Lucas 10

Janji beluke (ALPNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Eleki Tuhane Yesuse Ibitike Eni maka lulua butu itu lekwe eleki Ilarakesi kena tamata lulua, leke esi keu akmena loko kotaya kai henaya rebe namake pine Yesuse Ikeu lokoule.
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 Yesuse Ibeteke lokosi be, “Tamata bokala me rebe esi lene Sou Misete bei Alla mosa, le tamata rebe lepae Sou Misete bei Allare esi boka mo. Hoko suke kotie bei Tuhane leke Inatue tamata boka kena lepae Sou Misete bei Alla. Mere lupe ndinu gandume: gandume bokala rebe plisi peneka hoko suke ulue, po tamata makerike boka mo. Hoko suke imi kotie bei ndinu upuije leke inatue tamata makerike boka kena ulu gandume.
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 Imi keu kena alenake Sou bei Alla, po imi nete mimise! Au ulake imi meije saka domba anaije kusu binatane serigala maka kane dombare esi otoije.
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 Imi keu kena layanire keri dompete yake, keri tase yake, pise sandale kena seli rebe imi alikele yake. Kai imi kele takwali me lalane kena alena yake.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 Sepo imi kusu sae eni luma, imi beteke be, ‘Imi supu rue mise kai Alla.’
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 Sepo esi suka trima imi mise hoko Alla lekwe Isuka trima tamata mere rue mise kaiNi neka, po mo hoko esi supu rue mise kai Alla moneka.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 Sepo tamata sae rebe suka trima imi hoko rue kaini me eni lumare neka. Kane kinu saisa rebe esi rilukele, le tamata rebe kerike hoko yelu meru isupulu. Heti bei luma kena luma maketa yake.
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 Kai kena imi kusu kena kota sae pine esi suka trima imi hoko manane rebe esi rilukele imi kanele.
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 Kai tamata makerake rebe esi ete mere imi onosi mise kai beteke ete pusue tamata ete mere be, ‘Takwali mo Alla Ipletae ite tamatare reneka.’
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 Po sepo imi kusu kena kota sae pine esi suka trima imi mo, hoko imi keu me mahpaite eleki imi beteke etesi be,
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 ‘Selu, lopone bei kota meije lekwe rebe kena amiki lelale, ami tabubukele me oami. Mere tanda be Alla Itrima imi mo. Po imi nete mimise be takwali moneka Alla Ipletae tamatare reneka.’
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 Imi lene mimise! Tatike pine kena pusue nusa meije atiare, Alla Ihukume tamata me hena meru ela lesi bei Alla Ihukume tamata me kota Sodome. Akmenare tamata Sodome esi supu atia pususi peneka.”
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 Eleki Yesuse Ibeteke be, “Tamata me kota Korasime kai tamata me kota Betsaida, imi supu susate elake le imi hleke bei ono dosare mo. Akmenare Au ono tanda herane ete tamata Tiruse kai tamata Sidone mo hoko esi hleke bei ono dosa mo. Po sepo Au ono tanda herane etesi lupe Au ono ete imire hoko esi hleke bei ono dosa neka.
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 Kena Tuhane Ihukume tamatare, Ihukume imi ela lesi bei Ihukume tamata Tiruse kai tamata Sidone.
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 Kai imi tamata Kapernaume, imi noake be imi supu bitike roma ndete surga yake le imi supu poie lope otoi neraka rebe aure kliti eti pela.”
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 Eleki Yesuse Ibeteke loko Eni maka luluaru be, “Sire pine isuka imi hoko isuka Au lekwe. Kai sire pine isuka trima imi mo hoko isuka trima Au mo lekwe. Kai sire pine isuka trima Au mo hoko isuka trima Alla rebe Iulake Aure mo lekwe.”
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 Eleki Yesuse Eni maka lulua butu itu meru esi leu kena lale ndinate kai esi beteke be, “Tuhane, ami sui ro tiaru kena Amu Nane, unaya.”
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 Eleki Yesuse Ibeteke be, “Yele, Au selu ro tiaru esi elake tetu bei ndete lanite, lupe silane baeke.
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Imi lene mimise. Au riluke kbasa ete imi kena keleke niakwaru kai kalajenkinaru kai leke musuru esi ono rua imi mo leke imi supu susate bei sasaisa yake. Yesuse Iriluke kbasa kena keleke niakwe kai kalajenkinaru|src="BK00058b.tif" size="span" loc="Luke 10:19" ref="Lukase 10:19"
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Masike ro tiaru unaya bei imi po mise lesi lalemi ndina yake, po lalemi ndina le imi nane lekie ndete surga.”
