Mateus 13

Mahanji Bible (ZGA_MUL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Eilinchuva eilyo uYesu akhakhegha munyumba akhaluta khulukhanji khu nyanja akhatama.
1 Naquele mesmo dia Jesus saiu de casa, foi para a beira do lago da Galileia, sentou-se ali e começou a ensinar.
2 Avanu avinghi valundamine, vakhanchungula, umwene pwakhingile mumbwato akhatama mughati. Avanu avinghi pwu vakheima khulukanji khu nyanja.
2 A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou num barco e sentou-se; e o povo ficou em pé na praia.
3 Pwu akhavavula ifinu finghi aliekhuhwananincha ni fihwani, alikhunchova, “Mlole, umbyalie alutiele khuvyala.
3 Jesus usou parábolas para ensinar muitas coisas. Ele disse:
4 Aliekhuvyale ienchinghe iesekhe nchiliekhugwa mu njiela pwu fikhincha ifideghe fikhahola.
4 Quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Inchinghe nchikhagwa palunalawe, incho sanchakhave ung'anga mwingi ukhuta nchimelaghe. Nchikhamela ulwa khuva ung'anga gwale indebe.
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 Pwu ulunchuva lwavile lwivala lukhanyanya iemilela ulwa khuva gyale pakanya ung'anga gwale iedebe pwu nchikhuma.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Iembeyu inchienghe nchagwile mumintwinyo. Eimitwinyo gheikhakhula ghekhava mitali ukhulutielila inchene pwu nchikhalemwa ukhukhula.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas.
8 Iembeyu inchienghe nchikhagwa mung'anga unonu, nchikhamela nukhuhupa, inchienghe nchikhahola mala mia moja, inchinge sitini, inchingi salasini.
8 Mas as sementes que caíram em terra boa produziram na base de cem, de sessenta e de trinta grãos por um.
9 Umwene uvyalienie mbulukhutu inchakhupulikha apuliekhaghe.
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Avankhongi va mwene vakhincha vakhambuncha u Yesu, “Khinu khiekhi inkhewienchova na vanu wienchova nifiehwaniehencho?”
10 Então os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que o senhor usa
11 UYesu akhavanda akhata, “Umwe mkhavile ukhunchimanya inchilikhuvutitu incha ludeva ulwa khukyanya, avene savakavile.
11 Jesus respondeu:
12 Ulwa khuva umwene yuywa alienafwo ifinu uywa vie vieikyongelenchiwa ifinghe, hangha pwiva nafyo ukhulutielila. Uvalievuvule hange nakhikyo alienakyo pwu ipokhiwa kyope.
12 Pois quem tem receberá mais, para que tenha mais ainda. Mas quem não tem, até o pouco que tem lhe será tirado.
13 Pwu ninchova nawo khufikhwani ulwa khuva vangalolaghe savakhalolaghe. Hanghe vangapuliekhaghe valekhe ukhupuliekha, hanghe valekhaghe ukhunchimanya.
13 É por isso que eu uso parábolas para falar com essas pessoas. Porque elas olham e não enxergam; escutam e não ouvem, nem entendem.
14 Eilimenyu lya nyamalago uIsaya lievombikhe khuvene pwu lita, ukhuphulikha mpulikhagha hanghe samukhanchimanyaghe.
14 E assim acontece com essas pessoas o que disse o
15 Ulwa khuva ienumbula incha vanu ava nchivile nchitu, niembulukhuto nchavo sanchipulikha vunonu, namiho gha vene vasisiliele, ukhuta valekhe ukhulola na miho ghavene, vakhaphulikha ni mbulukhuto nchavene, vakhanchimanya ni numbula nchavene vakhasyetukha, une nikhavapokha.”
15 Pois a mente deste povo está fechada:
16 Musayiwe ulwa khuva amiho gheinyo ghilola, nie mbulukhuto ncheinyo nchiepuliekha.
16 Jesus continuou, dizendo:
17 Mwiedhiekhaghe nikhuvavula, avanya malagho avingi na vanu avanya lwiedhikho vanogwagwa ukhunchivona nchila unchumukhunchivono. Valemilwe ukhunchievona, vanoghilwe ukhuphulikha imbombo iela inchumupuliekha, savakhapuliekha.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: muitos profetas e muitas outras pessoas do povo de Deus gostariam de ver o que vocês estão vendo, mas não puderam; e gostariam de ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 Pwu mupuliekhaghe lieno ienongwa iya mbyalii.
