Tiago 1
Janji beluke (ALPNT) vs NVI
1 Kwali betaya. Meije au Yakobuse, tamata makerike ete Alla kai ete Tuhane Yesuse Kristuse. Au beteke hlamate ete pusue imi, Alla Eni tamataya rebe rue papelake otoi mei nusa meije.
1 Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, às doze tribos dispersas entre as nações: Saudações.
2 Kwali betaya, sepo imi supu susate sasaisa neka hoko imi susa yake po suke lalemi ndina neka.
2 Meus irmãos, considerem motivo de grande alegria o fato de passarem por diversas provações,
3 Le mere eono imi hlaleke ktili. Le ite rekwa peneka be masike ite supu susate po ite hlaleke loko Tuhane rame, hoko mere eono ite tahane lale titinai kena supu susate sasaisa neka.
3 pois vocês sabem que a prova da sua fé produz perseverança.
4 Sepo ite tahane lale rame hoko mere eono ite mise titinai kai Tuhane Iselu ite ono misete rame.
4 E a perseverança deve ter ação completa, a fim de que vocês sejam maduros e íntegros, sem lhes faltar coisa alguma.
5 Po sepo sae bei ite pine kena isupu susate irekwa mo be iono saisa, hoko suke ikotie loko Tuhane leke Iono irekwa mise titinai. Le Tuhane Imaktekwa hoko Isuka tapa tamata sae neka kena lale ndinate.
5 Se algum de vocês tem falta de sabedoria, peça-a a Deus, que a todos dá livremente, de boa vontade; e lhe será concedida.
6 Po mahabe kotie loko Tuhane suke hlaleke ktili lokoI. Kai noake be supu pise mo yake. Le tamata rebe inoake ele mere sakesa kai kohua ndau meite rebe balate ehbue lori lopaije.
6 Peça-a, porém, com fé, sem duvidar, pois aquele que duvida é semelhante à onda do mar, levada e agitada pelo vento.
7 Tamata ele mere inoake be isupu sasaisa bei Tuhane yake.
7 Não pense tal homem que receberá coisa alguma do Senhor;
8 Le tamata ele mere iblake ndene mo kai laleije supu lisuke bei sasaisa neka saka tapuana rebe balate elisuke lori lopaije.
8 é alguém que tem mente dividida e é instável em tudo o que faz.
9 Kwali betaya rebe imi hlaleke loko Tuhane. Masike imi tanei sae mo po imi susa yake. Eleyo suke lalemi ndina neka le Alla Ibtike imi kena Eni tamata peneka.
9 O irmão de condição humilde deve orgulhar-se quando estiver em elevada posição.
10 Kai rebe imi taneia bokalaru lekwe suke lalemi ndina le Tuhane Iono lalemi loko taneia bokala mo, eleyo lalemi batuke lokoI neka le Tuhane Iriluke imi taneia bokala. Le tamata rebe esi taneia bokare namake takwali mo esi sasaisa moneka saka tapuane esi labuije takwali mo pleluele.
10 E o rico deve orgulhar-se se passar a viver em condição humilde, porque passará como a flor do campo.
11 Kena lemataije sa kai esi musute kena tapuane kai esi labuije eleki endulu eleki pleluele, hoko selu esi ntekite moneka. Sakesa kai tamata rebe esi taneia bokare neka, esi mata bei esi taneiaru kena esi nikwa untune bei esi abeli kenare.
11 Pois o sol se levanta, traz o calor e seca a planta; cai então a sua flor, e é destruída a beleza da sua aparência. Da mesma forma o rico murchará em meio aos seus afazeres.
12 Tamata rebe itahane kena supu teheke, namake isupu untune elake. Le sepo itahane kena supu teheke peneka hoko isupu rue kai Alla eti pela. Lulu Alla Italuke be Irilukele ete tamata sae neka rebe ioki Allare. Tamata mere isupu hadia saka tamata maka balare bala roma pusue leke supu hadiare.
12 Feliz é o homem que persevera na provação, porque depois de aprovado receberá a coroa da vida que Deus prometeu aos que o amam.
13 Sepo sae isupu teheke hoko ibeteke be isupu teheke bei Alla yake! Le sepo masike Alla Isupu teheke po Itetu mo kai ruaI lekwe Iteheke tamata mo.
13 Quando alguém for tentado, jamais deverá dizer: "Estou sendo tentado por Deus". Pois Deus não pode ser tentado pelo mal, e a ninguém tenta.
