rajo jabesi dönö jioꞌi a ioroꞌiorohuro Paulꞌo Barnabasꞌo jabesi dönö jëvadeje.
4 Sabuw nati bar merar gagamin wanawanan hima’am hikusib rou’ab matar, sabuw turin Jew isah hin, turin Tur Abarayah isah hin.
5 Ëhiꞌoromo Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌiorohuꞌo ëho jaburo jabesi masijohuꞌo gemu mae riꞌöromo Paulꞌo Barnabasꞌo ijumëvoromo munëro vajëmiꞌi atareje.
5 Imaibo Ufun Sabuw naatu Jew sabuw hai ukwarih bairi awah ta’imon hibasit Tur Abarayah kabayamaim rouw bai’a’afiyih isan hio.
6 Munëro vajëmiꞌi atamu Paulꞌo Barnabasꞌo ë jöho heromo juꞌebiromo vaꞌareje. Vaꞌoromo Lycaonia saꞌare Lystra amo Derbe amo jiajinö ë vaꞌareje.
6 Tur Abarayah tur hinonowar ana veya hibihir hin tafaram Laikonia wanawanan bar merar gagamih rou’ab, Lystra naatu Derbe imaim hitit hima. Naatu bar merar afa
7 Vaꞌoromo ë saꞌare aribövioho Iesuare jö maho majëhibe jirehareje.
7 nati’imaim hirun hibusuruf Tur Gewasin hibinan hiremor.
8 Jirehoromo Lystra amore ro arijareje. Röhu höru sisëꞌe ae gemuëro ë hijëꞌe jiadeje. Urimëꞌi vëmehu rahadire aevoromo höru sisëꞌe jiobe rovëꞌëro ëhuꞌëro bogo mae bogo juvadeje.
8 Lystra wanawananamaim i orot ta an murubin ma’am. Iti orot i tutufuwaka an kakafin auman tufuw naatu men kafai reremoramih.
9 Bogo juvëꞌëro hejadeje Paul ae jöe majëhijamu. Paul-ro jöho majëhiromo gavade ë aho huꞌo jöho hejamu gagorovo ma-hu gemu ërimahoromo gavade hu mae uehorovoꞌego marëꞌiröhoho eni jiamu gagorovo
9 Paul eo orot nati’imaim ma nonowar, basit Paul orot ana baitumatum itin karam boro nayawas, imih Paul mutufor nuw orot itin
10 ma-darugoꞌo uavadeje: Döro riꞌöromo avoho namijëjo. Namijëjamu hejëꞌi ma-burëro döro riꞌöromo aevoromo juvadeje.
10 naatu fanan aumetawat eaf eo, “Kumisir mutufor a yan kubat!” Orot ma’am fasi’iwa’an misir an yan bat busuruf remor.
11 Juvamu ae ahoꞌobëhe gavare Paul-ro ë höru sisëꞌe aho ëhi ajamamu gagorovo simane sisëꞌi uehorovoromo uvoruomadeje: Paul-hu ë höru sisëꞌe aho ajamamu aevoromo juvade hesi bëhoho Paulꞌo Barnabasꞌo bogo ma-aehu jëvoꞌi aꞌi aruꞌaho börömoho niöꞌiro araeromo rueromo jabesi darugoho börömëro jëvëꞌëro ëhuꞌëro Paul-ro ë iaho ajamade höjo. Simane ëhi sisëꞌi uehorovoromo riꞌöromo jabesi Lycaonia jöëro ma-darugoꞌo uvoruomadeje: O aveho bogo ma-aehu rueꞌi aꞌi muebejavuarue aruꞌaho börömoho niöꞌiro araeromo nosi örire ruvebijëꞌe höjo.
11 Sabuw rou’ay gagamin na’in hima’am abisa Paul sinaf hi’i’itin basit Laikonia turamaim fanah sib hio, “Anababatun god orotobe himatar isat hina hitit!”
12 Aruꞌaho börömoho niöꞌi ruvebijëꞌe höromo Barnabas jabesi sareriꞌe god hesi ihe Zeus jumuvoromo Paul-are jöho sarerivoromo uvoruomadeje: Nani ë aho nosi god Hermes jö bajuvaje aruꞌahoho höromo Paul Hermes jumuvoruomadeje Paul jögoru jövaje aego.
12 Naatu Barnabas wabin Zeus hiwab naatu Paul wabin Hermes hiwab anayabin Paul tur bi’ukwarin.
13 Zeus aruꞌaho böröme höromo rajahijarue osaho amo bëhiro jiëꞌëro Zeus rajahijarue mu muebejaje ahuꞌo uvadeje: Nani iae mae-ëjo. Nosi aruꞌaho böröme Zeus-më amore rovëꞌe höromo cow anoꞌoho ujuohoromo ijino inovaroho ujuohoromo amo börömore rejo ojo bëhire rovadeje. Rueromo huꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ëho jaburo Paulꞌo Barnabasꞌo aruꞌaho böröme jëvajëromo uvene aho röjëhiromo ë mioho muoꞌamoromo vëniro mueromo iꞌimëmiꞌirögoro ëꞌoruomadeje.
