Mateus 25
Ñʼoom xco na tqueⁿ tyʼo̱o̱tsʼom cantxja ʼnaaʼ Jesucristo (AMUNT) vs AAI
1 ’Seineiⁿti Jesús ñꞌoom tjañoomꞌ cantyja na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom cañoomꞌluee. Tsoom:
1 “Nati ana veya’amaim mar ana aiwob itinin i boro baibitar nah ten biyah numin tabin boubun itinamih hai ramef hibow hinan na’atube.
2 ꞌOmndye joona tijndo̱ꞌ nꞌomna ndoꞌ ꞌomndye naⁿꞌñeeⁿ majndo̱ꞌ nꞌomna.
2 Baibitar five i not wairafih, naatu baibitar five i men not wairafih.
3 Joo yolcu na tijndo̱ꞌ nꞌom quia na tyꞌechona xjocanti ꞌnaaⁿna, taticꞌoochotina seitye na nlco.
3 Baibitar men not wairafih hai ramef hibow, baise karisin men ta hirirabar hibaimih.
4 Sa̱a̱ yolcu na jndo̱ꞌ nꞌom tyꞌechona xjocanti ꞌnaaⁿna na ntyjo chom ndi ñꞌeeⁿ lioo na ñjomti seitye.
4 Baibitar five not wairafih hai ramef hibow naatu kibubumaim karisin hirirbaren hibow auman hin.
5 Ndoꞌ yocheⁿ na meindooꞌna nquii tsaⁿsꞌa na macoco, jnaⁿnaꞌ na maꞌoondana ndoꞌ mana jndana.
5 Tabin boubun ana orot men saise na, baibitar isan hima hikakaif matah fot hi’inurir hi’in.”
6 Quia tueeꞌ xcwe tsjom, teicꞌuaa na matseixuaa tsꞌaⁿ. Matso: “Cꞌomꞌcꞌeendyoꞌ, macwjeeꞌcañoom tsꞌaⁿ na macoco. Quioꞌyoꞌ na nlajomndyoꞌ ñꞌeⁿñê.”
6 “Fainaiwan sabuw fanah sibisib hinowar, ‘Tabin boubun ana orot enan kwana kwa’itin.’”
7 Quia joꞌ teiꞌcantyja yolcuꞌñeeⁿ. Jlaꞌyo̱na nmaⁿ na ntyjo chom xjocanti ꞌnaaⁿna.
7 “Imaibo baibitar ten hi’inu’in himisir, hai ramef matah hibobaituturen naatu hito’aben.
8 Ndoꞌ joo yolcu na tijndo̱ꞌ nꞌom jluena nda̱a̱ ncꞌiaana na jndo̱ꞌ nꞌom: “Jeeⁿ ꞌo leii, cateijndeiꞌyaꞌyoꞌ seitye na cwileiꞌñꞌomꞌyoꞌ ee majaanduuꞌ chom ꞌnaaⁿyâ.”
8 Baibitar men not wairafih turahinah not wairafih isah hio, ‘A karisin turin kwaibaisi, aki ai ramef temomorob.’”
9 Sa̱a̱ yolcu na jndo̱ꞌ nꞌom tꞌo̱o̱na nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ: “Xonda̱a̱, ee xeⁿ nntsꞌaacheⁿnaꞌ na xocwijndeii na nleilꞌueeꞌndyo̱ ncjo̱o̱yâ ndoꞌ mati ꞌo. Yati catsalajndaꞌyoꞌ na nleilꞌueeꞌndyoꞌ.”
9 “Baise baibitar five not wairafih hiyafutih hio, ‘Men karam boro kwa turin anit naatu aki turin anab. Gewasin boro kwanan sabuw biyahimaim kwabo isa kwanatobon.’”