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Kena mere lekwe Yesuse laleIje ndina le Ro Misete IkbasaeNi eleki Ibeteke loko Tuhane Alla be, “Amate, Au isikeMu, Tuhane Maka Kbasa lanite kai tapele. Le pusue meru Abunikele bei tamata maka rekwaru po Abetekele ete tamata rebe esi hlaleke loko Ale lupe kwete tone ihlaleke elake inaije. Pusue meru lulu laleMu.”
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 Kena Yesuse Ikotie loko Alla pelare Ibeteke loko tamata ete mere be, “AmaKu Iono Au supu kbasa kai Au rekwa pusulu peneka. Kai batuke AmaKu pine Irekwa Au, kai batuke Au kai tamata rebe Au beteke eteise, pine esi rekwa AmaKu.”
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 Eleki Yesuse Ihali loko Eni maka luluaru kai Ibeteke lokosi be, “Imi supu untune peneka, le imi selu pusue rebe Au onolu peneka.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 Imi lene mimise, ‘Nabia kai kamala bokala lalesi kena esi selu saisa rebe imi selure po esi supu selu moneka, kai lalesi kena esi lene saisa rebe imi lenele po esi supu lenelu moneka.’ ”
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Kena petu sae me kuru Torate sae iluake loko Yesuse kena itehekeNi. Hoko ikele kai ibeteke loko Yesuse be, “Kuru, au ono saisa leke au supu hlamate bei dosa leke rue kai Alla eti pelare?”
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Yesuse Iombe, “Anoake elia kena hukuma rebe akmena Musa ilekiule?”
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 Kuru Torate mere iombe, “Nete loko Tuhane, iteki Alla kena lalema titinai kai tiktili. Nete loko Alla rame kai kerike eteI kena lale misete. Kai nete loko tamata makete saka nete loko ruamu.”
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 Yesuse Iombe, “Tinai, aono ele mere ete Alla kai ete tamata leke asupu hlamate bei dosa leke rue sakesa kai Alla eti pela.”
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Po kuru Torate mere isuka tamata ete meru esi noakeine tamata misete, hoko iombe, “Tatike pine laleku enete loko sire kai tapa sire?”
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 Yesuse Iombe, “Tamata Yahudi sae me ikeu bei me Yerusaleme lope Yeriho. Eleki kena ime lalane tlai, tamata ndeanaru esi rana pusue eni taneyaru kai lapune me nanakwalaije kai esi tetai eti kleaeni eleki esi keu beini.
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 Eleki imame Yahudi sae me ilia loko lalane mere. Kena iselu tamata mere, ikeu bahlili lau beini.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Eleki tamata Lewi sae ikerike me Tuhane Eni Lumare ilia leneka. Eleki kena iselu tamata mere ikeu bahlili lau beini lekwe.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 Eleki tamata Samaria sae me ikeu loko lalane mere leneka. Kena iselu tamata mere, laleije noai.
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 Eleki tamata Samaria mere iluake lokoi, eleki isoba eni lakwaiju kena anggure kai leite eleki ikopa eni lakwaiju kena liba kahiti. Eleki isake tamata mere kena eni keledaije, ikerini roma luma rebe piasa tamata esi sebare kai iono lokoi mimise.
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Eleki ele bobanure, iriluke kepene perake matai lua ete tamata rebe eni luma rebe kena tamata esi rue kenae mere. Kepene mere esi elake tamata eni gaji makerike petua lua. Kai ibeteke be, ‘Aselu loko tamata meije mina, sepo asabe yelu etei lesi bei kepene rebe au rilukele meije, hoko namake au leu pine selie.’ ”
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 Kena Yesuse Ialenake umpama mere pelare Iombe, “Bei sie telua meiju sire pine iono misete ete tamata rebe isupu teta bei tamata ndeane?
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Kuru Torate mere iombe, “Tamata rebe laleije noa kai itapa tamata Yahudi mere.” Yesuse iombe, “Akeu kai aono misete ele mere ete tamata sia neka.”
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Eleki Yesuse kai Eni maka luluaru esi keu rame eleki esi luake kena hena sae me. Ete mere bina sae eni nane Marta ikoti Yesuse kena keu me eni luma hoko Isili lokosi.
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 Marta kwalini sae eni nane Maria. Maria irue tehaike Tuhane Yesuse Eni lelale kai ilene loko Tuhane Yesuse Iatetuke rame,
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 yo Marta kapaikeni kena moa manane pise makerike makete. Eleki Marta ikeu loko Yesuse kai ibeteke lokoI be, “Tuhane, Asebeie Maria, iono ruaku kerike o? Ulake ikerike tapa au mina.”
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Po Tuhane Yesuse Iombe, “Marta, Marta, anoake kena ono yelu kuate yake.
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 Batuke esa neka rebe Alla Isuka ite noakele. Maria iono mere peneka. Hoko Au lakeni mo leke ilene Auku letaparu rame.”
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.