18 — Então escutem e aprendam o que a
19 Umunu uvieiphuliekha eilimenyu ilya ludeva ulwa khukyanya alekhaghe ukhuliemanya, umbivi pwu ikhwincha itola eiliekhavyaliwe munumbula mumwene. Eiyi yu mbeyu iyavyaliwe munundukhanji munjila.
19 As pessoas que ouvem a mensagem do vem e tira o que foi semeado no coração delas.
20 Uvya vyaliwe mundunalawe vie ule uvyaliephokhiele ielimenyo nukhuhovoka.
20 As sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a aceitam logo com alegria,
21 Alivale eimilela mughati mumwene, lietama unsiekhe iendebe. Pwu yienghahumile ietabu apanghe ukhuhanghayiekha khu nongwa ya liemenyu, umwene pwu iviepha iembeive.
21 mas duram pouco porque não têm raiz. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
22 Uvieavyaliwe mumintwinyo, uyuo vieiphulikha eilimenyu iekwaghana ni mbombo incha nkhilunga nifwa vunongwe uwankhielungha pwu nchikhu mpelela ukhuta ielimenyu lielekhe ukhupa iesekhe.
22 Outras pessoas são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem, mas as preocupações deste mundo e a ilusão das riquezas sufocam a mensagem, e essas pessoas não produzem frutos.
23 Uviavyaliwe mung'anga unonu. Uyuo veihola isekhe na vienchiholagha isekhe nchunyingi mala mia, iyeinge sitini, iyeingi salasini.”
23 E as sementes que foram semeadas em terra boa são aquelas pessoas que ouvem, e entendem a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, cem; outras, sessenta; e ainda outras, trinta vezes mais do que foi semeado.
24 UYesu akhavapha eikhikhwani eikhinghe. Akhanchova, “Uludeva lwa khukyanya luhwanine numu yuywa avyalile iembeyu mukyalo kya mwene.
24 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
25 Vuvaghonelile avanu pwu vakhancha avalughu vamwene akhavyale amanyasi munganu vakhahegha vakhaghodokha.
25 Certa noite, quando todos estavam dormindo, veio um inimigo, semeou no meio do trigo uma erva ruim, chamada joio, e depois foi embora.
26 Ingano yiekhamela nukhuhupha, na ghamanyasi ghope ghakhamela.
26 Quando as plantas cresceram, e se formaram as espigas, o joio apareceu.
27 Avavombi va nyakyalo vakhincha vakhambuncha unyakyalo vakhata, 'Khikhi sawauyale iembeyu einonu mukyalo kyako? Khihumile khikhi lino mbona ghamelile amanyasi?
27 Aí os empregados do dono das terras chegaram e disseram: “Patrão, o senhor semeou sementes boas nas suas terras. De onde será que veio este joio?”
28 Akhavavula akhata, undughu avombile imbombo inchi.' Avavomba mbombo vakhambola vakhata, “Lino wienogwa tukhakhupule?”
28 — “Foi algum inimigo que fez isso!”, respondeu ele.
29 Unyakyalo akhanchova akhata, 'Mwielekhelwe, ukhuluta khukupula, ulwa khuva vumukhupula amanyasi pwu mukhupulagha nayie ngano pwu paninie.
29 — “Não”, respondeu ele, “porque, quando vocês forem tirar o joio, poderão arrancar também o trigo.
30 Mughalekhe ghakhula pupaninie ukhudugha upwakhiva gwifikha unsiekhi ugwakhubena. Unsiekhi ugwakhubena niela vavula aviebena ukhuta, 'Mutale ukhunkhupula amanyasi mughakhunghe mumwoto, pwu mulundamanie einganu tuviekhe mukhibana kyango.”
