João 6

Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ngo tomb mabor Njises ib Kalili mal ngon imbi mende Tabiriyas kismil, ib ngon mende nan pisesa.
1 Depois disso, atravessou Jesus o lago da Galiléia {que é o de Tiberíades.}
2 Ngub pisao o tenaol aondao andub oram Njises obum tenaolom mbes ko mend nao hindismi sao tenaol sen hae andub mao enjaesao ub hindismil, mbinim Njises obu pisao bor wen mama taol mi ubukl wismisa.
2 Seguia-o uma grande multidão, porque via os milagres que fazia em beneficio dos enfermos.
3 Ngo tomb Njises obu yu manda mend sisao bor pobur, obun man pange aol baeben daol yu ngo bor bao birismisa.
3 Jesus subiu a um monte e ali se sentou com seus discípulos.
4 Ngub birismi o Nju semon Waran Aeben Bisao bao o pindib paklbur teb sam sab bisao tomb sisesa.
4 Aproximava-se a Páscoa, festa dos judeus.
5 Ngo tomb Njisesom hend peb bisaol obum tenaol aondao khorob ora obun mama ibismi nda baebenom obu biri ibismil hondobur, obun man pange aol Pilib bor kakl, Naom tenaol aondao ngub baebenom naeb se ne abor dob buklmaob? kisesa.
5 Jesus levantou os olhos sobre aquela grande multidão que vinha ter com ele e disse a Filipe: Onde compraremos pão para que todos estes tenham o que comer?
6 Njisesom ngub ngo kisao o obum obun mbib ngo sao ngub buklwao ko ora hondobur o, obun man pange aol ngom asub leb ko hondoklbur kisesa.
6 Falava assim para o experimentar, pois bem sabia o que havia de fazer.
7 Ngub kisaol Pilibom obun angal ngon ko san lubur kakl, Naom mone so andub ora supu hakl hakl hor tobon kabom ne dob bam sin di, tenaol aondao ngo hayem baebenom ngaorukl pelen nao noklemi ora kisesa.
7 Filipe respondeu-lhe: Duzentos denários de pão não lhes bastam, para que cada um receba um pedaço.
8 Ngub kisaol Njises obun man pange aol is mend obu Pitan haeme Andurom Njises bor kakl,
8 Um dos seus discípulos, chamado André, irmão de Simão Pedro, disse-lhe:
9 Nas kang ngo hae om palawe sem menden imbi bali palawe pao su mend di, ib wen is kab mend di ngo ora wi o, tenaol aondao ngo bereyem baebenom ngaorukl pelen nao naeb se ora e kisesa.
9 Está aqui um menino que tem cinco pães de cevada e dois peixes... mas que é isto para tanta gente?
10 Ngub kisaol Njisesom obun man pange aol baeben bor kakl, Tenaol hambun sul baoraoklaob laob kisaol, homa ngol haom naom ebe andub ora wisaol, tenaol aondao ngo hasmi baeben homa naom so ngol sul birismi tomb aol baeben was ware pe ndi minismil 5,000 bukhoma iri non bi andub ora sisesa.
10 Disse Jesus: Fazei-os assentar. Ora, havia naquele lugar muita relva. Sentaram-se aqueles homens em número de uns cinco mil.
11 Ngub birismil Njisesom palawe pao su nda mu munubur Ngaor bor tengiyu kao peyobur kisaon, palawe nda tenaol aondao ngo birismi nda baeben taol bu kalobur kisaon, ib wen nda di ngub was taol bu kalobur obum tenaol hambun bor mbinim turi homo nji ko nen sabismi ub was kal kal bisesa.
11 Jesus tomou os pães e rendeu graças. Em seguida, distribuiu-os às pessoas que estavam sentadas, e igualmente dos peixes lhes deu quanto queriam.
12 Ngo tomb tenaol hambunom ebe no tombao hasmil, Njisesom obun man pange aol nda baeben bor kakl, Tenaol mendbor dem homo woroklmeng, inim ne nokl nao hae abo ngo bao wi baeben bomborol was mu maemb laob kisesa.
12 Estando eles saciados, disse aos discípulos: Recolhei os pedaços que sobraram, para que nada se perca.
13 Ngub kisaol tenaol hambunom bali palawe pao su nda ebe no tombao habur nokl nao bisaol bao win waesmi nda baeben, mbasker nu tokl duteb oran mar pa wismisa.