14 Po sepo tamata sae isupu teheke eleki itetu hoko mere itetu bei ruai eni sukare, le laleije loko tiare peneka. Mere lupe iane supu kerike le ekane umpane lulu esi sukare.
14 Cada um, porém, é tentado pela própria cobiça, sendo por esta arrastado e seduzido.
15 Kai sepo ilulu laleije kena ono tiare hoko mere iono dosa, kai sepo dosa mere iono rame hoko imata kai lau bei Alla neka.
15 Então a cobiça, tendo engravidado, dá à luz o pecado; e o pecado, após ter-se consumado, gera a morte.
16 Kwali betaya rebe au oki imi, imi raka leke supu lemake be Tuhane Imise mo yake.
16 Meus amados irmãos, não se deixem enganar.
17 Le pusue misete kai hadia rebe ite supure, mere ubei Alla Amate ndete surga Irilukelu. Ile maka tolae pusue hitata ndete lanite. Kai Ile pine Eni misete ere rame Ilelike mo. Lupe lematai kai bulane rebe usa eleki usunire mo.
17 Toda boa dádiva e todo dom perfeito vêm do alto, descendo do Pai das luzes, que não muda como sombras inconstantes.
18 Bei laleI ruaI pine Iulake tamata esi lepae Eni Sou Misete mere ete ite, leke baue Sou Misete mere Ibitike ite kena Eni nanae. Iono ele mere leke ite supu bitike kai supu holmate lesi pusue yelu rebe Itolaelu mei nusare.
18 Por sua decisão ele nos gerou pela palavra da verdade, para que sejamos como que os primeiros frutos de tudo o que ele criou.
19 Kwali betaya rebe au oki imi titinai. Imi nete mimise! Suke ite pusuma nunu kena lene po nunu kena lepa kai nunu kena nasu yake.
19 Meus amados irmãos, tenham isto em mente: Sejam todos prontos para ouvir, tardios para falar e tardios para irar-se,
20 Le tamata rebe inasu nunure iono saisa rebe misete lulu Alla Eni sukare mo.
20 pois a ira do homem não produz a justiça de Deus.
21 Ele mere hoko mai ite hleke pusue rebe tiare kai neuna meru. Ite kwakwama yake kena lulu Alla Eni lepata rebe ite rekwalu pende le Eni lepataru ktili kena eono ite supu hlamate.
21 Portanto, livrem-se de toda impureza moral e da maldade que prevalece, e aceitem humildemente a palavra implantada em vocês, a qual é poderosa para salvá-los.
22 Saisa neka rebe Alla Ibetekelu pende, batuke imi lene yake po suke imi ono lulue. Le sepo imi ono lulu mo hoko mere imi lemake imi ruami.
22 Sejam praticantes da palavra, e não apenas ouvintes, enganando-se a si mesmos.
23 Le sire pine batuke ilene Alla Eni lepataru neka po iono lulu mo, ile mere lupe tamata rebe ililake oalaleije kena telminare.
23 Aquele que ouve a palavra, mas não a põe em prática, é semelhante a um homem que olha a sua face num espelho
24 Iselu oalaleije pela eleki ikeu kai inete moneka be oalaleije elia.
24 e, depois de olhar para si mesmo, sai e logo esquece a sua aparência.
25 Ele mere hoko suke ite lalemaru ono lulu Alla Eni hukumaru mimise kai lene lokolu rame. Le Tuhane Eni hukumaru mise titinai kai ukbasae ite leke supu hlamate bei dosa. Hoko batuke lenelu yake kai nete mo sosoli yake. Suke ite ono lulu Eni hukumaru. Le ete tamata rebe iono lulue titinai, tatike pine Tuhane Iriluke misete etei.
25 Mas o homem que observa atentamente a lei perfeita que traz a liberdade, e persevera na prática dessa lei, não esquecendo o que ouviu mas praticando-o, será feliz naquilo que fizer.
26 Sire pine iaseluke be iono lulu eni agamare titinai, po iraka eni lepate mo hoko ilemake ruai kai iaseluke mere esi guna sasaisa mo.
26 Se alguém se considera religioso, mas não refreia a sua língua, engana-se a si mesmo. Sua religião não tem valor algum!
27 Lulu iteki Alla Amate Eni sukare, ono lulu agamare titinaije elere: Tapa kwete kwasoia kai bina balua rebe esi supu susate, kai raka leke ite ruama lekwe tetu kena nusa meije esi neune yake.
27 A religião que Deus, o nosso Pai aceita como pura e imaculada é esta: cuidar dos órfãos e das viúvas em suas dificuldades e não se deixar corromper pelo mundo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.