1 Coríntios 1
Godɨndɨ Hoafɨ (AGG) vs AAI
1 Ro Por-anahɨ God aiyu wambo Sisas Kraisɨndɨ hoafɨ semɨndɨ horambohünda kafoare hɨnɨŋgɨ-mareandɨrɨ.
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 Wandɨ wandafɨ Sostenes-dɨbo nɨmaremboanehɨ Kraisɨndɨ nendɨ Korin ŋgoafɨhü amarei sɨheimbo pas nda sürü paparɨhandɨ. God ai sɨheimbo Krais-dɨbo nɨŋgombohünda wandɨ yaŋgɨr-anei yahu hɨnɨŋgɨ-mareandürɨ. Ranɨyu asu ai nindou muŋguambo sɨhefɨ Adükarɨ Sisas Kraisɨmbo dɨdɨbafɨyei arɨhündɨ ranaheimbo ai-babɨdɨmbo nɨŋgombohünda kafoare hɨnɨŋgɨ-mareandürɨ. Adükarɨ ranai ana ahei asu sɨhefɨ muŋguamboani.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Ape God asu sɨhefɨ Adükarɨ Sisas Krais ai sɨheimbo moanɨ hɨpoambo-ndɨneandürɨhɨ asu ŋgusüfoambe afurɨfembü hohoanɨmo mbɨsabɨna-ndüramboane.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Sisas Kraisndɨ süŋguyu sɨheimbo God ai moanɨ hɨpoambo-mareandürɨ ranɨmbo-hündambo-anɨmbo asu ahambo sɨheimbohünda muŋguambo si hɨhɨfɨrɨhünɨ arɨhandɨ.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 — ausente —
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 — ausente —
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Ranɨmboanei asu se sɨhefɨ Adükarɨ Sisas Krais ai weindahɨ tüküfemboayu ranahambo hɨmboyeihɨ asu se-ana moai Yifiafɨ Aboedɨndɨ-mayo moatükunɨ ra mbonɨmbo-rɨhümündi, ŋga wanɨ.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Asu ai sɨheimbo ŋgɨnɨndɨ kɨkɨhɨ-ndamündündürɨ nüŋgu ŋgumbo bɨdɨfɨranɨ si asu ai kosɨmbo tüküfiyuambe ŋgɨrɨ se hütiyei mbüsu.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Asu ai nɨnɨ-moatükunɨ hoafayu ai randeambui. Ahandɨ nɨmorɨ Sisas Krais sɨhefɨ Adükarɨ-babɨdɨ wudɨmbeyeia yahuhayamboyu ai sɨheimbo mborai mehundürɨ.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Wandafɨ mamɨ, sɨhefɨ Adükarɨ Sisas Kraisɨndɨ süŋgu sɨheimbo hüti hoafayahandürɨ. Muŋguambo se mamɨ hohoanɨmo ranɨ yaŋgɨr-anɨmbo hohoanɨmondei. Ŋga asu se yikürübündei wakɨndɨhimboyei. Se moanɨ mamɨ hohoanɨmo süŋgu-anɨmbo moanɨ mamɨmbondahi nɨmboei.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Wandafɨ mamɨ, nindou bɨdɨfɨrɨ Kroendɨ worambeahɨndɨ ai hoafɨmehündürɨ sɨhei mbusümo sɨmborɨ hoafɨ hohoanɨmo eŋgoro ranahambo.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Awi ro ndarɨhe hoafayahɨ: Nindou mamamɨ se ranɨ-poanɨmbo ranɨ-poanɨmbo hoafɨyo hoafɨmayei. Ŋgorü ai hoafɨyohü yahoya, “Roana Porɨndɨ süŋgueheandɨ,” ŋgorü ai, “Roana Aporosɨndɨ süŋgueheandɨ,” ŋgorü ai, “Roana Pitandɨ süŋgueheandɨ,” asu ŋgorü ai, “Roana Kraisɨndɨ süŋgueheandɨ,” ranɨ hoafɨ hoafɨmayei.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Asu Sisas Krais ai yikürübü-reandeimbɨyu? Asu Por ai sɨheimbo-hündambo nɨmɨ keimbɨ karɨhendeimbɨfihɨ yɨfɨyuwai? Porɨndɨ süŋgurɨhorɨ-rɨhündeimbɨmboyahi hundürɨyei-ai?