13 Eles os recolheram e, dos pedaços dos cinco pães de cevada que sobraram, encheram doze cestos.
14 Ngo tomb Njisesom tenaolom ko mend nao hindismi sao ngo bisao o tenaol ngo hasmi baebenom hondobur kakl, Aol ngo obu Ngaoron man mini aol mend oboklao lomao nda sene kismisa.
14 À vista desse milagre de Jesus, aquela gente dizia: Este é verdadeiramente o profeta que há de vir ao mundo.
15 Ngub kismi tomb Njisesom mbinin kone bor ora hindisaol, mbinim obu men habur mbinin aol wesmbao aondao ora haen koklbur bismil haondaoklbir kisaon, sub ora obu hungum yu har ne nda bor wakl pisesa.
15 Jesus, percebendo que queriam arrebatá-lo e fazê-lo rei, tornou a retirar-se sozinho para o monte.
16 Ngo tomb mbon so nend kisaol Njises obun man pange aol nda baeben unu ib mal wisao ndan mare bor pobur,
16 Chegada a tarde, os seus discípulos desceram à margem do lago.
17 ib taokaoll on baoraoklbir mbinim su Kabenam poklbur, ib mal aondao ngo wisao on kombe kobaesmisa. Ngub bismi o Njises obu nao ebe haen was nend kao mbaesesa.
17 Subindo a uma barca, atravessaram o lago rumo a Cafarnaum. Era já escuro, e Jesus ainda não se tinha reunido a eles.
18 Ngo tomb ib mal ngo bor posabsu aondao ora obobur ib khorob ora lu taongulu taokl en aeben bisesa.
18 O mar, entretanto, se agitava, porque soprava um vento rijo.
19 Ngub bisaol mbinim ib taokaoll ngon baoklmend oran kilometa el su dowa be? menjao aebe taokl pismi tomb, Njises obu ib hu kemol aongao hakl hakl ib taokaoll ngo mbini pukl hasmi nda teb sol ibisaol, obun man pange aol nda baebenom hondobur burisao po pakl aondao ora himismisa.
19 Tendo eles remado uns vinte e cinco ou trinta estádios, viram Jesus que se aproximava da barca, andando sobre as águas, e ficaram atemorizados.
20 Ngub pakl himismi o Njisesom mbini bor kakl, Ni Njises ora ebeng, inim pakl nao homoklwaebe ora kisesa.
20 Mas ele lhes disse: Sou eu, não temais.
21 Ngub kisaol mbinim Njises obu turi homo ib taokaoll ndaon bor ib kismil honda ber men ora bisao tomb, penar bu ora su ngo mbini poklbur pismi nda oral bao ora pindib paesmisa.
21 Quiseram recebê-lo na barca, mas pouco depois a barca chegou ao seu destino.
22 Ekera nan bao bisao tomb tenaol aondao ngo Njisesom ne taol bu kalisao nda baebenom ib mare mende nan bao ha mba habur nen sab heneng bismil, mbakla non ib taokaoll tangar mende Njises obu poklao mend nao wi ora sanda ka. Aoh, tokl bombor ora wanda o, mbini Njises obun man pange aol baeben was paemnda tomb obu nao haru ora paemnda ko nen sabismisa.
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado do outro lado do mar percebeu que Jesus não tinha subido com seus discípulos na única barca que lá estava, mas que eles tinham partido sozinhos.
23 Ngo tomb ib taokaoll mendbor su Tabiriyas haklbir su ngo Njisesom palawe mend mu munubur Ngaor bor tengiyu kao peyobur, tenaol hambun taol bu kalisao nda teb sol ibismisa.
23 Nesse meio tempo, outras barcas chegaram de Tiberíades, perto do lugar onde tinham comido o pão, depois de o Senhor ter dado graças.
24 Ngub ibismil tenaol ngo hasmi nda baebenom mbakla Njises obu obun man pange aol baeben daol haru ib taokaollon nao paemnda ko es buwaklbir kismin, mbinim ib taokaoll mendbor su Kabenam ngo Njiseson man pange aol nda baeben pismi o bor poklbur pibismil, mbinim ib taokaoll ngo hakl bor honda baoraoklbir Njises es bukl pismisa.
24 E, reparando a multidão que nem Jesus nem os seus discípulos estavam ali, entrou nas barcas e foi até Cafarnaum à sua procura.
25 Ngo tomb tenaol nda baebenom Njises obu ib ngon mende nan birisaol hend wabur mbinim obu bor kakl, Aol aondao o, nje enjo ngo bor atomb obaeb? kismisa.