10 Ndoꞌ yocheⁿ na tyꞌelaꞌjnda naⁿꞌñeeⁿ seitye, tyjeeꞌcañoom nquii tsaⁿsꞌa na macoco. Quia joꞌ joo yolcu na mꞌaⁿcꞌeendye tyꞌequieꞌna quiiꞌ wꞌaa ñꞌeⁿñê yuu na nleitꞌmaaⁿꞌ na macocoom. Jnda̱ joꞌ ta̱ꞌ ndyueelꞌa.
10 “Basit baibitar karisin tobonamih hinan ufut, tabin boubun ana orot natit, baibitar five hibobuna hima’am bairi hin tabin ana yasisir wanawanan hirun etawan hitufabon.”
11 Jnda̱ chii mati tquieꞌcañom ntꞌomcheⁿ yolcundyuaꞌñeeⁿ. Jluena: “Aa ndiꞌ ta, catseicanaaⁿndyuꞌ ꞌndyootsꞌa. Aa ndiꞌ ta.”
11 “Men manin baibitar five hina hitit hi’afririy ‘Regah, Regah, etawan kubotawiy arun!’”
12 Tꞌo̱ tsaⁿꞌñeeⁿ nda̱a̱na: “Mayuuꞌcheⁿ matsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ ticwajnaⁿꞌa ꞌo.”
12 “Baise orot efatait eo, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu men aso’ob kwa iyab.’”
13 Ndoꞌ tso Jesús nda̱a̱yâ:
13 “Isan imih mata to niwa’an kwanama, anayabin veya o sumar men kwa so’ob, mar biy boro iti sawar hinamatar.”
14 ’Nntseina̱ⁿtya̱ nnda̱a̱ꞌyoꞌ cwiicheⁿ ñꞌoom tjañoomꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌ na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom cañoomꞌluee. Tyomꞌaaⁿ cwii tsꞌaⁿ na seijndaaꞌñe na wjaa cwiicheⁿ tsjoomnancue na tquia. Tqueeⁿꞌñê mosoomꞌm ndoꞌ tquiaaⁿ tsjo̱ꞌñjeeⁿ ꞌnaaⁿꞌaⁿ nda̱a̱na na nlꞌana tsꞌiaaⁿ ñꞌeⁿ joonaꞌ.
14 “Maramaim mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Orot ef yok bainanawan isan bobobunabuna ana veya; ana akir wairafih e’afih hina ana sawar kaifen isan faramih.
15 ’Nnom cwii joo naⁿꞌñeeⁿ tquiaaⁿ ꞌom meiⁿ sꞌom. Nnom cwiicheⁿ tquiaaⁿ ñeꞌwe meiⁿ ndoꞌ nnom cwiicheⁿ ñeꞌcwii meiⁿ cwii tquiaaⁿ. Tquiaaⁿ nnom cwii cwii joona cantyjati na seiꞌno̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ na nnda̱a̱ nntsꞌaa. Jnda̱ joꞌ jlueeⁿꞌeⁿ, tjaaⁿ cwiicheⁿ tsjoomnancue.
15 Hai so’ob ana fofoninamaim orot ta ana kabay 5,000 itin, orot ta 2,000, orot ta 1,000. Imaibo i ana nanawan busuruf in.
