Lucas 17
Godɨndɨ Hoafɨ (AGG) vs AAI
1 Sisas ai ahambo süŋgrurü-rundeimbɨmbo hoafɨyupurühɨ yahuya, “Awi süŋgunambo mamɨkarambo moatükunɨ moaruwai tükündɨfemboe asu ranɨ süŋgumbo wambo nɨmorehɨ nindowenihɨ ai moaruwai hohoanɨmondeimboyei. Hɨpoanɨmboe-mbouanei nindou düdi nɨmorehɨ nindowenihɨ ranaheimbo rareandanɨ moaruwai hohoanɨmoayei. Nindou ranahambo ana moaruwai hamɨndɨ anɨmbo tükündɨfemboe.
1 Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Bowabow kakafin ana routobon i turobe boro hinamatar, baise orot yait iti sawar niwa’an hinamamatar boro yababan gagamin na’in nab.
2 Asu ai rareandanɨ nɨmorɨ akɨdɨbou ndanai moaruwai hohoanɨmoayei ana nindou ranahambo amɨndasümoambe nɨmoei hondɨ wofɨfihɨ kife mburɨmbo hoe hohoeambeahɨ pifiyuwanɨ hanü yɨfɨmbo ra aboed-ane.
2 Naatu orot yait nati na’atube nasisinaf, ana gewasin nati orot boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare, men basit nama au kek gidigidih niwawa’anih bowabow kakafih hinasinaf.
3 Ranɨmbo-hündambo anɨmbo se hɨbadɨhümbo. “Asu sɨhafɨ wandafɨ ranai moaruwai hohoanɨmonduanɨ se ahambo hoafɨndafühɨ, sɨhafɨ moaruwai hohoanɨmo ra hɨnɨŋgɨndowandɨ mbɨsafɨndo. Asu ai ahandɨ moaruwai hohoanɨmo ra hɨnɨŋgɨndeandanɨ ana, se ahambo amboawi mbɨsafɨ.
3 Imih abisa kwasisinaf mata toniwa’an, taituwa baitumatumayan bowabow kakafin nasisinaf na’at, inakwarar tatab nihamiy, naatu bowabow kakafin nihamiyen dogoron nabikitabir na’at ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
4 Asu nindou ranai sɨhambo mamɨ sihɨ 7-mbo moaruwai hohoanɨmoyu mbura asükai 7-mbo hu sɨhamboya, ‘Karɨhasɨ, ro sɨhambo moaruwai hohoanɨmo-mayahanɨnɨ,’ ehu ana, ahandɨ moaruwai hohoanɨmo ra amboawi mbɨsafɨ,” mehu.
4 Naatu veya ta’imon wanawanan mar etei seven na’atube o isa nasisinaf kakaf isan, mar etei seven namatabir maiye nan biya natit nao. Ayu o isa bowabow kakafin asinaf, ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
5 Ahandɨ hoafɨ sowandümo homorundeimbɨ ranai Adükarɨmbo hoafɨyomondühɨ yahomoya, “Se rarowandanɨ yɨhoefɨ anɨhondümbofe ra afɨndɨmbeyo.”
5 Tur Abarayah Jesu isan hio, “Regah ai baitumatum kwira’at.”
6 Mehomondamboyu asu Adükarɨ ai sɨmborɨ hoafɨyupurühɨ yahuya, “Asu sɨhamundɨ anɨhondümbofe ranai mastet hoarɨ nahurai akɨdouayo-amboanɨ se nɨmɨ ndanahambo hoafɨndɨmondühɨ anɨmboya ‘Fɨrɨhoefɨ hawa ahasɨharɨ kameihɨ hafɨmbo hoe hohoeambe nɨmbafɨ,’ mbɨsɨmondanɨ asu nɨmɨ ranai se hoafɨmemo süŋgu randɨfemboe,” mehupurɨ.
6 Regah iyafutih eo, “Kwa a baitumatum ai momor ro’on na’atube, kwa boro iti ai uwa isan kwanao, ‘A wairoron etei ku’uy ra’ah kwen tor yan kure kubat,’ boro fana nab kwao na’atube nasinaf.
7 Sisas ai hoafɨyuhɨ yahuya, “Nindou mamɨ seambeahɨndɨ ai ahandɨ ratüpurɨyu-randeimbɨ ranai ŋgu nümbürambe hɨfɨ hɨrɨndu asu sipsip hɨfandɨnda mbundambo asükai worɨnambo düduwanɨ, ai hoafɨndu-ndowohüya, ‘Nɨmehɨnou sɨnɨfɨ nɨmarɨfɨmbo sesɨ sowasɨfɨ,’ mambüsɨndoyo?