25 Encontrando-o na outra margem do lago, perguntaram-lhe: Mestre, quando chegaste aqui?
26 Ngub kismil Njisesom mbinin angal ngon ko san lubur kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, nim tenaolom ko mend nao hindismi sao mend mbakla buwaol inim handaemnda ub hem kobur inj, inim ni es bukl obaemi ka. Ngub inj, nim ini mbakla ne andub ora mend taol bu njuwaol naemnda ub hem ko, ko mende noklbur ni es bukl obaemi kisesa.
26 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: buscais-me, não porque vistes os milagres, mas porque comestes dos pães e ficastes fartos.
27 Njisesom ngub kobur kakl, Inim ne kho so bowes bu, bung bu ngub biyao sao ngo hakl was nao es bu noklwaebe. Ngub inj, inim haeben saroklme ne bao wi aeben soklao ngo ora no haklwaebe ka. Ab Ngaoron Isim hambun sao bu haen ko haen kisaol, haeben saroklme ne ngubi Aolon Isi Ora obum ini taol bu njuklao kisesa.
27 Trabalhai, não pela comida que perece, mas pela que dura até a vida eterna, que o Filho do Homem vos dará. Pois nele Deus Pai imprimiu o seu sinal.
28 Ngub kisaol mbinim obu bor kakl, Naom asub ora bubur Ngaoron kongon buklmaob? kismisa.
28 Perguntaram-lhe: Que faremos para praticar as obras de Deus?
29 Ngub kismil Njisesom mbinin angal ngon ko san lubur kakl, Pangeklem. Inim Ngaoron kongon buklbur Ngaorom eben ke aol ngo obul hul ha ora haklwaebe kisesa.
29 Respondeu-lhes Jesus: A obra de Deus é esta: que creiais naquele que ele enviou.
30 Ngub kisaol mbinim Njises bor kakl, Naom njem tenaolom ko mend nao hindismi sao oran asao ora buklesil hondoklmao tomb, njem angal ngo heneng ora kal ko nen sabo njel hul ha habur, njem kongon di ngub ngo bu hael ko hondoklmaob? kismisa.
30 Perguntaram eles: Que milagre fazes tu, para que o vejamos e creiamos em ti? Qual é a tua obra?
31 Mbinim ngub kobur kakl, Mbuk waebom ke wiyao ub obum ne yu heben pange mbinim nen ko eben kisao ke wiyaong, mbes naon ab sumb wil baebenom su tenaol nao biri bor hasmi tomb ne yu heben hakl ibisaol no hasming, njem di ngub buklesi be? kismisa.
31 Nossos pais comeram o maná no deserto, segundo o que está escrito: Deu-lhes de comer o pão vindo do céu {Sl 77,24}.
32 Ngub kismil Njisesom mbini bor kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, Mosesom inin tenaol bor ne ngo taol bu kalisao ub yu heben pange ora inj taol bu kalisao ka. Ngub inj, nao Abom ini bor ngo taol bu njerekle ub ora, yu heben pange taol bu njaoraoklao kisesa.
32 Jesus respondeu-lhes: Em verdade, em verdade vos digo: Moisés não vos deu o pão do céu, mas o meu Pai é quem vos dá o verdadeiro pão do céu;
33 Ngub kobur kakl, Yu heben haklbir su ngo bor tenaol haeben mao saklbur ibisao aol nda obu Ngaoron palawe non bi ora yaol, Ngaorom obu ora ini bor ne non bi ngo njaoraoklao kisesa.
33 porque o pão de Deus é o pão que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Njisesom ngub kisaol mbinim obu bor kakl, Aol aondao o, njem nao ne yu heben pange ngo kal o, hor hor was naomun taol bu nji ha haebe kismisa.
34 Disseram-lhe: Senhor, dá-nos sempre deste pão!
35 Ngub kismil Njisesom mbini bor kakl, Haeben saroklme ne ngo ni ora hael, tenaol mendbor ni hae ol oboklemi baeben mbinim dem ko mend nao homoklemi ora. Tenaol mendborom di nil hul ha harim sin, mbinim ib di nokl nao homoklemi kisesa.
35 Jesus replicou: Eu sou o pão da vida: aquele que vem a mim não terá fome, e aquele que crê em mim jamais terá sede.
36 Njisesom wakl kakl, Ngub buklemi o nim ini bor mbes kao njanda ub inim nim biyu sao di ora hendeyem o nil hul ha nao hayem kisesa.