13 Zeus ana firis, i ana Tafaror Bar gagamin i bar merar ufunane batabat, firis naatu sabuw bairi hikokok i Tur Abarayah hai sibor hitayai. Imih firis cow naatu beran bow na bar merar ana fur awanamaim tit.
14 Ëhi ëꞌiröhe jöho henugoromo Barnabasꞌo Paulꞌo ë apostle-ho niöꞌiro uvareje: Ëhi jiëꞌoho mu sisë bëhe höromo jabesi niögoho dadovoꞌamareje ae göëro garomo uvoröhego: Jaburo nosi muoho bijönimoromo ëꞌaruëjo. Niögoho dadovoromo ma-ba viëhi jiaroho rue ae ahoꞌobëhe jabesi ririre rirarovoromo ma-darugoꞌo uvareje:
14 Baise Barnabas, Paul hairi sabuw abisa hibiwa’an hi’itih hairi hai faifuw hiseb naatu hinunuw sabuw hai founamaim hirun hio,
15 Asëꞌe jemë rabëni ëhioho ëꞌarujëjo. No bogo aruꞌaho börömoho javuoꞌi no ma-ae jemë vaꞌëne javuajëjo. No jö maho majëhiꞌi rovare höjo ëhuro ëhi jiëꞌe darugo rumoꞌe inömo ëma rajëhijarujoho vuonugoꞌi darugo jiëꞌe aho God uehorovoꞌirarijego. God-ro öꞌidöe saꞌae jove bövie biseꞌe no bamavuade höjo.
15 “Kwa aisim iti kwasisinaf? aki i orot maiyow orot babin kwa na’atube. Aki iti’imaim anan aiyabin i Tur Gewasin ana binan, sawar iti hai yabin en kwanihamiyen, naatu God ma’ama wanatowan yait iti mar tafaram riy naatu sawar wanawanahimaim tema’am bimataren isan kwanamatabir.
16 Urimëꞌi saꞌa göre göre raromaruje aribövioho jemesi nimaruje nimaruje muoho vaeꞌego huro ma gë taemonövade höjo.
16 Marasika tafaram ta ta sabuw hai kok abisa hisisinaf i men rufutih,
17 Iae ëhi jiade höjo röhu God-ro hesi muoho ahoꞌo bogo gurihiꞌi aꞌi jemë mae avohëvoromo hesi muoho röjëhibe rovade höjo jemëro garomo uvoꞌirarijego: Iae mae-ëjo. Hu ëhi jiëꞌe a böröme hö uvoꞌirarijego. Huro ëne nugöꞌöromo i majaho rovego uvaje höjo: Iëro tagavëjo. Ioho tagavego uëvaje höjo: Jemëro i avohego daꞌuëgoꞌirajo. Nimoronimorohego dë vövöbajoꞌe sasohëvoꞌirajo. Huro hesi muoho ëhi röjëhibe rovëꞌe höjo.
17 baise mar etei sawar gewasih esisinaf imaim ekukubuna i turobe. Anayabin gagub marane iwa’an ere bay ana veya’amaim ematar bay ebit naatu dogor wanawanan yasisir awan ekakaratan.”
18 Biririvoromo ëhi jiëꞌe jöho majëhiromo dë vövöbajoꞌe huotovëhoꞌi ëꞌo gavaroho mi suvuoro vënire bueromo bamëhoꞌi ëꞌaroho bogo vuonugo varijënoho jiëꞌe ëma vuonugareje.
18 Paul, Barnabas hairi iti turamaim hisinaftobon sabuw rou’ay gagamin na’in hai siwar siboromih hibow hinan hio’otanih towa rufufurih.
19 Vuonugamu iae Jew rajo a ioroꞌiorohuro Antioch amore Iconium amore jioromo rueruomadeje. Rueromo Lystra amo rajoho jabesinö jioruomojöro mu sisë jöho biririvoromo majëhijareje. Majëhijamu Lystra amo rajoho jaburo ejëhoromo ajëmiromo Paul munëro vajamiruomadeje. Vajamiromo uvoruomadeje: Paul guomëꞌe höromo amoro jiamu roriꞌo ruho baeromo vaꞌoruomadeje.