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Ro moai sɨheimbo ana dabo hundürɨhandürɨ, ŋga Krispus asu Gaius ahafanɨmbo yaŋgɨrɨhapɨrɨ hundürɨ-marɨhapɨrɨ. Ranɨmbo-hündamboanahɨ ro Godɨmbo hɨhɨfarɨhünɨ.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Ranɨmbo-hündambo-anɨmbo nindou mamɨ ai ŋgɨrɨ wandɨ ndürɨnambo hɨmonɨ hundürɨmayei mbüsü haya hoafɨndu, ŋga wanɨ.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Awi yɨnɨ, ro Stefanosɨyu asu ahandɨ fikɨmɨnɨndɨ aheimbo amboanɨ hundürɨ-marɨhandürɨ, ŋga nindou amurambo hundürɨ-yondürɨmbo ana, moai hohoanɨmoyahɨ.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Sisas Krais ai wambo moai nindou hundürɨ-yondürɨmbo koarɨhendɨrɨ, ŋga aboedɨ hoafɨ ra bokarɨhefembo-hündamboyo koamarɨhendɨrɨ. Ŋga roana, fɨfɨrundeimbɨ nindou tɨkai hoafɨyomo arundɨ nahurai ranɨ hoafɨ moai hoafɨya rɨhandɨ. Ranɨmbe-mbonana asu Sisas Krais nɨmɨ keimbɨ karɨhendeimbɨ-fihɨ yɨfɨmayu ranai ŋgɨnɨndɨmbeyu-poanɨ.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Sisas Krais nɨmɨ keimbɨ karɨhendeimbɨfihɨ yɨfɨmayu hoafɨ ranana nindou moaruwaimbo-femboayei ranaheimbo hɨhɨndɨ hohoanɨmo-anendürɨ, ŋga asu nindou God ai aboedambo-reamuneimbɨ sɨhefɨmbo ana ranɨ hoafɨ ra Godɨndɨ ŋgɨnɨnd-anemunɨ.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Bukambe yare hoafɨyowohü yahoya, “Hɨfɨnɨndɨ ndorɨhi hohoanɨmoyeimbɨ-yei ndofe hohoanɨmo ranana moaruwaimbo-ndɨheandühɨ asu nindou hɨfɨnɨndɨ aboedɨ hohoanɨmo-yomondeimbɨ-yafe hohoanɨmo ra gɨgɨranambo-ndɨheamboyahɨ,” meho.
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Refe-anasɨ asu nahi ndoru hohoanɨmoyomo-rundeimbɨ manɨŋgomoa? Asu ahɨnümbɨ fɨfɨrundeimbɨ nindou amboanɨ nahiyomo anɨŋgomoa? Asu nahiyomo hɨfɨ ndanɨhündambo sɨmborɨ hoafɨ nafɨru-rundeimbɨ anɨŋgomoa? Nindou hɨfɨ ndanɨhü anɨmboei ranahei ndofe hohoanɨmo ranahambo God ai hɨhɨndɨ hohoanɨmo-ane yahu nafuimayu!
