Mateus 24

Godɨndɨ Hoafɨ (AGG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Sisas ai Godɨndɨ worɨ ranambeahɨndɨ tüküfi haya huwane asu ahambo süŋgururü-rundeimbɨ ai ahambo sowana mahomo Godɨndɨ worɨ worɨmbomarundɨ ra nafuiyondowohü hoafɨyondombohünda.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Ranɨyu asu Sisas ai ahamumbo hoafɨyuhü yahuya, “Yɨnɨ, ro anɨhondümbo-anahɨ nda hoafehapurɨ. Se haponda muŋguambo moatükunɨ ra hoeirundai? Ŋgɨrɨ nɨmoei nda süŋgunambo ana rande atüboakɨ-atüboakɨndo gafuwanɨ hoeindundɨ, ŋga muŋguambo nɨmoei ra hɨfɨnɨ pindɨhimboyei,” mehupurɨ.
2 Então ele disse:
3 Sisas ai Orif Nɨmɨ Hɨfɨ Wafuambe nɨmaru ane asu ahambo süŋgururü-rundeimbɨ ai yaŋgɨrɨ hafomo ahambo-so tükümefundɨ. Ranɨyomo asu ai düduyafu hoafɨyomondühɨ yahomoya, “Se yɨhoefɨmbo hoafɨyafɨmunɨ nüŋgu-sɨmboanɨ ranɨ-moatükunɨ ra tükümandɨfe? Asu nɨnɨ-moatükunɨ boatei tükündɨfeyoanɨ hoeimandɨhu sapo se kosɨmboayafɨ ranane asu ndeara bɨdɨfɨranambo si tüküfemboayo ranane ranahambo fɨfɨrɨndɨhumboyefɨ?” mehomondamboyu.
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Ranɨyu asu Sisas ai sɨmborɨ hoafɨyuhü yahuya, “Awi se hɨbadümbo nindou ai sɨhamumbo wosɨhoaforɨ hoafɨndeimboyei.
4 Jesus respondeu:
5 Ŋga nindou afɨndɨ ai tükündafu wandɨ ndürɨ dükandu hoafɨndɨmondühɨ anɨmboya, ‘Ro nda Krais-anahɨ!’ mbɨsɨmondühɨ anɨmbo ai nindou afɨndɨ ranaheimbo wosɨhoaforɨ hoafɨndɨmondanɨ ai anɨhondümbondɨhimboyei.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Se yifiarɨ hoafɨ asu yifiarɨ yafui hoafɨ hɨmborɨndɨmboemo. Ŋga asu se ranɨ-moatükunɨ ranahambo hɨbadümbo, ŋga hepünündafumboemo ranɨmbo. Ranɨ-moatükunɨ ra tükündɨfemboesɨ, ŋga asu ranɨ-moatükunɨ tükefeyo ranahambo ndeara bɨdɨfɨranambo si ane yahopoanɨ, ŋga awi wanɨ.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Hɨfɨ hɨfɨ ranai sɨmborɨ yifiarɨndɨmboe. Asu adükarɨ bogorɨ nindou mamɨ ahandɨ nendɨ ranai ŋgorü adükarɨ bogorɨ nindoundɨ nendɨ ranɨ-babɨdɨ sɨmborɨ-sɨmborɨndɨmboemo. Hɨfɨ bɨdɨfɨrɨ ranɨfihɨ sesɨ ai wanɨndohü asu hɨfɨhe ranai tükündɨfendamboe.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Muŋguambo moatükunɨ ra tükefeyo ranana moanɨ nɨmorehɨ ai nɨmorɨ wakemɨndɨmbo asübusɨ boatei asemɨndo yahurai boatei-ane tükefeyo.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 Rananɨmbo sɨheimbo mbundüründümo tɨŋɨrɨfombɨ moatükunambe sɨndundürühɨ hɨfokoandundürɨmboemo. Rananɨmbo muŋguambo hɨfɨndɨ nindou ai wandɨ süŋguna sɨhamumbo yɨboarukondühüpurɨmboyei.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 Ranɨ-sɨmboanɨ nindou afɨndɨ ranai ahei anɨhondümbofe hohoanɨmo ra hɨnɨŋgɨndɨhindühɨ, asu ai ahei ŋgunindɨ ranaheimbo nindou amurɨ hürütümbɨ nindouyei warühɨndɨhindürühɨ asu aheihoarɨ amboanɨ sɨmborɨ yiboarukofirɨndeimboyei.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Rananɨmbo asu Godɨndɨ tɨkai hoafɨ hoafɨyomo-rundeimbɨ nindou afɨndɨ ranai tükündafundühɨ anɨmbo asu ai nindou afɨndɨ ranaheimbo wosɨhoaforɨ hoafɨndɨmondanɨ anɨhondümbondɨhimboyei.