16 Juu tsꞌaⁿ na toꞌñom ꞌom meiⁿ sꞌom mantyjacheⁿ tyochꞌeeⁿ tsꞌiaaⁿ ñꞌeⁿ joonaꞌ. Ndoꞌ tantjomtyeeⁿ cwiicheⁿ ꞌom meiⁿ.
16 Akir wairafin 5,000 baib in banikamaim yari’iy in bowabow, 5,000 tafan hiya’abar bai.
17 Mati juu tsꞌaⁿ na toꞌñom we meiⁿ, tyochꞌeeⁿ tsꞌiaaⁿ ñꞌeⁿ joonaꞌ ndoꞌ tantjoom cwiicheⁿ we meiⁿ.
17 Akir wairafin bairou’abin i na’atube sinaf. Kabay 2,000 bai in imaim ma bikukumiyaw 2,000 tafan hiya’abar bai.
18 Sa̱a̱ juu tsꞌaⁿ na ñecwii meiⁿ toꞌñom, tjaaⁿ tjacaꞌñeeⁿ quiiꞌ tyuaa, joꞌ joꞌ tantyꞌioom sꞌom ꞌnaaⁿꞌ patrom ꞌnaaⁿꞌaⁿ.
18 Baise akir wairafin ta ana kabay 1,000 baib i mutufor in hub bai regah ana kabay hub iwan taunafut in.
19 ’Majndye xuee tjacaanaꞌ ndoꞌ tyjeeꞌnndaꞌ patrom ꞌnaaⁿna. Seijndaaꞌñê na nncwjeeⁿꞌeⁿ cwenta ñꞌeⁿndyena cwanti tueꞌntyjo̱ taꞌntjomna ñꞌeⁿ sꞌom ꞌnaaⁿꞌaⁿ.
19 “Hima manin maiyow, imaibo akir wairafih hai orot ukwarin matabir na tit, naatu hai bowabow nuteteyan itah.
20 Tyjeeꞌcañoomjndyee juu tsꞌaⁿ na toꞌñom ꞌom meiⁿ sꞌom. Maleichuuñꞌeeⁿ sꞌomꞌñeeⁿ, mandi ñꞌeⁿ ꞌom meiⁿ na tantjoom. Tquiaaⁿ joonaꞌ nnom patrom ꞌnaaⁿꞌaⁿ. Tsoom: “ꞌU ta, tquiaaꞌ ꞌom meiⁿ sꞌom no̱o̱ⁿ. Cantyꞌiaꞌ jeꞌ luaa cwiicheⁿ ꞌom meiⁿ na jnda̱ tantjo̱ⁿya.”
20 Naatu akir wairafin kabay 5,000 baib na run ana regah nanamaim eo, ‘Regah o 5,000 itu, baise ayu abowabow tafanamaim 5,000 abaib i iti kubai.’”
21 Tso patrom nnoom: “ꞌU moso ꞌnaⁿya, ya saꞌ. Tquiooꞌ na tjooꞌ tsꞌomꞌ ndoꞌ na seicanda̱ꞌ. Meiiⁿ cweꞌ cwii tsꞌiaaⁿ na cachjoo sa̱a̱ ꞌu seicanda̱ꞌ. Jeꞌ nlqua̱a̱ⁿya ꞌu na tꞌmaⁿti tsꞌiaaⁿ nntseixmaⁿꞌ. Ndoꞌ na luaaꞌ wendyo̱ nncꞌo̱o̱ⁿya na neiiⁿya.”
21 “Regah iya’afut eo, ‘A merar ayiy, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, bowabow gidigidih ibosunusunub kukakaifen gewas, imih boro anayara’ahi inayen sawar gagamih inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai!’
22 Jnda̱ chii tyjeeꞌcañoom juu tsꞌaⁿ na toꞌñom we meiⁿ sꞌom. Tsoom: “ꞌU ta, tquiaaꞌ we meiⁿ sꞌom no̱o̱ⁿ. Cantyꞌiaꞌ jeꞌ luaa cwiicheⁿ we meiⁿ na jnda̱ tantjo̱ⁿya.”
22 “Naatu akir wairafin bairou’abin kabay 2,000 baib na run eo, ‘Regah o a kabay 2,000 ibitu i iti, naatu abowabow tafanamaim 2,000 abaib i iti kubai.’
23 Tso patrom nnoom: “ꞌU moso ꞌnaⁿya, ya saꞌ. Tquiooꞌ na tjooꞌ tsꞌomꞌ ndoꞌ na seicanda̱ꞌ. Meiiⁿ cweꞌ cwii tsꞌiaaⁿ na cachjoo sa̱a̱ ꞌu seicanda̱ꞌ. Jeꞌ nlqua̱a̱ⁿya ꞌu na tꞌmaⁿti tsꞌiaaⁿ nntseixmaⁿꞌ. Ndoꞌ na luaaꞌ wendyo̱ nncꞌo̱o̱ⁿya na neiiⁿya.”
