João 13
Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs NTLH
1 Ngo tomb Nju semon Waran Aeben Bisao bao o ekera nan pindib paklao ko birismi tomb Njises obum ora hindisaol, obum sun tenaol baeben tuwaklbir wakl obun Ab hayaol poklao bao o teb sisesa. Ngub bisaol obun sem mendbor kone u hasao o mbini sul bao haen tuwakl poklao baeben hem aondao ora kobur, ngub bao hem kao ha win was obu pe paen lismisa.
1 Faltava somente um dia para a Festa da Páscoa . Jesus sabia que tinha chegado a hora de deixar este mundo e ir para o Pai. Ele sempre havia amado os seus que estavam neste mundo e os amou até o fim.
2 Ngo tomb bao bombor ngon ombonao nend kisao tomb Njises di obun man pange baeben di ne no birismisa. Ngub birismil Njises obun man pange aol duteb nan o obu Iskeriyaor Njuras, Simonon isi sisao o Seranom obun kone bor hondaesaol, obum mabor Njises lukl bismi baeben bor mbinim Njises obu pe paen lin ko kaloklwao ko nen sabisesa.
2 Jesus e os seus discípulos estavam jantando. O Diabo já havia posto na cabeça de Judas, filho de Simão Iscariotes, a ideia de trair Jesus.
3 Ngub bisao o Njises obun Abom obu bor buri aondao ora taol bu kalisaol, obum nim hambun sao bib se hae ko ora hindisesa. Mend di obu Ngaorom ora pu kisaol, obu wakl Ngaor hayao bor poklao ub di ora hindisesa.
3 Jesus sabia que o Pai lhe tinha dado todo o poder. E sabia também que tinha vindo de Deus e ia para Deus.
4 Njisesom ngub hondobur kisaon ne ngo hakl nao nja win teka peyobur, obun lab lab saoll mend samisao nda bao kolo u mbabur, obun dawaol mend wisao o mubur kisaon obun tombaol pong li mbaesesa.
4 Então se levantou, tirou a sua capa , pegou uma toalha e amarrou na cintura.
5 Obum ngub bubur kisaon ndis mend wisao o bor ib baoklmend kowe tunda birin kobur, obum obun man pange aol nda baebenon aongao ma bor mendboron mbes wes wes lam lam bubur, wakl hoboll ken ko obun dawaol ngo obun pako pakol pong li mbaesao ndam kunam kunam bisesa.
5 Em seguida pôs água numa bacia e começou a lavar os pés dos discípulos e a enxugá-los com a toalha.
6 Ngub bubur kisaon obum hambunon ngub lam obam obam bubur, obum Simon Pitan laklbur bisaol Pitam Njises bor kakl, Aorao Aondao o, njem ni non bi on aongao ma bor wes wes laklbur bil be? kisesa.
6 Quando chegou perto de Simão Pedro, este lhe perguntou: — Vai lavar os meus pés, Senhor?
7 Ngub kisaol Njisesom Pita obun angal ngon ko san lubur kakl, Nim ngo bi sao njem ngubi tomb nen nao sabel o, mabor njem ebe nen sabobur ora hondoklesi kisesa.
7 Jesus respondeu:
8 Ngub kisaol Pitam Njises bor kakl, Inj ora. Njem nao aongao ma bor wes wes nao laklesi ora o njem baehaemen ora bil kisaol, Njisesom obun angal ngon ko san lubur kakl, Nim njen aongao ma bor wes wes nao laru sin, njem nao man pange aol hakl buwaklesi ora kisesa.
8 — O senhor nunca lavará os meus pés! — disse Pedro.
9 Ngub kisaol Simon Pitam obu bor wakl kakl, Aorao Aondao o, ngub sin njem nao aongao ma bor was nao li, ki wesmbao hakl bor di hambun bor lakla kisesa.
9 — Então, Senhor, não lave somente os meus pés; lave também as minhas mãos e a minha cabeça! — pediu Simão Pedro.
