Lucas 15

New Testament in Achi (ACR_IBS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Je qʼui aj tzʼonol alcawal, xak juban chic ajmaquib xe tejeb ruʼ i Jesus quiqui tabej re u tzij.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Rumal-i, i aj Fariséo, xak i je tijonel re i ʼatbal tzij xe oc chu chʼachʼaxic i Jesus. —I achi-le que u cʼulaj ajmaquib ruʼ, y n-xui ta la ile, xak cu tij wa cuʼ —xe cha.
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Are ʼuri i Jesus xu bij jun tijojbal tzij chique:
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 —Chixol yix, we ʼo jun achi je ʼo cien u chij, y we xsach jun chique, ¿wach cu ʼan ʼuri ire? Que u canaj can i novénta y nuéve pa i je ʼo wi, y ca ʼe chu tzucuxic i jun. Cu tzucuj cʼa cu rik na.
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Are cu riko, ca quicotic cu ya bi xol u teleb, y cu cʼam bi ruʼ ja.
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 Are cupon ruʼ ja, que u siqʼuij i retaʼam qui wach, xak i je u loʼcʼanij, quiqui molbej quib ruʼ ire. Cu bij chique: “Lic quin quicotic, man xin rik in chij chi sachnak teʼek; ¡chix quicot yix wuʼ!” cu bij na chique.
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 Quin bij chiwe, xak queje quiqui ʼan i je aj chicaj ile; lic que quicotic we ʼo jun ajmac cu jalwachij u noʼoj chi n-ʼus taj. Mas que quicot rumal i jun-le, chiquiwach i je novénta y nuéve chi je ʼutz laj tak winak chi n-presis taj quiqui jalwachij i qui noʼoj —xu bij i Jesus chique.
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 (Teʼuri i Jesus xu bij chic jun tijojbal tzij chique.) Xu bij: —We ʼo jun ixok ʼo lajuj sak pwak ruʼ, we xu tzak jun chique i lajuj, ¿wach cu ʼan ʼuri ire? Cu tzij jun cantil, y cu jek u mesic u paja. Naʼal cu tzucuj cʼa cu rik na.
8 Jesus continuou:
9 Are cu riko, que u siqʼuij i retaʼam qui wach, xak i je u loʼcʼanij, man quiqui molbej quib ruʼ. Cu bij chique: “Lic quin quicotic, man xin rik in mer chi in tzakom teʼek. ¡Chix quicot yix wuʼ!” cu bij chique.
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 I quicotemal-le, xak queje quiqui na i ángel re i Dios; que quicotic we ʼo jun ajmac cu jalwachij u noʼoj chi n-ʼus taj —xu bij i Jesus chique.
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 Teʼuri, i Jesus xu bij chic chique: —ʼO jun achi, je ʼo queb u cʼojol.
11 E Jesus disse ainda:
12 I chaʼaxel xu bij che u kajaw: “Ta, cha ʼana jun utzil chomal chwe; cha ya ni ubitak-we woʼor pacha a chʼobom ca ya na chwe coʼon panok.” Queje ile xu bij che. Teʼuri i u kajaw xu jach bi ubitak-que chique i queb u cʼojol.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 Xoʼon chupan jubiʼ i chaʼaxel ʼis xu cʼayij ronojel ubitak-re chi xjach che. Teʼuri xu mol u chiʼ u mer y xa ʼe che jun tinimit cʼa naj. Chila xoc chu qʼuisic u mer, toʼ xak manal xu ʼano, y xu sach ronojel u mer.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 Are xu qʼuis ronojel, xpe jun nim laj waʼjal che i tinimit-le pa ʼo wi ire; lic xu tij numic rumal.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Are ʼuri xa ʼe chu tzucuxic u chac ruʼ jun achi aj chila. I u chac xyaʼ che, xtak bi chi qui chajixic juban ak.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Ire lic xu tij numic; lic cu rayij u wach, wach que tijin i ak ruʼ; mi ta jun xtzukuwic.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Teʼuri xcʼun chic u noʼoj; xu bij pu cʼux: “Chila ruʼ in kajaw, i u mocom lic cu rik rib wach quiqui tijo. Y yin waral, lic quin cam na rumal numic.