23 “Regah eo, ‘A merar ayiyi, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, sawar matan ta ibosunusunub kukakaifen gewas. Imih boro anayara’ahi inayen sawar moumurihika inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai.’
24 Quia joꞌ na macanda̱ tyjeeꞌcañoom juu moso na ñeꞌcwii meiⁿ sꞌom toꞌñom. Tsoom nnom patrom ꞌnaaⁿꞌaⁿ: “ꞌU ta, mantyjiiya na ꞌu tsꞌaⁿ na jeeⁿ majñoomꞌ ꞌndyoꞌ moso ꞌnaⁿꞌ. ꞌU cweꞌ matseiꞌweꞌ cantyja na cwiweꞌ ntjom ꞌnaⁿꞌ, meiⁿ na nnomꞌ, meiⁿ na nntseicueendyuꞌ. Macanda̱ nencjo̱o̱yâ moso ꞌnaⁿꞌ jeeⁿ cwilajnda̱a̱yâ.
24 “Imaibo akir wairafin baitonin kabay 1,000 baib na run eo, ‘Regah ayu aso’ob, o i a tur fokarin, turanah hai masaw o aribe kufafaur naatu turanah nowah o kutatanumabe kutaratar.
25 Cweꞌ na nquiaya ꞌu, joꞌ chii tjo̱, tjo̱catyꞌiuya sꞌom ꞌnaⁿꞌ quiiꞌ tyuaa. Luaa juunaꞌ, coꞌñomꞌ.”
25 Imih ayu o isa abir. A kabay abai an hub agais aibun inu’in, iti abai ana abit maiye kwitin.’
26 Ndoꞌ tꞌo̱ patrom ꞌnaaⁿꞌaⁿ nnoom: “ꞌU re moso na tia tsꞌaⁿndyuꞌ ndoꞌ na nchqueⁿꞌ, cwa maxjeⁿ ntyjiꞌ na matseiwa̱ya ntjom meiiⁿ nchii nnco̱ jno̱o̱ⁿꞌa, ndoꞌ mawantjo̱ⁿya meiiⁿ nchii nnco̱ matseicatsuundyo̱.
26 “Ana Regah iya’afut eo, ‘O i orot kakaf nokonokow anababatun! O iso’ob, ayu i tebob nonowatih afafour naatu tetatanum nonowatih ataratar.
27 Cweꞌ ncꞌe joꞌ yati xeⁿ ꞌu seiweꞌ sꞌom ꞌnaⁿya wꞌaa banco yuu na cwileiweya sꞌom ꞌnaaⁿ nnꞌaⁿ, quia joꞌ toꞌño̱ⁿ sꞌom ꞌnaⁿya ñequio tsꞌiaaⁿnnomnaꞌ quia na tyja̱.”
27 Gewasin au kabay banikamaim itayi ta’in tabowabow, ayu atanan, saise tafan hitaya’abar auman hitutu atab.’
28 Ndoꞌ tso patrom nda̱a̱ ntꞌomcheⁿ mosoomꞌm: “Catjeiꞌyoꞌ cwii meiⁿwaaꞌ lꞌo̱o̱ⁿ ndoꞌ quiaꞌyoꞌ juunaꞌ lꞌo̱ juu tsꞌaⁿ na maleiñꞌoom qui meiⁿ.
28 “Naatu orot ukwarin eo, ‘Kabay iti orot umanamaim kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay 10,000 baib i kwaitin.