7 “Naatu itinin ta i iti na’atube, o ta a bowayan orot masaw tabowabow o sheep takakaifen rabirab au bar tanan, boro men ana merar itay naatu itau, ‘Kurun kumare bay ta ku’aan.’
8 Wanɨ, ŋga ahambo anɨmboya, ‘Wandɨ boatei sesɨ ra dɨdɨboadondo ndao hawambo anɨmbo asu se hoearɨ güdo mbunda nɨmandɨfɨ hɨbadandɨranɨ ro boatei sesɨ dagadɨ hoe ndɨmɨndahaimbo nɨmandɨhanɨ anɨmbo asu se sɨhafɨ sesɨ ra süŋgu dowadɨfɨ,’ mbüsümbui.
8 Ai’abin, o boro mat a bay tabogaigiwas itaa, imaibo i tamare taa tatom.
9 Asu bogorɨ nindou ranai ahandɨ ratüpurɨyu-randeimbɨ nindou ranahambo hɨhɨfɨmandürɨyo ahandɨ hoafɨ hɨmborɨyuhü süŋgumareandɨ ranɨmbo-hünda? Wanɨ.
9 Naatu a bowayan orot iyun sisinaf isan i boro men o ana merar yin isan tama takaifimih en.
10 Ranɨmbo-hündamboane se-amboanɨ God ai hoafɨmayu ra muŋgu ratüpurayomo ana se randu hoafɨndɨmondühɨya, ‘Roana aboedɨ ratüpurɨyefɨ rɨhundeimbɨyefɨpoanɨ, ŋga ranɨ ratüpurɨ ranana yɨhoefɨmbo ratüpurɨndɨmo yahu hoafɨmayu ranɨyo ratüpurɨmayefɨ,’ mbɨsɨmo.”
10 Imih kwa auman ef i nati ta’imon, abisa bowamih hinao hiyuni kwa bowabow ufunamaim, kwa na’atumo kwanao, ‘It i akirwairafit wabit men gagamin aisim merarayow isan tananot, abisa hi’u’uwit na’atube tasinafuka.’”
11 Sisas ai Serusarem ŋgoafɨna yare huhɨyu Sameria asu Gariri-yafe hɨfɨ yipupuiambe nafɨ mahu.
11 Jesu au Jerusalem yey ana veya i tafaram Samaria naatu Galilee hairi hai yoyow ana founamaim yen in.
12 — ausente —
12 Naatu na bar merar ta titit auman, orot nah etei 10 biyah kokom ani’anih bairi hitar. Ef yok na’in hibat
13 — ausente —
13 naatu hi’af hio, “Regah Jesu kwiwanbabani!”
14 Asu Sisas ai ahamumbo hoeireapurühɨ hoafɨyupurühɨ yahuya, “Se ŋgomo Godɨmbo sesɨ sɨhou-rundeimbɨ ahamumbo anɨmbo sɨhamundɨ fi ra nafuindɨmondanɨ anɨmbo asu ai tümbürüpuramboane,” mehu. Ai nafɨ homondane ahamundɨ fi ranai asükai aboedɨ tükümefeyo.
14 Jesu nuw itih, basit iuwih eo, “Kwan firis biyan kwatit naatu biya enuteteyan itah.” Baise hitit efamaim hinan, biyah etei higewasin.
15 Asu nindou mamɨ ahamundɨ mbusümo ranai hoeireandanɨ ahandɨ fi ranai asükai aboedɨ-mayowamboyo, ŋgoafɨnambo hɨhɨrɨfi huhü puküna hoafɨyuhɨ Godɨmbo aboed-ani mehu.
15 Naatu wanawanahimaim orot ta’imon biyan bigewasin itin, basit matabir maiye fanan sib God bora’ara’ah auman na.
16 Nindou ranai hu Sisasɨndɨ yirɨkɨmɨ piyu yaŋgurümbo hɨhɨfɨmarürɨ. Nindou ranai ana Samariahündɨyu.
16 Jesu nanamaim me yan ra’iy ana merar yi. Naatu iti orot i Samaria matuwan.
17 Sisas ai nindou ranahambo hoeirirɨ haya hoafɨyuhɨ yahuya, “10 aboedɨmayafundɨ. Ŋga asu ŋgorü 9 ra nüŋguyafunda?
17 Naatu Jesu eo, “Orot nah etei i ten biyah higewasin, naatu orot nah nine i menamaim tema’am?
18 Asu nɨmboe nindou ŋgorü sɨrambeahɨndɨ mamɨ ndanai yaŋgɨrɨ sünɨ Godɨmbo hɨhɨfarüra?”
18 Aisim iti orot menan ta akisinamo na God ana merar eyiy?” Naatu Israel sabuw aisim boro men iti na’atube hitasinaf?
19 Asu Sisas ai nindou ranahambo hoafɨyundowohü yahuya, “Botɨyafo hawa hafɨ, ŋga sɨhafɨ anɨhondümbofe ranaiyo aboedambo-mareanɨnɨ,” mehundo.