36 Mas já vos disse: Vós me vedes e não credes...
37 Ngub kobur kakl, Nao Abom tenaol mendbor ni hae ol eben kokl buklao baeben obun mbib ora ni hae ol eben lao. Ngub buklaol mbinim ni haklwaol oboklemil, nim ngo oboklemi baebenon is bombor ora di mend nje pu nao lowao ora kisesa.
37 Todo aquele que o Pai me dá virá a mim, e o que vem a mim não o lançarei fora.
38 Njisesom ngub kobur kakl, Nim heben tuwaklbir su enjo ngo bor nao konem buklao ub was bu haklbur inj obowao ka. Ngub inj, nim su ngo bor ngo obondis ub, aol ngo ni pu kisao o obum nen sabeyao ub ora bu haklbur ora obowao kisesa.
38 Pois desci do céu não para fazer a minha vontade, mas a vontade daquele que me enviou.
39 Obum wakl kakl, Aol ngo ni pu kise o obun kone ngub waoraoklao ka. Obum tenaol mendbor ni hae ol eben lao o baeben, nim is bombor ora di nao baondib munun ko nen sabeyao ora. Ngub inj, tenaol ngo ni hae ol oboklemi baeben mabor bao bu kowes ora buklao tomb mbini hambun mao enja haeben mao san ko nen sabeyao ora kisesa.
39 Ora, esta é a vontade daquele que me enviou: que eu não deixe perecer nenhum daqueles que me deu, mas que os ressuscite no último dia.
40 Njisesom ngub kobur kakl, Nao Abom ngub turi homaoklao ka. Tenaol hambunom obun Isi hondobur Isi ngol hul ha haroklme baeben, mbini ko mende nao heme haeben ora saen ko nen sabaoklaol, mabor bao bu kowes ora buklao tomb nim mbini ngo baeben men mubur mao enjaklwao ora kisesa.
40 Esta é a vontade de meu Pai: que todo aquele que vê o Filho e nele crê, tenha a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
41 Ngo tomb Njisesom ngub ne yu heben hakl ebe ngo ni ora hae kisaol, Nju sem ngo hasmi nda baebenom angal ngo pangobur, mbinim Njises bor makl homobur angal andub ora kismisa.
41 Murmuravam então dele os judeus, porque dissera: Eu sou o pão que desceu do céu.
42 Ngub bubur mbinim mbini hakl hakl kakl, Inim asub nen sabeyem? Aol Njises ke ngo obu Njosebon isi ora sandal, naom obun am ab kab di ora hendeyom o, obum asub ko nim heben bor hakl obowao le bo? kao kao bismisa.
42 E perguntavam: Porventura não é ele Jesus, o filho de José, cujo pai e mãe conhecemos? Como, pois, diz ele: Desci do céu?
43 Ngub kismil Njisesom mbinin angal ngon ko san lubur kakl, Inim ini hakl hakl makl homo angal andub ora nao laob kisesa.
43 Respondeu-lhes Jesus: Não murmureis entre vós.
44 Ngub kobur kakl, Tenaol mondom ni baehaemen ora nao taol mi oboklao ora. Ngub inj, nao Abom ora ni pu kisaol, obum obun mbib tenaol mendbor ni hae ol eben lao ub mbinim ni taol mi oboklemil, nim mabor bao bu kowes buklao tomb mbini mao enjabur haeben mao saklwao ora kisesa.
44 Ninguém pode vir a mim se o Pai, que me enviou, não o atrair; e eu hei de ressuscitá-lo no último dia.
45 Njisesom wakl kakl, Mbes man mini aol hasmi baebenom mbuk waeb bu wismi ub, Ngaor obun mbib ora tenaolon kone bor kao dund buklao ko waeb bu wismisa. Ngub bismil tenaol mendbor Ngaoron angal ngo pangobur oborob ora nen saboklme baebenom ni hae ol ubuklmi kisesa.
45 Está escrito nos profetas: Todos serão ensinados por Deus {Is 54,13}. Assim, todo aquele que ouviu o Pai e foi por ele instruído vem a mim.
46 Njisesom ngub kobur kakl, Nim ngo kakl ub non, tenaol mondom Ngaor obu elom hindisao kobur inj kanda ka. Ngub inj, aol is bombor ora ngo obu Ngaor hesa haroklbe o ibisndisom bombor o obun Ab hendeyao kisesa.
46 Não que alguém tenha visto o Pai, pois só aquele que vem de Deus, esse é que viu o Pai.
47 Njisesom ngub kobur kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, tenaol mendbor nil hul ha haklemi baeben ko mende nao heme haeben ora soklemi kisesa.