19 Imaibo Jew sabuw hai ukwarih afa Antioch naatu Ikoniumane hinan sabuw hiora’ahih himisir Paul higam hiu, naatu kabayamaim hirab hitain hitit hin bar merar ufunane hihamiy, hinotanot i morob hirouw.
20 Bavaꞌamu Keriso-are ariböviohuro ro Paul-are bëhire gagovoromo riravo rovaꞌareje. Riravo rovaꞌamu Paul-ro riꞌöromo rue amo börömore vuonoröꞌö vaꞌadeje. Vaꞌoromo nëröho Barnabas-mu niöꞌiro riꞌöromo vaꞌaroho vaꞌo Derbe amore höröjareje.
20 Baise bai’ufununayah hiru’ay hi’ar bebera’uh hibatabat inu’in misir matabir in bar merar tit, mar to i Barnabas hairi hin Derbe hitit.
21 Derbe höröromo Iesuare jö maho majëhijamu ae ahoꞌobëhe aevoromo Iesuare ijore ijore jijiharue aribövie jioruomadeje. Ëhiꞌamu gagorovo Paulꞌo Barnabasꞌo jaburo vuonoröꞌöromo Lystra Iconium Antioch amore ekaresiae ajëmibe vaꞌareje.
21 Paul, Barnabas hairi Tur Gewasin Derbe wanawanan hibinan naatu bai’ufununayah moumurih na’in hibow. Imaibo himatabir maiye hin Lystra, Ikonium naatu Antioch hitit Syria wanawanan.
22 Ajëmiromo jabesi dë vövöbajoꞌoho biririvëhoromo uënövareje: Biririvoromo Iesuare jöhemu mae uehorovonövorëjo. Ëhesi bëhoho God-are aji öri ariꞌere vaꞌi naguëꞌoho no vavaene böröme baebe vaꞌojuvo evare vaꞌejarëjo.
22 Nati’imaim bai’ufununayah hibaisih naatu koufair hitih hi’uwih hio. “A baitumatum kwabaib imaim kwaniturobe kwanama, yababan moumurih maiyow boro tanabow, imaibo tanan God ana aiwobomaim tanarun.”
23 Ëhi uëbe a duvahe ekaresia jabesi simano vaeröhoho nugoꞌamobe ie bogo ijëꞌe ma-pariemu vaeromo uëbe vaꞌareje: Jemë Bada mae uehorovaruje a hesi övo döre rëmaruëjo. Ekaresiaho ëhi ajëmibe vaꞌareje.
23 Ekaleisia hai kou’ay tata wanawanahimaim Paul Barnabas hairi orot ukwarih hirubinih, hibow naatu hiyohar isah hiyoyoban sawar, imaibo Regah i hai baitumatum ana’an umanamaim hiya.
24 Vaꞌoromo Pisidia saꞌaho jireho barënugoromo Pamphylia saꞌare rovareje.
24 Tafaram Pisidia wanawanan hi’afuw hirabon rounane hire’er ufunamaim hina Pamfilia hitit.
25 Pamphylia rueromo Perga amore ariromo Iesuare jöho majëhinugoromo vaꞌo Attalia amore abuejareje.
25 Naatu Perga imaim hibibinan ufunamaim hire hina Atalia hitit.
26 Attalia amore abo ariromo boat-re ajiomoromo jovo döre vaꞌaroho vaꞌo sionëro Antioch amore rovareje. Urimoho Antioch ekaresiaho jaburo Paulꞌo Barnabasꞌo God-are övo döre rëmareje huro ajëmego mu mae vaebe jirehoꞌiröhego. Jaruvoho ë muoho barëjëꞌëro Paulꞌo Barnabasꞌo sionëro rovareje.
26 Wa imaim hibai himatabir maiye hin Antioch hitit, efan nati’imaim God ana tafafar naatu ana manaw ana kabeber hibai bowabow hibusuruf hibowabow yomanin himatabir hina nati’imaim hi’asa’ub.
27 Rueromo ekaresiaho uëvareje: Gagovohego jöe majëhijarëjo. Majëhijarë uënugoromo gagovamu uëvareje: God-ro ajamuijamu ëhi jiëꞌe muoho vaeromo rovare höjo. Huro öroho saꞌa ioroꞌioro rajohuni jiovëhamu jaburo Iesu mae uehorovare höjo. Ëhiꞌade höjo.
27 Imih hina Antioch hititit ana maramaim ekaleisia sabuw etei hi’af ayuwih hai tur hiowen mi’itube God i wanawanahimaim sinaf baitumatum ana etawan botawiy Ufun Sabuw auman isah.
28 Ëhi majëhiromo Keriso-are ariböviohuꞌo gemu mae majae ëgobövie ë arijareje.
28 Naatu bai’ufununayah bairi nati Antioch imaim bairi manin maiyow hima.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.