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Godɨndɨ ndofe hohoanɨmo süŋguyo hɨfɨ ndanɨhündambo nindou ndorɨhi fɨfɨrɨhindeimbɨ ai ahei hohoanɨmonambo yaŋgɨrɨ ŋgɨrɨ Godɨmbo fɨfɨrɨndɨhorɨ. Hoafɨ ro hoafɨyefɨ arɨhundɨ ra nindou ranahambo hɨhɨndɨ hohoanɨmo-ane asei, ŋga God ai yifirɨyu haya nindou Kraisɨmbo anɨhondümbo-arɨhorɨ ranaheimbo aboedambo-ndɨheandürɨ-mboyahɨ, mehu.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Hoafɨ ranahambo anɨhond-ane yahombohünda Suda ai hepünɨfeimbɨ moatükunɨ ranɨmboanemo hoeindɨhu ehomo, ŋga asu Grik ai fɨfɨrɨfe hohoanɨmo ranɨmboanemo yifirayomo.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Ŋga sɨhefɨmbo ana Sisas Krais nɨmɨ keimbɨ karɨhendeimbɨfihɨ yɨfɨmayu ranahamboane ro bokarɨhehu arɨhundɨ. Ranɨ hoafɨ ranane Suda-yomondɨ hohoanɨmo ranahambo mamɨkarapurɨ arandɨ. Asu Grik ana ndanɨ hoafɨ ndanahamboya ranɨ-moatükunɨ ana hɨhɨndɨ hohoanɨmo-ane yahomo houmbo hohoanɨmo-yomondühanemo.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Ŋga asu sɨhɨr-anefɨ, Sudahünd-anei asu Grikɨhünd-anei muŋguambo sɨhefɨmbo God ai mborai mehumunɨ ra hɨmborɨyeifembü sɨhefɨmbo ana Krais ai Godɨndɨ ŋgɨnɨndɨ moatükunɨyu haya, asu ahandɨ ndofe hohoanɨmo-ani.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 God ai hɨhɨndɨ hohoanɨmombayu-mbonana, ahandɨ hohoanɨmo ra nindou-yei ndofe hohoanɨmo ŋgasünde. Asu God ai kehurɨmbeyu-mbonana, ahandɨ kehurɨ ra nindou-yei ŋgɨnɨndɨ ŋgasünde.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Wandafɨ mamɨ, se ndandɨhi hohoanɨmondei sapo horombo sɨheimbo God ai hoafɨmayundüra ahandɨ nindou tükümehindɨ ranɨmbo. Sɨhei mbusümo nindou afɨndɨ ai hɨfɨnɨndɨ hohoanɨmo fɨfɨrɨhindeimbɨ-yeipoanɨ. Nindou afɨndɨ ai ŋgɨnɨndɨ-yeipoanɨ. Nindou afɨndɨ ai adükarɨ ndürɨmbɨ-yeipoanɨ.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Ŋga asu hɨfɨ ndanɨhündambo nindou ai hohoanɨmoyeihɨ hɨhɨndɨ hohoanɨmoyeimb-anei masei ranaheimbo God ai moanɨ hohoanɨmoyu haya masemündündürɨ ndorɨhi hohoanɨmoyei-rɨhündeimbɨ nindou aheimbo amoanɨŋgambo-fendürɨmbo-hünda. Asu hɨfɨ ndanɨhündambo nindou ai ra ŋgɨnɨndɨkoate-yeimb-ane masei ranaheimbo God ai hohoanɨmoyu haya masemündündürɨ nindou ŋgɨnɨndɨ hɨfandɨ-rɨhündeimbɨ aheimbo amoanɨŋgambo-fendürɨmbohünda.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Ranɨyu asu ai hɨfɨ ndanɨhü ndürɨkoate-yoweimbɨ moatükunɨ ranɨyo, asu nindou ai ranɨ-moatükunɨ ana moanane seihü yiboaruko-marɨhindɨ ra God ai masemündu nindou ai aboedɨ hamɨnd-ane masei ranahambo hɨfɨnambo-fembohünda.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Ranɨ-mayowamboane nindou mamɨ ai ŋgɨrɨ Godɨndɨ hɨmboahü ahandɨhoarɨmbo borɨndu.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Ŋga God ai sɨheimbo Sisas Krais-babɨdɨ hɨnɨŋgɨmarear-anei. God ai ahambo sɨhefɨ fɨfɨrɨfe hohoanɨmo, Godɨndɨ hɨmboahü mbumundɨ nɨŋgo hohoanɨmo, sürühoeimbɨ hohoanɨmo süŋgufembo hohoanɨmo, asu aboedambo-femunɨmbo hohoanɨmo ranahambo nɨmɨndɨmborirɨ hɨnɨŋgɨmarirɨ.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Ranɨmboane Godɨndɨ hoafɨ ai hoafɨyohü yahoya, “Nindou ai borɨmboayu ana, ai Adükarɨmbo yaŋgɨr-anɨmbo borɨmbiyu-wamboane,” meho.
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.