47 Em verdade, em verdade vos digo: quem crê em mim tem a vida eterna.
48 Wakl kakl, Ni tenaol haeben mao saraoklao ne ora yao kisesa.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Obum ngub kobur kakl, Mbes inin ab sumb wil baebenom su tenaol nao biri bor hasmi tomb ne mend Ngaorom yu heben hakl eben kisaol nismi o, ne heneng ora sisaol mbini tenaol ne ngo nismi baeben himismi ora.
49 Vossos pais, no deserto, comeram o maná e morreram.
50 Ngub bismi o nim ne tangar yu heben hakl ebe mend kandan tenaol mondom na sin, obu ko mende nao homoklao ora kisesa.
50 Este é o pão que desceu do céu, para que não morra todo aquele que dele comer.
51 Njisesom ngub kobur kakl, Ni tenaol haeben mao saraoklao ne yu heben hakl ebe ngo kanda ora hael, tenaol mondom ne ngo na sin obu haeben soklao ora. Nim ne ngo kaloklwao kanda nim nao toklo nen kaloklwao bor kandal, sun tenaol baeben haeben saen ko nen kaloklwao ora kisesa.
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Quem comer deste pão viverá eternamente. E o pão, que eu hei de dar, é a minha carne para a salvação do mundo.
52 Ngo tomb Njisesom ngub kisaol Nju sem ngo hasmi nda baebenom mbini hakl hakl ab saond bi bi bubur kakl, Inim asub nen sabeyem? Aol ngom obun toklo naom naomun njuklaol, naom ebe noklmao be? kao kao bismisa.
52 A essas palavras, os judeus começaram a discutir, dizendo: Como pode este homem dar-nos de comer a sua carne?
53 Ngub kismil Njisesom mbini bor kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, inim Aolon Isi Oran toklo hesa ibao kab nao naem sin, ini bor haeben saroklme sao tangar mend nao wiyao ora kisesa.
53 Então Jesus lhes disse: Em verdade, em verdade vos digo: se não comerdes a carne do Filho do Homem, e não beberdes o seu sangue, não tereis a vida em vós mesmos.
54 Ngub kobur kakl, Tenaol mendbor nao toklo hesa ibao kab noklme baeben mbini haeben ora saklbur haemel, nim mabor bao bu kowes ora buklao tomb mbini ngo baeben mao enjabur men muklwao ora kisesa.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Njisesom ngub kobur kakl, Nao toklo ne heneng noklme sao non bi ora yao ka. Nao ibao di ib heneng noklme sao ora non bi yaol kanda kisesa.
55 Pois a minha carne é verdadeiramente uma comida e o meu sangue, verdadeiramente uma bebida.
56 Obum wakl kakl, Tenaol mendbor nao toklo hesa nao ibao kab noklemi baeben mbinim ni haru ora haklemil, nim di mbini nao tuwae haru was haklwao kisesa.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue permanece em mim e eu nele.
57 Njisesom ngub kobur kakl, Nao Ab haeben saraoklaom ora ni pu kisaol, ni di nao Abon buri oram haeben saklbur hae ka. Menger bombor ngub was mubur, tenaol mendbor ninao toklo noklemi baeben di mbini ninao buri oram haeben soklemi kisesa.
57 Assim como o Pai que me enviou vive, e eu vivo pelo Pai, assim também aquele que comer a minha carne viverá por mim.
58 Wakl kakl, Nim ne yu heben hakl ebe ngo kanda, mbes inin ab sumb wil baebenom su tenaol nao biri bor ne heneng mend yu heben hakl ibisao nismi o, mbini himismi sanda hesa bombor ubi inj ka. Ngub inj, nim ngubi tomb ne ngo kanda noklemi baeben ko mend nao heme haeben ora soklemi ko Njisesom ngub kisesa.
58 Este é o pão que desceu do céu. Não como o maná que vossos pais comeram e morreram. Quem come deste pão viverá eternamente.
59 Njisesom angal ngo kisao baeben su Kabenam Nju semon man pangoklme anda andaon bor burubur, tenaol hambunom pangen kao kalisesa.
59 Tal foi o ensinamento de Jesus na sinagoga de Cafarnaum.
60 Ngo tomb Njises obun man pange tenaol baeben andubom ora obum mbini bor angal ngo kao kalisao nda baeben pangobur mbini hakl hakl kakl, Angal ngo le baeben naom pangokl buwaeb se kend bi aondao ora leng, nje aebom ora pangoklesib? kao kao bismisa.