11 Então muitos falsos
12 Ranɨfihɨ anɨmbo asu sapo moaruwai hohoanɨmo ranai afɨndɨ tükündɨfeyohü nindou ŋgorümbo hɨpoambofeihɨ ŋgusüfo pefe hohoanɨmo ranai akɨdoundɨmboe.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Ŋga asu nindou düdi ai nɨnɨ-moatükunɨ ahambo tükefeyo ranahambo moanane yahu kɨkɨhɨramündɨ anüŋgu ai ŋgu ŋgumbo bɨdɨfɨranɨ si tüküfiyuambe ranana ai aboedambondɨfimbui.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 God ŋgɨnɨndɨ hɨfandarandɨ Aboedɨ Hoafɨ ranahambo muŋguambo hɨfɨ ranühɨ nindou muŋgu ranaheimbo weindahɨ bokarɨhefendüranɨ anɨmbo asu ndeara bɨdɨfɨranɨ si ra tükündɨfemboe.”
14 E a boa notícia sobre o
15 “Asu moaruwai moatükunɨ nɨŋgombo-mayo sürühoeimbɨ fondɨ ranahambo moaruwaimbondeambui ranahambo Godɨndɨ hoafɨ hoafɨyu-randeimbɨ nindou ahandɨ ndürɨ Danier ai wataporɨmbomarandɨ ra se hoeindumboemo. (Nindou düdi ai ndanɨ hoafɨ ra hoeifemboayu ranai hoafɨ ranahambo ndore fɨfɨrɨmbɨreandamboane.)
15 E Jesus continuou:
16 Ranɨ-sɨmboanɨ anɨmbo nindou dɨdɨyei ai Sudia hɨfambe anɨmboei ranai hɨfɨ wafunambo nɨmai mbɨfefoehindamboane.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Ranɨ-sɨmboanɨ ana sapo nindou ahandɨ worɨkɨmɨ amaru ranai ahandɨ napo worambe kurayo ranahambo hanɨ semɨndɨmbo hɨhɨnɨŋgɨndeambui.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Asu nindou düdi ai ahandɨ nümbürambe anüŋgu ranai ŋgɨrɨ ahandɨ hoearɨ masɨhendɨ ra semɨndɨmbo hɨhɨrɨndɨfi ŋgu, ŋga wanɨ.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Ranɨ-sɨmboanɨ nɨmorehɨ dɨdɨyei ai nɨmorɨ furümbayei-ane asu nɨmorehɨ nɨmorɨ tɨtɨ sɨmɨndeimbayei ranane ranaheimbo moaruwai hamɨndɨ tükündɨfemboe.
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Se Godɨmbo dɨdɨbafɨndɨmo rananɨmbo asu se ŋgɨrɨ afɨndɨ ŋgɨsɨharɨ tüküfeyoambe ane asu moanɨ nɨmarɨmbo si ranambe ane ra se ŋgɨrɨ feboundɨ!