19 Imaibo Jesu orot iu eo, “Kumisir au bar kwen, a baitumatumamaim iyawas.”
20 Farisi nindou ranai Sisasɨmbo düduyafundühɨ yahomoya, “Nüŋgusümboanɨ God ŋgɨnɨndɨ hɨfandarandɨ ra tükümandɨfea?” mehomondamboyu. Asu Sisas ai sɨmborɨ hoafɨyupurühɨ yahuya, “God ŋgɨnɨndɨ hɨfandarandɨ ranai tüküfemboayo ranɨ-moatükunɨ nafuimbohünda ŋgɨrɨ nɨnɨ-moatükunɨ tükündɨfeyoanɨ nindou ai ahei hɨmboarɨnambo hoeindɨhindɨ.
20 Pharisee afa Jesu hibatiy hio, “God ana aiwob i boro mar biy nan?” Jesu iyafutih eo, “God ana aiwob i men bebeyanamaim enan,
21 Ai ŋgɨrɨ randɨhi hoafɨndeihɨya, ‘Hoeirɨhi aiana ndanɨ,’ mbɨsei asu ‘Goagu ra’ mbɨsei. Nɨmboe, sapo Godɨndɨ ŋgɨnɨndɨ ranana sɨhei mbusümo-ane eŋgoro.”
21 boro sabuw hina’itin hinao, ‘Kwa’itin iban iti, o iban ni’i.’ Anayabin God ana aiwob i kwa wanawanamaim ema’am.”
22 Ranɨyo asu ahambo süŋgrurü-rundeimbɨmbo hoafɨyupurühɨ yahuya, “Süŋgunambo ranɨ-moatükunɨ ranai tükündɨfemboe, rananɨmbo se Nindou Hondündɨ si ra hoeifembo afɨndɨ hohoanɨmo-ndɨmboemosɨ, ŋga se ŋgɨrɨ hoeindundɨ.
22 Imaibo ana bai’ufununayah iuwih eo, “Mar enan kwa boro kwanakaibaban kwanao, ‘Orot Natun ana veya mi’itube tanan tata’itin,’ baise nati ana veya boro men kwana’itinimih.
23 Rananɨmbo sɨhamumbo hoafɨndeihɨya, ‘Hoeiru, aiana goagu anüŋgu ra’ mbɨsei asu ‘Hoeiru, aiana ndanüŋgu,’ mbɨseimboyei, ŋga se yowanɨ anɨhondümbofeihü ho kokopoanɨ.
23 Sabuw boro hina’uwi hinao, ‘I ban ni’i enan kwa’itin, o iti enan kwa’itin.’ Sabuw hinao men ufuh kwananunuwamih.
24 Sapo wabürüsɨ ranai sünü ŋgorü hɨmboranɨ tüküfe haya ho ŋgorü hɨmboranɨ kararamɨndo, yahurai anɨmbo ndɨmboe Nindou Hondü ai ahandɨ tüküfembo sihɨ ra.
24 Anayabin Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaram wanawanan ana’itin i boro namanamar ebow tafaram etei emamarakaw na’atube boro namarakaw.
25 Ŋga asübusɨ afɨndɨ boatei ndemündɨ mbundambo asu nindou ndanɨ sɨmboanɨ anɨmboei ranai ahambo daboadɨ hɨhɨrɨndɨhorɨ mbundühümbo-ndeianɨ anɨmbo ndɨmboe.
25 Baise wantoro’ot i boro sabuw iyab iti boun tema’am ana veya’amaim boro hinab hini’a’akir, hinakwahir biyababan ta ta hinitin.
26 Horombo Noa nüŋguambe ramefeyo yahurai anɨmbo Nindou Hondü ranai tüküfemboyuambe-amboanɨ randɨfemboe.
26 Ana itinin i boro Noah ana veya’amaim mamatar na’atube, Orot Natun ana veya’amaim boro na’atube namatar.
27 Sapo Noa nüŋguambe nindou afɨndɨ ranai sesɨ sahüsi, hoe sɨmɨndei, nɨmorehühɨyafu, anamɨndühɨyahi raraorühɨ heimbo mamɨ bɨdɨfɨranambo sihɨ Noa ai botambe mafarɨfiyu-wamboyo hohoambu afɨndɨ ranai kosowohü nindou ra hɨfokoako-mafoareandɨ.
