Mateus 12
Mahanji Bible (ZGA_MUL) vs NVT
1 Unsiekhi guula uYesu alutile akhageenda mufjalo ya vanu ielinchuva ilya sabato. Avankhongi va mwene vale nienjala pwu valiekhudenya isoncho ncha nganu valiekhusegheya mu mavokho valiekhulya.
1 Por aquele tempo, Jesus estava caminhando pelos campos de cereal, num sábado. Seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas e comê-las.
2 Avafalisayo vuvaloliele ewo, vakhambula uYesu vakhata “Ulole avankongi vakho vanangile ululagielo vivombo inchusanchinogiewa ukhumba ilinchuva ilya Sabato.”
2 Alguns fariseus os viram e protestaram: “Veja, seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado!”.
3 Pwu uYesu akhavavula akhata, “Samwiembile inchu uDaudi avombile unsienkhe uuguale nie njala, na vanu vamwene uvuale nawo?
3 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 Vwuingile munyumba iya Nguluve alikhulya ikhisyesye, khikyo sakyale kyakhula na vanu uvuale nawo, kyale kyankhula avate nkhenchi vene?
4 Ele entrou na casa de Deus e, com seus companheiros, comeram os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer.
5 Khange samwimbile ululagielo ukhuta avatekhendu mugaati muntembile vikhuyibeda ei Sabato, ulwa khuva valievuvule uvuvivi?
5 E vocês não leram na lei de Moisés que os sacerdotes de serviço no templo podem trabalhar no sábado?
6 Pwu nikhuva vula umwe ikhuta umbaha ukhulutielila ietembile pwale aapha.
6 Eu lhes digo: há alguém aqui maior que o templo!
7 Mwale mulumanye eile khikhuta khikhi; une nilondo iekhisa sahielonda iefyakhusa; samukhale munkhuvahiga vavo valie vuvule ienongwa,
7 Vocês não teriam condenado meus discípulos inocentes se soubessem o significado das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’.
8 Ulwa khuva umwana va Adamu veimwene inkhuludeva va Sabato.”
8 Pois o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
9 U Yesu pwankhahega pala akhaluta muntembile yavene.
9 Então Jesus foi à sinagoga local,
10 Lola pwu ale umunu uvyaposile inkhivokho. Pwu vankhambuncha uYesu vankhata, “Ndayiva lweli unkhumponia umunu eilinchuva ilya Sabato?” Valiekhunogwa ukhusitakha ukhuta avombile imbivi.
10 onde viu um homem que tinha uma das mãos deformada. Os fariseus perguntaram a Jesus: “A lei permite curar no sábado?”. Esperavam que ele dissesse “sim”, para que pudessem acusá-lo.
11 U Yesu ankhavavula, “Veni umunu yuywa angave nie ng'osi yiengile ndiguli eilinchuva ilya Sabato, sakhawesye ukwingile mugaati ndiguli mukhuyihumya na makha eing'osi mundieguli?
11 Jesus respondeu: “Se um de vocês tivesse uma ovelha e ela caísse num poço no sábado, não trabalharia para tirá-la de lá?
12 Khiliekhu iekhienunu ukhulutielila khuo ng'osi! Pwu yiva lweli ukhumba inonu ielinchuva ilya Sabato.”
12 Quanto mais vale uma pessoa que uma ovelha! Sim, a lei permite que se faça o bem no sábado”.
13 wu akhambula umunu unla akhata, “Husya iekhievokho kyakho” Akhahusya iekheivokho nkhapona khinkha khwanana niekhieniena.
13 Em seguida, disse ao homem: “Estenda a mão”. Ele a estendeu, e ela foi restaurada e ficou igual à outra.
14 Avafalisayo vankhahuma nkhunji ankhanchovana vankhidihana umwakhumbudiela pwu vankhahuma khunji vuvikhwidihana ukhubuda.
14 Então os fariseus convocaram uma reunião para tramar um modo de matá-lo.
15 U Yesu wanchimanyile ienchi ankhahuma ankhahega apo. Pwu avanu avingi vavo vankonga, ankhavaponia voni.
15 Jesus, sabendo o que planejavam, retirou-se daquela região. Muitos o seguiram, e ele curou todos os enfermos que havia entre eles.
16 Ankhabencha unkhuta valenkhage ukhuvavula avanu ynkhuta umwene vyavaponninche.
16 Contudo, advertiu-lhes que não revelassem quem ele era.
17 Ukhuta linkhongane nielivanchovile unyamalago u Isaya, ukhuta,
17 Cumpriu-se, assim, a profecia de Isaías a seu respeito:
18 Mulolage umbombi vango uvieniegaanile une muugaati munumbula yango niengaaniele. Nivieka inumbula yango muugaati mumwene, unkhuta avavulaghe avanyampaji uvuhiegi.
18 “Vejam meu Servo, aquele que escolhi. Ele é meu Amado; nele tenho grande alegria. Porei sobre ele meu Espírito, e ele proclamará justiça às nações.
19 Salatabeikha hange nukhuliela na mankha; hange asikhuli uyakhiva ipuliekha iliemenyu lyamwene munjila.
19 Não lutará nem gritará, nem levantará a voz em público.
20 Saladeenya aligugu alepunuikhe; salanchimya ikhiesikhi eikhihumya eilyosi, ukhuduga uvuhiegi ukhuwesya.
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a chama que já está fraca. Por fim, ele fará que a justiça seja vitoriosa.
21 Avanyapanji pwu vivinchaga va nuhuvila munditawa ilyamwene.
21 E seu nome será a esperança de todo o mundo”.
22 Pwu vankhandetela umunu uvyabifwile amiho ububu, unyaniepo imbivi khwa Yesu. Unkhuta anjaviele akhanjaviela akhapona, umunu ula akhapona ankhalola nunkhuchova.