10 Ngub kisaol Njisesom obu bor kakl, Tenaol mondom obun toklo hambun oborob wes wes li peyobur harob sin, obum asub ko, ko mende wes wes luklao? Ngub inj, obun aongao bor bombor o wes wes lao peya sin, obun toklo hambun dol nao hae ebe ora soklao kisesa. Wakl kakl, Ini hambun dol nao hae hayem o, ini ngo haklon is bombor mend dol hae ora hae kisesa.
10 Aí Jesus disse:
11 Ngub kisao o Njisesom ini ngo baeben is mend dol hae ora hae ko angal ngo kisao ub, obum aol Njurasom mabor obu karu lisao nda ub buklbur nen sabo birisao nda ub hondobur kisesa.
11 Jesus sabia quem era o traidor. Foi por isso que disse: “Todos menos um.”
12 Ngo tomb Njisesom obun man pange aol nda baeben hambunon aongao ma bor wes wes lao peyakabur kisaon, obun lab lab saoll nda wakl mu bombobur, ne no birismi nda ub wakl no birismisa. Ngub bismi tomb obum mbini bor kakl, Nim ini bor ngo bi saon te nen sabeyem be? kisesa.
12 Depois de lavar os pés dos seus discípulos, Jesus vestiu de novo a capa, sentou-se outra vez à mesa e perguntou:
13 Obum ngub kobur kakl, Inim ni bor aol aondao o Aorao Aondao o ko, imbi ko haroklme nda ka. Inim heneng ora ngo lome nda ub, ni ngo lome nda ubi ora hae kisesa.
13 Vocês me chamam de “Mestre” e de “Senhor” e têm razão, pois eu sou mesmo.
14 Ngub kobur kakl, Heneng ora ni inin Aorao Aondao habur aol aondao ora hae o, nim inin aongao ma bor wes wes ngo larukl ub inim di dimb men aolubur inin tenaol sango menden aongao ma bor wes wes laklwaebe kisesa.
14 Se eu, o Senhor e o Mestre, lavei os pés de vocês, então vocês devem lavar os pés uns dos outros.
15 Obum wakl kakl, Nim ini bor menger ngo hendeklemin muwalobur, ini bor ngo bi ub inim di tenaol mende bor ngub bu haklwaebe ora kisesa.
15 Pois eu dei o exemplo para que vocês façam o que eu fiz.
16 Njisesom ngub kobur kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, aol menden kowan lao aol mondom obun aol aondao o nao men mbaklao ora. Mende di aol aondao mondom obun kowan lao aol bor njem nao angal ngo kam pu ko pen lao tomb, kongon biyao aol ngom obun aol aondao obu pen lao ngo nao men mbaklao ora kisesa.
16 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o empregado não é mais importante do que o patrão, e o mensageiro não é mais importante do que aquele que o enviou.
17 Obum wakl kakl, Inim nim ngo kakl sao baeben oborob ora nen sab hakol bubur bu harim sin, inim turi aondao ora homoklemi kisesa.
17 Já que vocês conhecem esta verdade, serão felizes se a praticarem.
18 Ngo tomb Njisesom wakl kakl, Nim angal ngo kakl sao baeben ini ngo baeben hambun bor ora inj kakl ka. Ngub inj, ini nim ora bember ha peb bu mao handis ol ini ninao sem ora hayem baeben non ora hende o, nim ngo kakl sao Ngaoron mbuk waeb bor buklao ke wiyao ub heneng ora buklaol, Ngaoron mbuk waeb bor ngub ke wiyao.
18 — Não estou falando de vocês todos; eu conheço aqueles que escolhi. Pois tem de se cumprir o que as
19 Njisesom wakl kakl, Nim ini bor ngo kao njurukl ub nao bu pind bili haenbur kao njurukl o, mabor nim ngo kakl ub buklao tomb inim ni di aol ngo obu ora sise ko ebe hend heneng buklemi kisesa.