30 Deixem o trigo e o joio crescerem juntos até o tempo da colheita. Então eu direi aos trabalhadores que vão fazer a colheita: ‘Arranquem primeiro o joio e amarrem em feixes para ser queimado. Depois colham o trigo e ponham no meu depósito.’ ”
31 U Yesu akhavavula ikhikhwani hincho ikhinghe. Akhata, “'Uludeve ulwa khukyanya lukhwanine nie mbeyu iya haladali(iendebe nno) yienyo umunu atoliele akhaluta kuvyala mukyalo ikya mwene.
31 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
32 Eimbeyu eiye nini eno(ndebe) ukhulutilila imbeyu inchinghe nchoni. Vuyimela nukhukhula pwu yiekhula yive iembiekhi imbaha ukhulutilila ambiekhi eghienghe mukyalo pwu ifidege ifya munkyanya vikwinchaga vikwemaga nukhughataluka pakyanya pa mbikhi finchengagha nuvufumba mumaswatu gha mbikhe.”
32 Ela é a menor de todas as sementes; mas, quando cresce, torna-se a maior de todas as plantas. Ela até chega a ser uma árvore, de modo que os passarinhos vêm e fazem ninhos nos seus ramos.
33 Akhavapha ikhikhwananincho eikhinghe akhata. “Uludeva ulwa khukyanya lukyanine nie khinu ikhilulile khikyo undala atolile akhapima ifiphimielo fidatu akhahanjania mumbutine woni vukhatutuma.
33 Jesus contou mais esta parábola para o povo:
34 Nchoni ienchi uYesu anchovile pavanu avinghi nukhuhwananincha ifihwani. Ukhulekha ifyakhuhwananincha pwu salikhunchova khinu.
34 Jesus usava parábolas para dizer tudo isso ao povo. Ele não dizia nada a eles sem ser por meio de parábolas.
35 Ukhuva nchila inchanchoviwe navanyamalagho nchivonekhaghe, upwu inchova, “Uyunikyama undomo gwangho ukhuchova khufihwani. Uyuninchova imbombo nchincho nchikhale khuvutitu ukhuhuva khuvutenghulilo uwa khilunga.”
35 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito: “Usarei parábolas quando falar com esse povo e explicarei coisas desconhecidas desde a criação do mundo.”
36 Pwu uYesu akhavalekha avanu vinghi akhaghodokha khumyave. Pwu avakhongi avamwene vakhankongha vakhata, “Utuvule vunonu ikhihwani ikyamasi mukyalo.”
36 Então Jesus deixou a multidão e voltou para casa. Os discípulos chegaram perto dele e perguntaram: — Conte para nós o que quer dizer a
37 U Yesu akhavanda akhata, “Uvie ivyala iembeyu inonu vei mwana va Adamu.
37 Jesus respondeu:
38 Eikyalo kyu khilunga; imbeyu einonu vuvana avakhuludeva. na manyasi vuvana ava ndughu untavangwa, nuu mbivi uviavyalile vei setano.
38 O terreno é o mundo. As sementes boas são as pessoas que pertencem ao .
39 Uvubeni vuvusililo uwa khilunga, aviebena vuvasuhwa va nghuluve.
39 O inimigo que semeia o joio é o próprio Diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 Amanyasi vughilundama nukhu nyanya mu mwoto, vuyilava eiwo khuvumalilo uwa khilunga.
40 Assim como o joio é ajuntado e jogado no fogo, assim também será no fim dos tempos.
41 Umwana va Adamu alasuha avasung'wa vamwene, ukhwincha khuluondamania ukhuhuma khuludeva ulwa mwene imbombo nchoni inchikhapelagha imbivi na voni avakhavombagha inchambivi.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, e eles ajuntarão e tirarão do seu Reino todos os que fazem com que os outros pequem e também todos os que praticam o mal.
42 Voni valalahiwa mundighuli eilya mwoto, ukhwa khukhulava nikhililo nukhuheveta amino.
42 Depois os anjos jogarão essas pessoas na fornalha de fogo, onde vão chorar e ranger os dentes de desespero.
43 Pwu avanu vavo vavombagha inonu valang'ala ndielinchuva khuludeva ulwa Dada vavo. Uvyalieni mbulukhuto aphuliekhaghe.
43 Então o povo de Deus brilhará como o sol no Reino do seu Pai. Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
44 Uludeva ulwa khukyanya luliehani niekhiebana khikyo khiefihiele mukyalo. Umunu akhakhievona akhafiha. Munduhekhelo ulwa mwene pwu akhaluta khwighuncha fyoni fifwo akhale nafwo, nukhughula eikyalo.