29 Ee cantyjati na matseixmaⁿ ticwii cwii tsꞌaⁿ, xeⁿ ya tsꞌiaaⁿ machꞌeeⁿ ñꞌeⁿ juunaꞌ quia joꞌ nncoꞌñomtyeeⁿ na nleilꞌueeꞌñê. Sa̱a̱ juu tsꞌaⁿ na tisꞌa tsꞌiaaⁿ machꞌee, nluiꞌ cantyjati chjoowiꞌ na maleiñꞌoomtyeeⁿ.
29 Anayabin orot yait uman ebi’e’etaw boro sawar tafan hinaya’abar moumurihika nabow isan nakaram. Baise orot yait uman nutanub ema’am biyanamaim sawar etei’imak boro hinabosairen.
30 Cweꞌ joꞌ catueꞌyoꞌ moso nchqueeⁿꞌmꞌaaⁿꞌ chꞌeⁿ yuu na jaaⁿñe. Joꞌ joꞌ nntyꞌioom ndoꞌ nneiⁿnqueeⁿ ndeiꞌnꞌoom.”
30 Imih iti akir wairafin nukunukuwin kwabai kwan kwarauw ufun gugumin wanawanan ere, nati imaim nama narerey wan nayob nitafofofor.’
31 ’Ja na cwiluiindyo̱ tsꞌaⁿ na jnaⁿ cañoomꞌluee, nndyo̱o̱nndaꞌa ñequio chaꞌtso ángeles ꞌnaⁿya, na nntsa̱ꞌntjo̱ⁿya. Quia joꞌ nntseitꞌmaaⁿꞌñenaꞌ ja na nncjo̱cajmaⁿ ntio ꞌnaⁿya na jeeⁿ neiⁿncooꞌ caxuee na nncuꞌxa̱ⁿya nnꞌaⁿ.
31 “Orot Natun ni’aiwob nanan ana maramaim ana tounamatar kakafiyih boro bairi hinan ana urama’am bonamanamarin tafan namare.
32 Ndoꞌ nnꞌaⁿ na chaꞌwaa tsjoomnancue nntjomndyena jo no̱o̱ⁿ. Quia joꞌ nnto̱ⁿꞌa joona chaꞌxjeⁿ na mato̱ⁿꞌ cwii pasto canmaⁿ ñequio canchꞌioo ntsmeiiⁿꞌeⁿ.
32 Naatu tafaram wanawanan sabuw tutufin etei boro hinaru’ay Jesu nanamaim hinabat. Imaibo i boro sabuw nakusib rou’ab hinamatar, nabatanenayan sheep naatu goat bairi ekukusibih na’atube.
33 Nntsꞌaaⁿ na nncwintyjeeꞌ canmaⁿ ntyjaaⁿꞌaⁿ ntyjaya ndoꞌ canchꞌioo nntsꞌaaⁿ na nncwintyjeeꞌ ntyjatymaaⁿꞌ.
33 Sheep i boro uman ana asukwafune hinabat naatu goat boro uman ana beyawane hinabat.”
34 Maluaaꞌ nntsꞌaa ja na cwiluiindyo̱ na matsa̱ꞌntjo̱ⁿya. Nntsjo̱o̱ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ ntyjaaꞌa ntyjaya: “Quioꞌyoꞌ ꞌo nnꞌaⁿ na jnda̱ jndaꞌyoꞌ na matioꞌnaaⁿñe Tsotya̱ya ꞌo. Catoꞌñoomꞌyoꞌ naya na mañequiaaⁿ na mati ꞌo cwilajomndyoꞌ ñequio na matsa̱ꞌntjoom. Ee luaaꞌ teiyoti seijndaaꞌñê cwentaꞌyoꞌ quia na tqueeⁿ tsjoomnancue.
34 “Imaibo aiwob orot boro sabuw uman ana asukwafune isah nao, ‘Kwa i Tamai ebigegewasini, kwana mar ana aiwob nowamih kwabai. Anayabin tafaram matara’e ana veya God kwa isa yabuna.