19 Digo isso a vocês agora, antes que aconteça, para que, quando acontecer, vocês creiam que “
20 Wakl kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, nim nao angal kam akol bimi aol mendbor nao angal ngo kam puklub lowao baeben bor, mondom ini oborob obaeming ubuklub kobur mbini bor turi homo oborob was bisur ba sin, obum ni bor ora turi homo oborob buklao. Obum ni bor ngub oborob ba sin, Ngaorom ni obon kisaol obum Ngaor bor ora oborob buklao kisesa.
20 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem receber aquele que eu enviar estará também me recebendo; e quem me recebe recebe aquele que me enviou.
21 Ngo tomb Njisesom ngub kao paesao tomb obun kone bor kend bu ke di kab pisaol, obum bao kao pabur kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, ini ngo bereyem haklon is bombor ora mondom ni karu luklao ora kisesa.
21 Depois de dizer isso, Jesus ficou muito aflito e declarou abertamente aos discípulos:
22 Ngub kisaol obun man pange aol nda baebenom burir biyubur obum ngo le ub aem buklao bor leb ko nen sabokl buwabur, mbini hakl hakl mende hend hend bismisa.
22 Então eles olharam uns para os outros, sem saber de quem ele estava falando.
23 Ngo tomb Njises obun man pange aol is mend turi himisao ora mend sisao o, obu Njises ora birisaol teb so ora birisesa.
23 Ao lado de Jesus estava sentado um deles, a quem Jesus amava.
24 Ngub birisaol Simon Pitam aol ngo birisao nda bor sub wil sara peyo kao kalobur kakl, Obum aebom ngub buklao bor keneb ko hendemin ub njem obu bor ne mi kisesa.
24 Simão Pedro fez um sinal para ele e disse: — Pergunte de quem o Mestre está falando.
25 Ngub kisaol Njises obun man pange aol ngo obu birisaol teb so oral birisao ndam Njises bor ne wi aeben sa ne mubur kakl, Aorao Aondao o, njem ngo kaenda ub aebom buklao bor kae bo? kisesa.
25 Então aquele discípulo chegou mais perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quem é ele?
26 Ngub kisaol Njisesom obun angal ngon ko san lubur kakl, Nim palawe mend ne ombo ibao ber pae bor dand bu pabur aol mend nen kala sin, aol ngo obu ora soklao kisesa. Ngub kobur kisaon obum palawe mend mubur ne ombo ibao ber baklae nda bor dand bu mubur, obum buklwao kisao nda ub Iskeriyaor Simonon isi Njuras kalisesa.
26 — É aquele a quem vou dar um pedaço de pão passado no molho! — respondeu Jesus. Em seguida pegou um pedaço de pão, passou no molho e deu a Judas, filho de Simão Iscariotes.
27 Ngo tomb Njisesom palawe nda ngub kalisaol, Njuras obum mu nisao tomb Seranom obun kone bor aondao bu ora hondaesesa. Ngub bisaol Njisesom Njuras bor kakl, Njem bukl buklesi sao penar bu ora bao bu men kisesa.
27 E assim que Judas recebeu o pão, Satanás entrou nele. Então Jesus disse a Judas:
28 Ngub kisao o mbini aol ngo ne no birismi nda baebenom Njises obum Njuras bor angal ngo kisao on te nen nao sabismisa.
28 Nenhum dos que estavam à mesa entendeu por que Jesus disse isso.
29 Ngub nen nao sabebur kismin mendborom mbinin mone ngo nu bor mar pae wismi o, Njuras obum maomb bo hasao on bor menjao le ko nen sabobur, mbinim Njises obum Njuras bor mone ngon mendbor mubur hor so ngo bereyom tomb nemin ko ne menjao dob bibi le ko nen sabismisa. Ngub nen sabismi o mendborom di mone ngon mendbor mubur, tenaol mendbor menjao nao wi boroklme baeben taol bu kalen ko le ko nen sabismisa.
