Tiago 1

Janji beluke (ALPNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kwali betaya. Meije au Yakobuse, tamata makerike ete Alla kai ete Tuhane Yesuse Kristuse. Au beteke hlamate ete pusue imi, Alla Eni tamataya rebe rue papelake otoi mei nusa meije.
1 Baitumatumayah etei a tafaram kwaihamiy kwatit tafaram tata’amaim kwama’am, etei a merar ayiy. Ayu James God ana akir wairafin na’atube ata Regah Jesu Keriso ana akir wairafin kwa a fef akikirum.
2 Kwali betaya, sepo imi supu susate sasaisa neka hoko imi susa yake po suke lalemi ndina neka.
2 Taitu, routobon fokarih yumatah ta ta isa hinamamatar ana veya, mar etei kwaniyasisir.
3 Le mere eono imi hlaleke ktili. Le ite rekwa peneka be masike ite supu susate po ite hlaleke loko Tuhane rame, hoko mere eono ite tahane lale titinai kena supu susate sasaisa neka.
3 Anayabin a baitumatum routobon nati na’atube nab kwanabisnowah ana veya baitafofor ana ef boro kwanaso’ob.
4 Sepo ite tahane lale rame hoko mere eono ite mise titinai kai Tuhane Iselu ite ono misete rame.
4 Naatu kwanabatkikin nawainabi kwanan yomanin kwanabisawar ufunamaim, boro men abisa ta isan niyababanimih.
5 Po sepo sae bei ite pine kena isupu susate irekwa mo be iono saisa, hoko suke ikotie loko Tuhane leke Iono irekwa mise titinai. Le Tuhane Imaktekwa hoko Isuka tapa tamata sae neka kena lale ndinate.
5 Baise o yait kukokok ukwar narerekab, God isan inayoyoban, God boro nit, anayabin God i dogoron tutufin etei yasisiramaim sabuw etei ebitih.
6 Po mahabe kotie loko Tuhane suke hlaleke ktili lokoI. Kai noake be supu pise mo yake. Le tamata rebe inoake ele mere sakesa kai kohua ndau meite rebe balate ehbue lori lopaije.
6 Baise inayoyoyoban ana veya initumatum, men ere kasiy auman, anayabin orot yait erekasiy auman eyoyoyoban ana’itinin i tor yan yabat kotar ebabin in ebiyuwiyuw na’atube.
7 Tamata ele mere inoake be isupu sasaisa bei Tuhane yake.
7 Orot yait ana not nati na’atube enotanot Regah biyanane boro men sawar ta nab.
8 Le tamata ele mere iblake ndene mo kai laleije supu lisuke bei sasaisa neka saka tapuana rebe balate elisuke lori lopaije.
8 Anayabin nati orot ana not i rou’ab ebinotanot, ana sinafumaim ana not ebiyuwiyuw.
9 Kwali betaya rebe imi hlaleke loko Tuhane. Masike imi tanei sae mo po imi susa yake. Eleyo suke lalemi ndina neka le Alla Ibtike imi kena Eni tamata peneka.
9 Kirisiyan orot yait yababan wairafin Regah nabobora’ah isan niyasisir nakawasa.
10 Kai rebe imi taneia bokalaru lekwe suke lalemi ndina le Tuhane Iono lalemi loko taneia bokala mo, eleyo lalemi batuke lokoI neka le Tuhane Iriluke imi taneia bokala. Le tamata rebe esi taneia bokare namake takwali mo esi sasaisa moneka saka tapuane esi labuije takwali mo pleluele.
10 Naatu Kirisiyan orot yait guguw wairafin, God nab nayayare isan niyasisir, anayabin guguw wairafin sigar beran na’atube boro hinafenem hinare.
11 Kena lemataije sa kai esi musute kena tapuane kai esi labuije eleki endulu eleki pleluele, hoko selu esi ntekite moneka. Sakesa kai tamata rebe esi taneia bokare neka, esi mata bei esi taneiaru kena esi nikwa untune bei esi abeli kenare.
11 Veya wabuburinamaim beran earkimow, ana gewasin i’en hea’obow ere’er na’atube, orot guguw wairafin boro namorob ana sawar abisa’awat bow ma tafan yayababar boro nihamiyen.
12 Tamata rebe itahane kena supu teheke, namake isupu untune elake. Le sepo itahane kena supu teheke peneka hoko isupu rue kai Alla eti pela. Lulu Alla Italuke be Irilukele ete tamata sae neka rebe ioki Allare. Tamata mere isupu hadia saka tamata maka balare bala roma pusue leke supu hadiare.
12 Orot yait routobon wanawananamaim nabatkikin nawawainab boro baigegewasin nab. Anayabin routobon nati na’atube nabisnowaten ana maramaim, ana baiyan ma’ama wanatowan boro nab. Iti omatanen i sabuw iyab God tibiyabuw eomatanih.
13 Sepo sae isupu teheke hoko ibeteke be isupu teheke bei Alla yake! Le sepo masike Alla Isupu teheke po Itetu mo kai ruaI lekwe Iteheke tamata mo.
13 Orot yait routobon iti na’atube nabaib ana maramaim men nao, “Iti routobon i Godane enan.” Kwanaso’ob demon kakafin men kafa’imo God erurtubunimih naatu God men kafa’imo orot babin routobon ebitinimih.