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Ranɨ-sɨmboanɨ tɨŋɨrɨfo afɨndɨ tükündɨfemboe. Horombo God ai hɨfɨ sünü nafɨmarandambe peyo haya ho hombo hapondanɨ tükefeyombe ana, moai afɨndɨ tɨŋɨrɨfo ndahurai tüküfeyo. Ŋga süŋgunambo ranɨ sɨmboanɨ ana moanɨ muŋgunambo tɨŋɨrɨfo afɨndɨ hamɨndɨ moatükunɨ anɨmbo tükündɨfemboe. Asu randɨfe hayambo ra süŋgunambo ana ŋgɨrɨ asükaindo tɨŋɨrɨfo yahurai tükündɨfeyo.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Ŋga asu God ai ranɨ-sɨmboanɨ ranahambo bodɨfombofe kɨkɨhɨyɨmɨndɨ-koatembembonana muŋguambo nindou ranai ŋgɨrɨ aboedamboyahindɨ. Ŋga asu God ai muŋguambo nindou sapo ranaheimbo wandanei yahu dɨbonɨmayundürɨ ranɨmbohündambo wambo anɨmbo asu hapondanɨ ana God ai ranɨ si ra awi bodɨfombonde kɨkɨhɨndamündümbui.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 Rasɨmboanɨ nindou bɨdɨfɨrɨ ai sɨhamumbo hoafɨyeihüya, ‘Se ndühɨ hɨmboemo, ŋga Krais ana ini nda!’ mbɨsei-anane, asu ‘Ai ana ini gogu ra!’ mbɨsei-anane ra se nindou ranahei hoafɨ anɨhondümbo-ndundürɨmboemo.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Nɨmboe sapo nindou bɨdɨfɨrɨ ai tüküyafundühɨ wosɨhoaforɨ hoafɨndɨmondühɨya, ‘Ro Krais-anahɨ,’ asu ‘Ro Godɨndɨ hoafɨ hoafɨya-rɨhandeimbɨ nindou-anahɨ,’ mbɨsɨmbo-memo. Asu ai hepünɨfeimbɨ moatükunɨ nafuindɨmondühɨ ranɨ-poanɨmbo ŋgɨnɨndɨ nafuimbo ratüpurɨ ratüpurɨndɨmboemo. Ai nindou sapo God wandanei mehu ranaheimbo amboanɨ ndahurɨmɨndefɨmbo mbɨsɨmboemo, ŋga ŋgɨrɨndɨmo.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Ranɨ-moatükunɨ ranahambo ro horombonamborɨhe hoafɨmehapurane, ŋga se ranahambo hɨmborɨndɨmo.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 Asu nindou ai randɨhi hoafɨndeihɨya, ‘Hoeirɨhi, Krais-mayu ranai ana nɨmɨ wohɨ furɨkoate-reandɨ hɨfühani anüŋgu,’ mbɨseianɨ asu se ranɨnɨ ŋgomboemo, ŋga wanɨ. Asu nindou ai randɨhi hoafɨndeihüya, ‘Aiana dɨbo ndanambe ndanüŋgu nda,’ mbɨseianɨ wanɨ asu se ranahambo anɨhondümbondumboemo, ŋga wanɨ.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Ŋga Nindou Hondü ranai ana, sapo wabürüsɨ sünü muŋgu ranɨfihɨ hüfɨhamɨndɨ süfuanɨpoedɨ ŋgu hafuanɨ si boakɨboadeamboe yahurai-anɨmbo nindou hɨmboahü tükündüfimbui.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Sapo nahanühɨyo nindou ai yɨfɨyo haya yɨfɨ nɨmoko ranai moanambühɨ eŋgoro ana, ranühɨ koahoeimbɨ ranai hei gugurɨhindühanei.”
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 “Ranɨ tɨŋɨrɨfombü moatükunɨ si ranai ndeara muŋgundoanɨ anɨmbo nɨmehünou,
29 Jesus disse:
30 Ranɨ-sɨmboanɨ anɨmbo Nindou Hondü ai tüküfembo nafuimbo moatükunɨ ranai sünambe weindahɨ tükündɨfemboe. Asu hɨfɨ ndanühündambo muŋguambo sɨrɨhündɨ nindou ranai arasɨranɨndeimboyei. Asu Nindou Hondü ai sünambeahɨndɨ mburüŋgaiwamɨ nüŋgumbo ahandɨ ŋgɨnɨndɨ asu adükarɨ hɨmboamupuimbo-randeimbɨ moatükunɨ ndemündü haya ra dɨbonde kuduanɨ ranahambo hoeindɨhimboyei.