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Quin tzalij chic ruʼ in kajaw, y quin bij che: Ta, in ʼanom in mac chuwach i Dios, xak chawach yet.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 N-ca majaw ta chic ca bij awacʼal chwe, xui-ri, cha ʼana na chwe pacha jun a mocom, quin bij che.” Queje ile xu bij pu cʼux.
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Juntir xu maj u be, y xa ʼe chic chi rachoch u kajaw. Are ya cuponic, xui-ri, cʼa naj panok ʼo wi che i ja, xak teʼet xa ʼiltajic y xa etamax u wach rumal u kajaw. Ire lic cʼax xu na u cʼojol, y xa ʼe paʼanem chu cʼulaxic. Are xu cʼulaj, xu tzʼulej, y xu tzʼubaj u palaj.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Teʼuri i u cʼojol xu bij che: “Ta, in ʼanom in mac chuwach i Dios, y xak chawach yet. N-ca majaw ta chic ca bij awacʼal chwe.” Queje ile xu bij che.
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 I u kajaw xa xu bij chique u mocom: “¡Chi bisoj! Chi cʼama li jumolaj ʼuʼ ʼutz, chom, y chi cojo chirij. Chi cʼama li bak re u wi u ʼab, xak i sapatux re i rakan.
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 Je i cʼama i meʼ chi ka tiʼojersam, y chi ʼana-re. ¡Caka ʼan jun nimaʼij!
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 I wacʼal-i, chi camnak teʼek, woʼor cʼas tan chic. I sachnak teʼek, woʼor ya xcʼunic,” Queje ile xu bij u kajaw chique u mocom. Teʼuri xqui jek jun nimaʼij.
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 I racʼal ʼatz n-ta ruʼ ja are xqui jek i nimaʼij, man ʼenak pa tak ticon. Are ca tijin u petic chi rachoch, xu ta i son, xak xu ta ʼo i que xajawic.
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 Rumal-i, xu siqʼuij jun mocom ruʼ, y xu tzʼonoj che wach i que tijin chu ʼanic ruʼ ja.
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 I mocom xu bij che: “I a chaʼ ya xcʼun chic ruʼ ja, rumal-i i a kajaw xu ʼan jun nimaʼij. Xu tak u camsaxic i meʼ tiʼoj, man ʼo tan chic a chaʼ ruʼ, n-ta cʼax che, lic ʼutz u wach,” xu bij i mocom che i ʼatz.
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Ire lic xpe roywal, y n-xoc ta chubi ruʼ ja. Rumal-i, xel bi i u kajaw, y xu yuʼuj i u cʼojol.
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 Ire-le xu laʼ u wach che u kajaw: “Tapeʼ, lic qʼuial junab in chacun-nak awuʼ pacha jun mocom, mi julaj in kelom a tzij. Y yet, mi ta julaj a yom jun ral chabat chwe, quin ʼanbej jun nimaʼij cuʼ i wachiʼil.
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Xui-ri, are xcʼun i awacʼal-i chi toʼ xu sach u wach ubitak awe cuʼ i mal laj tak ixokib, yet xa tak u ʼanic-re i meʼ tiʼoj, xa rumal ire.” Queje ile xu bij u cʼojol ʼatz.
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 Teʼuri xu bij i u kajaw: “Wacʼal, yet ʼax at ʼo wi wuʼ. Ronojel niʼpa i ʼo wuʼ, ʼis awe yet.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Xui-ri, ʼo u chac caka ʼan jun ka nimaʼij, y choj quicotok rumal a chaʼ. Ire camnak teʼek, y woʼor cʼas tan chic, ire sachnak teʼek, y woʼor ka rikom tan chic.” (Queje ile xu bij i mam che u cʼojol. Are i tijojbal tzij ile xu bij i Jesus chique i winak.)
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.