60 Muitos dos seus discípulos, ouvindo-o, disseram: Isto é muito duro! Quem o pode admitir?
61 Mbinim ngub kismi o Njises obun man pange tenaol baebenom obum mbini bor angal ngo kao kalisao ndan angal andub ora ngo kismi ub hondobur, mbinin kone bor ora hindisaol obum mbini bor kakl, Nim ini bor angal ngo kao njandam inin kone bor kho mao saklao ko pangeyem be? kisesa.
61 Sabendo Jesus que os discípulos murmuravam por isso, perguntou-lhes: Isso vos escandaliza?
62 Njisesom mbini bor ngub kobur kakl, Aolon Isi Ora obu mbes hasao bor wakl yin poklao tomb inim asub buklemib? kisesa.
62 Que será, quando virdes subir o Filho do Homem para onde ele estava antes?...
63 Ngub kobur kakl, Pangeklem. Ngaoron Wesaom ora tenaol haeben mao saraoklaol, inin toklo songolom nen sabobur bimi saom ini kang ora di bisur bukl buwaklao ora. Aoh, nim angal ngo Wesao ndan angal ora kao njurukl ngao, nim angal ngo kakl sao baebenom ora tenaol haeben mao saklao ora kisesa.
63 O espírito é que vivifica, a carne de nada serve. As palavras que vos tenho dito são espírito e vida.
64 Njisesom mbini bor wakl kakl, Nim ngo kakl ub bor kanda o, ini ngo hayem haklon mendborom nil hul ha nao hayem kisesa. Ngub kisao o Njises obum tenaol mendbor obul hul ha nao hasmi baeben mbes ora di hondo was habur kisaon, aol Njuras obu mabor Njises obu karu lisao aol ndan kone bor di ngub buklao ko hondo ora habur o kisesa.
64 Mas há alguns entre vós que não crêem... Pois desde o princípio Jesus sabia quais eram os que não criam e quem o havia de trair.
65 Ngo tomb Njisesom kakl, Nim tenaol mendborom nil hul ha nao hayem ko ngo kakl on te ngub wiyao. Nim ini bor pibnao kao njanda ub nao Abom tenaol mendbor ni hae ol nao eben ka sin, mbinin mbib ni hae ol obokl buwaklemi ora kisesa.
65 Ele prosseguiu: Por isso vos disse: Ninguém pode vir a mim, se por meu Pai não lho for concedido.
66 Ngo tomb Njisesom mbini bor angal ngo baeben kao paesao tomb obun man pange tenaol aondao ngo hasmi nda baebenon mendborom obu tuwakl paokl ora pobur kismin, mbinim obu haru ko mend akol bem ko di nao ebe paokl ora pismisa.
66 Desde então, muitos dos seus discípulos se retiraram e já não andavam com ele.
67 Ngub bismil hondobur Njisesom obun man pange aol duteb nda bor kakl, Inim di ni tuwakl pokl ko nen sabeklem be? kisesa.
67 Então Jesus perguntou aos Doze: Quereis vós também retirar-vos?
68 Ngub kisaol Simon Pitam obun angal ngon ko san lubur kakl, Aorao Aondao o, nje bombor o haeben saroklme angal mini aol ora hael ngao, naom nje tuwaklbir aeb ora taol mi poklmaob? kisesa.
68 Respondeu-lhe Simão Pedro: Senhor, a quem iríamos nós? Tu tens as palavras da vida eterna.
69 Pitam ngub kobur kakl, Naom nje Ngaorom komb bi ora haen kisao ko ora hondobur, naom njel hul ha ora hayom kisesa.
69 E nós cremos e sabemos que tu és o Santo de Deus!
70 Ngub kisaol Njisesom Pitan angal ngon ko san lubur mbini bor kakl, Inim asub nen sabeyem? Nim ini is duteb oran sablo mao handis o, ini ngo haklon is mend kone kho wi Seran ung bu khorob bukl bi mend haru hayem ko Njisesom ngubkisesa.
70 Jesus acrescentou: Não vos escolhi eu todos os doze? Contudo, um de vós é um demônio!...
71 Njisesom ngo kisao o Iskeriyaor Simonon isi Njuras obu man pange aol ngo haklon duteb nan o obu sisaol, mabor Njises karu lisao aol ngo bor kisesa.
71 Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, porque era quem o havia de entregar não obstante ser um dos Doze.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.