30 Então o sinal do
31 Rananɨmbo fufuŋɨ afɨndɨ ranai hoafɨndɨmboe. Rananɨmbo asu ai ahandɨ sünambeahɨndɨ nendɨ ranhamumbo yimbuyimbu hɨfɨ ra hɨmboranɨpoedɨ nindou muŋgu God ai wandanei mehu gugurɨfendürɨmbohünda koandɨhepura ŋgomboemo.”
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 “Asu se hoandasüfo nɨmɨndɨ türüfoarundühɨ hohoanɨmondɨmo. Ranɨ nɨmɨ ranai ahandɨ düdüdü ranɨfihɨ hoehoai tütükɨyohü emündü aforo ana, se fɨfɨrundɨ sapo ranana ndeara hoemboane.
32 Jesus disse ainda:
33 Mamɨ ranɨ-süŋgumbo anɨmbo asu se hoeindundanɨ muŋguambo ranɨ moatükunɨ ranai tükündɨfeyoanɨ hoeindundühɨ rananɨmbo se Nindou Hondü ai ŋgɨrɨ amɨtata kudu, ŋga yipurɨ kɨmani anüŋgu, ra fɨfɨrɨndumboemo.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Ro sɨhamumbo anɨhondümboanahɨ hoafehapurɨ nda. Bɨdɨfɨrɨ nindou hɨfɨ ndanühɨ anɨmboei yɨfɨhai-koateayei-ambe anɨmbo ranɨ-moatükunɨ ranai tükündɨfemboe.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Sünü hɨfɨ ranai ana awarɨndɨhoemboe, ŋga asu wandɨ hoafɨ ranana ŋgɨrɨ awandɨhoayo, ŋga wanɨ.”
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 “Ŋga asu Nindou Hondü ai tüküfembo si ranɨnambo nindou mamai-amboanɨ moai fɨfɨreandɨ. Asu ranɨ si tüküfemboayo ra sünambeahɨndɨ nendanemo asu Nɨmorɨ aiani ra moai fɨfɨrundɨ. Ŋga moanɨ Afɨndɨ ai yaŋgɨrani ranɨ-moatükunɨ ranahambo fɨfɨreamboayu.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Nindou Hondü ranai tüküfembo si ranana Noa nüŋguambe ra sɨmboanɨ nahuraindɨmboe.
37 A vinda do
38 Sapo horombo hohoambu ai tüküfe-koateyoambe ranɨ-sɨmboanɨ ra nindou ai moanɨ sesɨ sahüsi hoe sɨmɨndei asu nɨmorehɨ nindowenihɨ anamɨndühɨyahi heimbo bɨdɨfɨranɨ hondü ranambe Noa ai botambe aboeda kamefuendɨ.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Ranɨ-sɨmboanɨ ra nindou ranai ranɨ-moatükunɨ tüküfemboayo ranahambo moai fɨfɨrɨhindɨ, ŋga ai moanɨ sɨrɨ mbɨrowohɨ ratüpurɨyei hei-ane asu hohoambu ranai tüküfehü aheimbo pare gogomaramɨndɨndürɨ. Moanɨ yahurai-anɨmbo süŋguna Nindou Hondü ai tüküfiyuambe tükündɨfemboe.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Ranɨ-sɨmboanɨ ana nindou yimbu ai nümbürambe ratüpurɨndafandühɨ nɨmbafandanɨ anɨmbo, nindou ŋgorümbo nderümündühɨ asu ŋgorü ai moanɨ rande bodɨboadiranɨ nüŋgumbui.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Nɨmorehɨ yimbu ai mbanɨ hɨrɨndafihɨ nɨmbafeanɨ anɨmbo asu ŋgorümbo ndemünduanɨ asu ŋgorü ai moanɨ rande bodɨboadeandanɨ nɨŋgomboe.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Awi se hɨbadümbo nɨŋgomo, ŋga nɨnɨ-sɨmboanɨyo sɨhamundɨ Adükarɨ ai tüküfemboayu ra se moai fɨfɨrundɨ.