27 Noah ana veya’amaim sabuw hi’aa hitomatom, orot babin hitatabin, wanawanan Noah wa wanawanan run harew gagamin tit sabuw etei himorob.
28 Horombo Rot nüŋguambe ramefeyo yahurai anɨmbo ndɨmboe. Muŋguambo nindou ranai sesɨ sahüsi hoe sɨmɨndei, napo pemɨyei, kakɨ semɨndɨmbo koarɨhehi, nümbürɨ hɨfɨrɨhi, worɨmborühɨ raraomarɨhündɨ.
28 Naatu ana itinin ta i Lot ana veya’amaim mamatar na’atube. Orot babin hi’aa hitom, masaw hitar hibow, bar hiwowab, hitobon hi’aa hinan wanawanan
29 Ŋga Rot ai Sodom ŋgoafɨ ra hɨnɨŋgɨre haya hu sɨmboanɨ hai asu sarfa nɨmoei ranai hoe nahurai sünambeahɨndɨ pütapɨyowohü muŋguambo nɨmorehɨ nindowenihɨ hɨfokoako-mafoareandürɨ.
29 Lot tafaram Sodom bihamiy ana veya wairaf marane God iyafar re sabuw etei e’arahih himorob.”
30 Mamɨ yahurai anɨmbo Nindou Hondü ranai weindahɨ tüküfi sɨmboanɨ amboanɨ randɨfemboe.
30 Ana itinin i ta’imon, Orot Natun nanan ana veya boro nati na’atube namatar.
31 Ranɨ-sɨmboanɨ nindou ŋgoafɨhü amaru ranai ŋgɨrɨ kebuai ahandɨ napo worambe eŋgoro ra ndemündu. Asu mamɨ yahuraiane nindou nümbürambe anüŋgu ranai ŋgɨrɨ ahandɨ worɨnambo hɨhɨrɨndüfi ŋgu.
31 Nati ana veya’amaim orot yait ana or ema’am boro men nayen bar ana sawar nabow, na’atube orot ana masaw ebow boro men namatabir bar sawar nabowamih.
32 Sapo Rotɨndɨ nɨmorehɨmbo tükümefeyo ra se hohoanɨmondɨmo. Ai hɨhɨrɨfe ŋgoafɨ hoeimareanda yɨfɨmayo.
32 Orot Lot aawan isan abisa namatar i kwananot!
33 Nindou dɨdɨyei ahei yaŋgɨrɨ nɨŋgo ranahambo afɨndɨ hohoanɨmoyeihɨ kɨkɨharɨhümündi ana, awarɨndɨhoemboe. Ŋga nindou dɨdɨyei ahei yaŋgɨrɨ nɨŋgo ranahambo afɨndɨ hohoanɨmokoate-ayei ana, aboedambo-ndɨfemboe.
33 Orot yait i taiyuwin ana yawas enunuwih boro men nabaimih, baise orot yait ana yawas ayu isou kwakwahir ana yawas boro natita’ur nab.
34 Ro sɨhamumbo hoafehapurɨ, nindou yimbu ranai mamɨ fondɨwamɨ guguiyafanɨ apafanɨ ra God ai ŋgorümbo nderümündühɨ ŋgorü rande apofondɨwamɨ dɨgeirümbui.
34 A tur ao’owen, nati ana guguminamaim, orot rou’ab boro gem ta’imon tafan hina inu’in, orot ta boro hina bora’ah, ta boro gem tafan hinihamiy na’in.
35 — ausente —
35 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hina bora’ah ta boro hinihamiy nama.
36 — ausente —
36 Orot rou’ab boro hinama masaw hinabob, orot ta boro hina bora’ah, ta boro masaw yan hinihamiy nama.”
37 Sisasɨmbo süŋgrurü-rundeimbɨ ai düdurüwurühɨ yahomoya, “Ranɨ-moatükunɨ ra nahü tükümandɨfea?” Asu Sisas ai sɨmborɨ hoafɨyupurühɨ yahuya, “Yɨfɨnɨmoko yaŋgorowohü ana, koaheimb-ane hei sahüsi arɨhündɨ,” mehu.
37 Ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Regah iti boro menamaim namatar?” Jesu iyafutih eo, “Efan menamaim murumurubih biyah ti’inu’in mamu ikou boro imaim hinaru’ay.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.