35 Ee tyomꞌaaⁿya na ñejndo̱ꞌa ndoꞌ tquiaꞌyoꞌ na tcwaaꞌa. Tyomꞌaaⁿya na ñeꞌcꞌua ndaa ndoꞌ tquiaꞌyoꞌ na tꞌua. Tyomaꞌno̱o̱ⁿya cwii cwii tsjomꞌyoꞌ yuu na ticataꞌjnaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ja ndoꞌ toꞌñoomꞌyoꞌ ja naquiiꞌ lꞌaꞌyoꞌ.
35 Ayu bayumih amomorob bay kwaitu, sikau mamamah harew kwaitu atom, abinanawan au merar kwayi a baremaim ama ra’at ama.
36 Tyomꞌaaⁿya na ntsaandyo̱ ndoꞌ ꞌo jlaꞌtsaaⁿꞌndyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya na wiiꞌa ndoꞌ ꞌo tyotsacajndoꞌyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya pra̱so ndoꞌ tyotsantyjaꞌyoꞌ ja.”
36 Segar ama’am faifuw kwaitu aus, asawow ainu’in, kwakaifu naatu dibur bar ama’am kwana kwainanawanu.’”
37 Quia joꞌ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ ntyjaaꞌa ntyjaya na laꞌxmaⁿna cantyja na matyꞌiomyanaꞌ nntꞌo̱o̱na, nluena: “Ta, ¿cwaaⁿ ntyꞌiaayâ ꞌu na ñeꞌjndoꞌ ndoꞌ tquiaayâ na tcwaꞌ, oo ntyꞌiaayâ ꞌu na ñeꞌcꞌuaꞌ ndaa ndoꞌ ñetquiaayâ ndaatioo na tꞌuaꞌ?
37 “Sabuw gewasih boro hiniya’afut hinao, ‘Regah mar biyika bayumih imomorob ai’it bay ait, o sika mamamah harew ait itom?
38 ¿Cwaaⁿ ntyꞌiaayâ ꞌu na tyomaꞌnoomꞌ yuu na ticataꞌjnaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ꞌu ndoꞌ toꞌño̱o̱ⁿyâ ꞌu quiiꞌntaaⁿyâ, oo na ntyꞌiaayâ ꞌu na ntsaandyuꞌ ndoꞌ jlaꞌtsaaⁿꞌndyô̱ ꞌu?
38 Naatu biyika inanawan inan ai’it a merar ayiy abuwi ai sebomaim imara’at? O segar ima’am faifuw ait ius?
39 ¿Cwaaⁿ ntyꞌiaayâ ꞌu na wiꞌ oo na mꞌaaⁿꞌ pra̱so ndoꞌ sacajndo̱o̱ꞌâ ꞌu?”
39 Naatu mar biyika isawow inu’in akaifi, o dibur bar ima’ama ainanawani?’”
40 Quia joꞌ ja na cwiluiindyo̱ na matsa̱ꞌntjo̱ⁿya nntsjo̱o̱ nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ: “Mayuuꞌcheⁿ matsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ, meiⁿquia na lꞌaꞌyoꞌ na teijndeiꞌyoꞌ cwii nnꞌaⁿya nmeiiⁿ na titꞌmaⁿ cwiluiiñe, nnco̱ teijndeiꞌyoꞌ.”
40 “Aiwob orot boro niyafutih nao, ‘Anababatun au’uwi, nati ana veya’amaim ayu taitu gidigidih isah kwasisinaf, i ayu isau kwasinaf.’”
41 ’Jnda̱ chii, ja na matsa̱ꞌntjo̱ⁿya nntsjo̱o̱ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ ntyjaaꞌa ntyjatymaaⁿꞌ: “Quindyo̱o̱ꞌyoꞌ nacañomya ꞌo nnꞌaⁿ na jnda̱ tso Tyꞌo̱o̱tsꞌom na catꞌuiiwiꞌnaꞌ ꞌo. Jeꞌ jeꞌ nntsaꞌyoꞌ quiiꞌ chom na tijoom canduuꞌ na juu joꞌ seijndaaꞌñe Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaaꞌ tsaⁿjndii na nlcoꞌwiꞌnaꞌ jom ñequio ángeles ꞌnaaⁿꞌaⁿ.