29 Como era Judas que tomava conta da bolsa do dinheiro, alguns pensaram que Jesus tinha mandado que ele comprasse alguma coisa para a festa ou desse alguma ajuda aos pobres.
30 Ngo tomb Njurasom palawe di ne ombo kang ngo nda mu nao peyaoklbir kisaon, penar bu ora dera bonge derasao tomb somna sisaol em hundur aondao ora wisesa.
30 Judas recebeu o pão e saiu logo. E era noite.
31 Ngo tomb Njuras obu ngub dera pisao tomb Njisesom kakl, Ngubi tomb Aolon Isi Ora obun imbi aondao bu ora uklaol, Aolon Isi Ora obumdi Ngaoron imbi aondao bu ora win lao kisesa.
31 Quando Judas saiu, Jesus disse:
32 Ngub kobur kakl, Aolon Isi Ora obum Ngaoron imbi aondao bu ora ngub win ka sin, Ngaorom obun imbi aondao bu ora uklao ub penar bu ora Aolon Isi Oran imbi di bombor ngub was aondao bu ora win lao kisesa.
32 E, se por meio dele a natureza gloriosa de Deus for revelada, então Deus revelará em si mesmo a natureza divina do Filho do Homem. E Deus fará isso agora mesmo.
33 Njisesom wakl kakl, Ini nao nongnas non bi o hakl o, ni ini daol nao kang el bombor ora ngo bao haru hayom o inim mabor ni es aondao ora buklemi. Nim Nju sem hambun bor ko haruklu nda ub ini bor di kao njurukl ngao, inim su ngo ni poklwao o bor obokl buwaklemi ora kisesa.
33 Meus filhos, não vou ficar com vocês por muito tempo. Vocês vão me procurar, mas eu digo agora o que já disse aos líderes judeus: vocês não podem ir para onde eu vou.
34 Ngub kobur kakl, Nim ngubi tomb ini bor angal wen pange ora kao njurukl ngao, inim ini hakl hakl mendel hond hom hom bu, kone wi wi bu haklwaebe ka. Nim ini bor kone uruklu nda ub bombor ngub was, inim ini hakl hakl mende hond hom hom bu kone wi wi bu haklwaebe ora kisesa.
34 Eu lhes dou este novo mandamento: amem uns aos outros. Assim como eu os amei, amem também uns aos outros.
35 Njisesom ngub kobur kakl, Inim ini hakl hakl ngub mende hond hom hom bu kone wi wi bu harim sin, tenaol tangar aebenol haklemi baeben hambunom di ini Njiseson man pange aol hayem ko ora hondoklemi kisesa.
35 Se tiverem amor uns pelos outros, todos saberão que vocês são meus discípulos.
36 Ngo tomb Simon Pitam Njises bor kakl, Aorao Aondao o nje al poklesi bor kal? kisaol, Njisesom obun angal ngon ko san lubur kakl, Ni poklwao o bor njem ngubi tomb non ni taol mi obo ngo bor pokl buwaklesi o, njem mabor ni taol mi oboklesi ora kisesa.
36 Simão Pedro perguntou a Jesus: — Senhor, para onde é que o senhor vai? Jesus respondeu:
37 Ngub kisaol Pitam obu bor wakl kakl, Aorao Aondao o, nim ngubi tomb nje asub ko ora taol mi obokl buwaklwao? Pangal. Nim bao haklwao ub nen nao sabebur njen ne mana homoklbur hae kisesa.
37 Pedro tornou a perguntar: — Senhor, por que eu não posso segui-lo agora? Eu estou pronto para morrer pelo senhor!
38 Ngub kisaol Njisesom Pita obun angal ngon ko san lubur kakl, Heneng ora njem ninao ne mana homoklbur hael be? Nim nje bor heneng ora kao njurukl, sao kulao angal nao bi haen was njem ko teb oran nim Njises nao hendeyo lesi kisesa.
38 — Está mesmo? — perguntou Jesus. — Pois eu afirmo a você que isto é verdade: antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.