14 Po sepo tamata sae isupu teheke eleki itetu hoko mere itetu bei ruai eni sukare, le laleije loko tiare peneka. Mere lupe iane supu kerike le ekane umpane lulu esi sukare.
14 Baise routobon i orot taiyuwin biyan ana kok ebonawiy, kakafih sinaf kwanekwan enan taiyuwin ana warasa eona’on.
15 Kai sepo ilulu laleije kena ono tiare hoko mere iono dosa, kai sepo dosa mere iono rame hoko imata kai lau bei Alla neka.
15 Naatu i taiyuwin ana kakafih nayen namamaririb ufunamaim, ana bowabow kakafin boro nirerereb. Naatu bowabow kakafin ana yomaninamaim boro morob natita’ur.
16 Kwali betaya rebe au oki imi, imi raka leke supu lemake be Tuhane Imise mo yake.
16 Imih taitu au yabow, sabuw men hinifufuwi. God men kafa’imo orot babin erurutubunihimih.
17 Le pusue misete kai hadia rebe ite supure, mere ubei Alla Amate ndete surga Irilukelu. Ile maka tolae pusue hitata ndete lanite. Kai Ile pine Eni misete ere rame Ilelike mo. Lupe lematai kai bulane rebe usa eleki usunire mo.
17 Usar gewasih naatu siwar mokobfouh etei i marane tenan. Tamat God marakaw ana baimatarenayan biyanane. I men kafa’imo boro nabotabir auwaraunane nigugum ina’itinimih, en anababatun.
18 Bei laleI ruaI pine Iulake tamata esi lepae Eni Sou Misete mere ete ite, leke baue Sou Misete mere Ibitike ite kena Eni nanae. Iono ele mere leke ite supu bitike kai supu holmate lesi pusue yelu rebe Itolaelu mei nusare.
18 God taiyuwin ana kokomaim Tur anababatun bai na itit ata yawas iboubun i natunatun tamatar. Saise it tatan sawar bimataren wanawanahimaim ata efan wantoro’ot tatab isan.
19 Kwali betaya rebe au oki imi titinai. Imi nete mimise! Suke ite pusuma nunu kena lene po nunu kena lepa kai nunu kena nasu yake.
19 Taitu au yabow, iti tur i men nuhi nabur! Tain i kwanarub gewas tur kwanowar, naatu tur o isan i yatenanub kwanao, na’atube yaso’ar isan men ya virivir hiniwa’an.
20 Le tamata rebe inasu nunure iono saisa rebe misete lulu Alla Eni sukare mo.
20 Anayabin orot yait yan so’aso’arin God ana kok abisa yamutufurin isan boro men karam nasinaf.
21 Ele mere hoko mai ite hleke pusue rebe tiare kai neuna meru. Ite kwakwama yake kena lulu Alla Eni lepata rebe ite rekwalu pende le Eni lepataru ktili kena eono ite supu hlamate.
21 Isan imih a kato etei naatu a tafasar etei susuw kwama’am kwanihamiyen, taiyuw kwanitaiy, God ana tur dogoromaim tatanum i kwanab, anayabin nati tur i boro niyawasi.
22 Saisa neka rebe Alla Ibetekelu pende, batuke imi lene yake po suke imi ono lulue. Le sepo imi ono lulu mo hoko mere imi lemake imi ruami.
22 Men taiyuw inifufuwi ana’itinin o i tur kunonowar, baise tur inanowar naatu inia’ait.
23 Le sire pine batuke ilene Alla Eni lepataru neka po iono lulu mo, ile mere lupe tamata rebe ililake oalaleije kena telminare.
23 Orot yait tur nowar baise men ebi’a’it, ana’itinin i orot yumatan kiyam yan i’itin na’atube.
24 Iselu oalaleije pela eleki ikeu kai inete moneka be oalaleije elia.
24 Orot yumatan itinbunai sawar, tit inan ufunamaim mar ta’imon yumatan nuhin bur.
25 Ele mere hoko suke ite lalemaru ono lulu Alla Eni hukumaru mimise kai lene lokolu rame. Le Tuhane Eni hukumaru mise titinai kai ukbasae ite leke supu hlamate bei dosa. Hoko batuke lenelu yake kai nete mo sosoli yake. Suke ite ono lulu Eni hukumaru. Le ete tamata rebe iono lulue titinai, tatike pine Tuhane Iriluke misete etei.
25 Baise orot yait sabuw roufamih isan ana ofafar rousouwin na’itinbunai nanot nabia’ait, nati orot boro baigegewasin nab. Anayabin men turawat nowar nuhin burumih.
26 Sire pine iaseluke be iono lulu eni agamare titinai, po iraka eni lepate mo hoko ilemake ruai kai iaseluke mere esi guna sasaisa mo.
26 Naatu orot yait taiyuwin i’itin i Kirisiyan gewasin, baise menan ebi’uma’ar, nati orot ana Kirisiyan yawas i yabin en, taiyuwin ebifuwifuw.
27 Lulu iteki Alla Amate Eni sukare, ono lulu agamare titinaije elere: Tapa kwete kwasoia kai bina balua rebe esi supu susate, kai raka leke ite ruama lekwe tetu kena nusa meije esi neune yake.
27 Imih Tamat God matanamaim Kirisiyan orot anababatun gewasin naatu dogoron rousouwin ana bowabow i boro iti na’atube nasinaf. Kwafur baibin, kwatuw oro’orot, gagaganiy boro ninanawanih, naatu tafaram ana kato boro men biyan nikwahikwah.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.