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Awi se randu hohoanɨmondɨmo. Worɨ aharambürɨyu haya hümbuhünɨ nindou ai nɨnɨ-sɨmboanɨyu ahandɨ worambe hümbuhünɨmbo tüküfemboayu ra fɨfɨrareandɨ ana, nindou ranai ŋgɨrɨ apu. Ŋga ai hümbuhünɨ nindou worambe tükündüfimbui mbüsü haya yaŋgɨrɨ günde nɨmandü ŋgumbui.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Ranɨmbohündambo anɨmbo se-amboanɨ muŋguambo si aho ra hɨbadundühɨ nafɨndündümo nɨmandɨmo. Ŋga Nindou Hondü ranai tüküfembo ranahambo se mɨtanɨründümo houmbo hɨdɨbo-hɨdɨboyomondambeanɨmbo moanɨ ai sümbundamündü tükündüfimbui.”
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 “Asu düdi ratüpurɨyu-randeimbɨ kaoworɨ hohoanɨmo-koate dɨdɨboadɨre-randeimbɨ fɨfɨreandeimbɨ nindouayua? Nindou ranai ana sapo ahandɨ bogorɨ nindou-mayu ranai ahamboya, ‘Se nindou ratüpurɨyomo-rundeimbɨ bɨdɨfɨrɨ-memo ranahamumbo hɨbadapurɨ,’ yahu haya kafoarirɨ hɨnɨŋgɨmarirɨ ranani sapo ai ahamumbo sesɨ segopurɨmbo sɨmboanɨ yɨbobofe segopurɨmbohünda.
45 Jesus disse ainda:
46 Nindou ranahandɨ bogorɨ nindou ai worambe tüküfi hoeiriranɨ asu nindou-mayu ranai sapo ahandɨ bogorɨ nindou ai refembo hoafɨmayu süŋgu rawareandɨ ranana nindou ranai moanɨ hɨhɨfɨ-hɨhɨfɨmbiyuwamboane!
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Ro nda sɨhamumbo anɨhondümboanahɨ hoafehapurɨ, bogorɨ nindou ranai nindou ranahambo ahandɨ muŋguambo moatükunɨ ranahambo hɨfandɨmbo bogorɨmbondirɨ hɨnɨŋgɨndirümbui.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Ŋga asu nindou ranai, moaruwai ratüpurɨyu-randeimbɨ nindouayu ana, asu ai ahandɨ fimbo rande hoafɨnduhü anɨmboya, Wandɨ bogorɨ nindou ai ŋgɨrɨ awi nɨmai tükündüfiyu mbüsümbui.
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Rananɨmbo asu ai ahandɨ mamɨ ratüpurɨyomo-rundeimbɨ-memo ranahamumbo piyu haya bubuhaindüpurühɨ asu sesɨ dedü wakɨndeandühɨ bia ra ndümündɨ, nindou bia sɨmɨndɨmo-rundeimbɨ ranɨ-babɨdɨ hoaŋguhü rarandu wakɨndeambui.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Rananɨmbo asu mamɨ sɨmboanɨ sapo ratüpurɨyu-randeimbɨ-mayu ranai ahandɨ bogorɨ nindou ranai tüküfemboayu ra mɨtanɨramündü haya hɨdɨbo-hɨdɨboyuambe anɨmbo tükündüfimbui.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Rananɨmbo asu ahandɨ bogorɨ nindou ai ahambo kɨbodɨrɨndirɨ mbunda asu nindou wosɨhoaforɨ hoafɨyeimbɨ ranambendirɨmbui. Rananɨmbo asu ai ranambendɨfihɨ heindühɨ yahafɨ sɨsɨnderɨmboe.”
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.