41 “Imaibo sabuw ana beyawane hinabatabat isah boro nao, ‘Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan. Kwa i orarafen wanawanan kwarun, Demon Mowan ana tounamatar bairi isah wairaf wanatowan hibobogaigiwas kwan imaim kwarun bairi e’arahi.
42 Ee tyomꞌaaⁿya na ñeꞌjndo̱ꞌa sa̱a̱ tînquiaꞌyoꞌ na nlcwaaꞌa. Tyomꞌaaⁿya na ñeꞌcꞌua ndaatioo sa̱a̱ tînquiaꞌyoꞌ na nncꞌua.
42 Ayu aa amomorob, men abisa ta kwaitu aan, sikau mamamah harew men kwaitu atom.
43 Tyomaꞌno̱o̱ⁿya yuu na ticataꞌjnaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ja sa̱a̱ tîcatoꞌñoomꞌyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya na ntsaandyo̱ sa̱a̱ tîcalaꞌtsaaⁿꞌndyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya na wiiꞌa sa̱a̱ tîcatsajndoꞌyoꞌ ja. Tyomꞌaaⁿya na pra̱so sa̱a̱ tîcatsantyjaꞌyoꞌ ja.”
43 Ai nanawan anan men au merar kwayi a sebomaim amara’at. Segar ama’am faifuw men kwaitu ausimih, a sawow ainu’in, o dibur baremaim ama’am men kwana kwainanawanu.’”
44 Quia joꞌ nntꞌo̱o̱ naⁿꞌñeeⁿ no̱o̱ⁿ, nluena: “Ta, ¿cwaaⁿ ñentyꞌiaayâ ꞌu na ñeꞌjndoꞌ, oo na ñeꞌcꞌuaꞌ ndaa, oo na ñetoꞌnoomꞌ yuu na ticataꞌjnaaⁿꞌ nnꞌaⁿ ꞌu, oo na ñetꞌoomꞌ na ntsaandyuꞌ, oo na ñeteiwiꞌ, oo na ñetꞌoomꞌ pra̱so sa̱a̱ tîcateiꞌjndeiiyâ ꞌu?”
44 “Naatu i boro hiniya’afut hinao, ‘Regah, mar biyika o aa imomorob, o harewamih sika mamamah, o ibinanawan, o segar ima’am, o isawow inu’in, o dibur bar ima’am men aibaisimih?’”
45 Quia joꞌ nntsjo̱o̱ nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ: “Mayuuꞌcheⁿ matsjo̱o̱ nda̱a̱ꞌyoꞌ, ncꞌe na tîcateijndeiꞌyoꞌ nnꞌaⁿya nmeiiⁿ na titꞌmaⁿ cwiluiindye, matyꞌiomnaꞌ nnco̱ tîcateiꞌjndeiꞌyoꞌ.”
45 “Imaibo i boro niyafutih nao, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu taitu gidigidih men kwabibaisih, nati i men kwakok ayu kwatibaisu.’”
46 Ndoꞌ nncꞌoo naⁿꞌñeeⁿ yuu na tijoom cantycwii na nlcoꞌwiꞌnaꞌ joona. Sa̱a̱ nnꞌaⁿ na mꞌaⁿ cantyja na matyꞌiomyanaꞌ nntoꞌñoomna na tijoom cantycwii na nntaꞌndoꞌna.
46 “Naatu nati sabuw i boro hinan ma’ama wanatowan ana baimakiy hinab. Baise sabuw gewasih boro hinan yawas ma’ama wanatowan hinab hinama hiniyasisir.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.