44 — O
45 Hange uludeva ulwa khukyanya luleindumunu unchulusi uvieilonda ulutalama ulunonu ulwa khukhava indalama inchiluteilile.
45 — O
46 Aviele akhaviele uluntalama ulunonu ulualondagha, ankhaluta ankhaghuncha iefyuale nafyo fyoni ankhanchighula ulutalama uluanoghielwe.
46 Quando encontra uma pérola que é mesmo de grande valor, ele vai, vende tudo o que tem e compra a pérola.
47 Uludeva ulwa khukyanya luliehaniele ni nyafu inchilakhiwa munyanja, pwu nchi lundamania khila khinu eikhiliemaghasi.
47 — O
48 Vunchidieghile avalovi pwu vikhweghela khulu nkhanji vitama pasi, pwu visalula iefinonu vinhola viveikha mu fyombo, ifisafielondiwa pwu viekhufietagha khuvutali.
48 E, quando está cheia, os pescadores a arrastam para a praia e sentam para separar os peixes: os que prestam são postos dentro dos cestos, e os que não prestam são jogados fora.
49 Vuyielava eiwo eilinchuva eilya khusiliela eikhilunga. avasuhwa valukhumila, valavakhencha avavomba mbivi voni mughati mbavo vivomba ienonu.
49 No fim dos tempos também será assim: os anjos sairão, e separarão as pessoas más das boas,
50 Pwu valavatagha mundighuli ilya mwoto, pwu khulava nikhilielo nukhu kheveta amino.
50 e jogarão as pessoas más na fornalha de fogo. E ali elas vão chorar e ranger os dentes de desespero.
51 U Yesu akhavavuncha munchimanyile imbombo nchoni? Avankhongi va mwene vakhanda vakhata, “Ena.”
51 Então Jesus perguntou aos discípulos: — Sim! — responderam eles.
52 Pwu u Yesu ankhavavula akhata, “'Khila nkhalani yuoywa aviele nkhonghi va ludeva ulya khukyanya, akhwanine nunyanyumba uvie ihumya mukhibana kyamwene iehomya ifinu ifiepya nie finkhulu.”
52 Jesus disse:
53 U Yesu wa maliele iefikhwanie kheincho, akhakhegha pala upwuale.
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas , saiu dali
54 U Yesu wanchifikhe khukhielunga eikya khumyave ukhu aliekhunchikhuvamanyisya avanu muntembiele. Pwu valiekhudhegha valiekhuta uyuo atoliele ndakhu uluhala uolu nie fidhehgo iefii?
54 e voltou para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado. Ele ensinava na sinagoga , e os que o ouviam ficavam admirados e perguntavam: — De onde vêm a sabedoria dele e o poder que ele tem para fazer milagres?
55 Umunu uyou samwana vaselemala? uMariamu ndasavie vanina? Avalokhololwe savuva Yakobo, Yusufu, Simoni nu Yuda?
55 Por acaso ele não é o filho do carpinteiro? A sua mãe não é Maria? Ele não é irmão de Tiago, José, Simão e Judas?
56 Navahanchave tulie navo apha pakhaya? Khumbe umunu uyou anchiwene ndhakhu ienchi nchoni?”.
56 Todas as suas irmãs não moram aqui? De onde é que ele consegue tudo isso?
57 Vakhaviphinchana. U Yesu akhavavula, “Unyamulagho sakhalemwe ukhudwadiwa. Khumyave sakhadwadiwe na mumu nkhielunga ikya myiave.
57 Por isso ficaram desiludidos com ele. Mas Jesus disse:
58 Pwu akhilekhelwa ukhuvomba ifiedhekho finghi khumyave ulwa khuva savaliekhumwiedhikha.
58 Jesus não pôde fazer muitos milagres ali porque eles não tinham fé.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.