22 Então levaram até Jesus um homem cego e mudo que estava possuído por um demônio. Jesus o curou, e ele passou a falar e ver.
23 Avanu aviingi voni valienkhudegha nu nkhunchova, unkhuta “Uyu samwana va Daudi?”
23 Admirada, a multidão perguntou: “Será que este homem é o Filho de Davi?”.
24 Avafalisayo vuvapuliekhe ienkhiedego iekhi, vakhata, “'Umunu uyu sihencha imepo imbivi khumakha agha mwene yuywa iekhencha khumankha aga Belzebuli, umbaha va mepo.
24 No entanto, quando os fariseus souberam do milagre, disseram: “Ele só expulsa demônios porque seu poder vem de Belzebu, o príncipe dos demônios”.
25 “U Yesu aghamanyiele amasago gavene akhavavula akhata, “'Inkhilunga nkhingasambunkhilanile kyene khinangienkha, uvujeenge uwa nyumba vungalekhehane vuwa savukhieme.
25 Jesus conhecia os pensamentos deles e respondeu: “Todo reino dividido internamente está condenado à ruína. Uma cidade ou família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Iengave Usetano inkhung'encha Usetano uniene, pwu iva inkheihambula yuywa mumbwumi uwamwene.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido e luta contra si mesmo. Seu reino não sobreviverá.
27 Khunjiela yieliekhu uvutwa uwa mwene vuliemiekhiwa? Inave ihencha imepo imbivi khumakha aga Belizabuli, avankongi avanwene pwu vihumya khunjila yieliekhu? Khulugendo ulu valavavalamuli.
27 Se eu expulso demônios pelo poder de Belzebu, o que dizer de seus discípulos? Eles também expulsam demônios, de modo que condenarão vocês pelo que acabaram de dizer.
28 Inave iehencha iemepo imbivi khumakha aga a Mepo uva Nguluve, uludeva ulwakhukyanya lwiva lwinchile khulyumwe.
28 Mas, se expulso demônios pelo Espírito de Deus, então o reino de Deus já chegou até vocês.
29 Umunu ikwingila ndakhiekhi munyumba yamunu unyamakha nukhuhiencha, vusankhungile umunu unyamakha? Pwi weesya ukhuhiencha ifinu munyumba.
29 Afinal, quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
30 Umunu uvieavenchaga yuywa salielipupaninie nune pwu iva alivuunge nune, hange uviesilundamania nune uywa vieihasania. (itaga)
30 “Quem não está comigo opõe-se a mim, e quem não trabalha comigo na verdade trabalha contra mim.
31 Pwu nienchova nkhulyumwe, eimbivi eiyavienchaga nulubedo avanu visyiekhiliwagwa, pwu ukhumbeda uMepo umbalanche uywa salasyiekhiliwa.
31 “Por isso eu lhes digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Uvieavinchaga uvieinchova eilimenyu vunge nu mwana va Adamu, ielyo lisyiekhiliwa. Hange uviavenchaga uvieinchova vunge khu Mepo umbalanche, uywa salasyiekhiliwa mukhilunga iekhi, na khikhilunga ikhikyuncha.
32 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem neste mundo nem no mundo por vir.
33 Pwu uvombe umbinki ukhuva guuve ni nsenkhe inonu, apange unange uguu nange umbinkhi ugwa sekhe na nchisekhe ncha yene, ulwa khuva umbinkhi gwumanyiekhikha nisenkhe ncha yene.
33 “Uma árvore é identificada por seus frutos. Se a árvore é boa, os frutos serão bons. Se a árvore é ruim, os frutos serão ruins.
34 Umwe mwivaholilwa va njonkha, umwe mulievavivi, ndamuwesya ukhunchova imbombo inonu? Ulwa khuva undomo gwinchova inchihuma munumbula yamunu.
34 Raça de víboras! Como poderiam homens maus como vocês dizer o que é bom e correto? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Umunu unonu munumbula yamwene inchueivikhile inchova inonu, numunu umbivi munumbula yamwene inchova imbivi inchuiviekhile.
35 A pessoa boa tira coisas boas do tesouro de um coração bom, e a pessoa má tira coisas más do tesouro de um coração mau.
36 Lino pwu ninkhuvavula ukhuta khila limenyu ilyuinchova umunu lya lahomya eimbalilo ilinchuva eilyavuhieghi.
36 Eu lhes digo: no dia do juízo, vocês prestarão contas de toda palavra inútil que falarem.
37 Ulwa khuva khumamenyu ghankho ulavalieliwa imbalielo khuvuyilweli wa mamenyu ghako ulahiegiewa.”
37 Por suas palavras vocês serão absolvidos, e por elas serão condenados”.
38 Pwu avanklani na Vafalisayo vakhamwa khwa Yesu vakhata “Imanyisi, twinogwa twale tulole iekhimanyielo ukhuhuma khulwuve.”
38 Alguns dos mestres da lei e fariseus vieram a Jesus e disseram: “Mestre, queremos que nos mostre um sinal de sua autoridade”.
39 Hange uYesu akhamula nu khuvavula, “Uvuholwa uvuvivi ikya vuliigu khilondo eikhimanyielo. Khisikhuli inkhiemanyilo eikyakhiva khihumila khuvene khumbe ikhiemanyilo ikya Yona unyamalago.
39 Jesus, porém, respondeu: “Vocês pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o do profeta Jonas.
40 Nduvu unyamalago uYona atamile mulitumbu eilya somba eimbaha amanchuva ghaatadatu pamusi na pakhilo, vule vule umwana va Adamu wayiva mughati munumbula ya nkhilunga khumanchuva ghadatu pamusi na pankhilo.
40 Pois, assim como Jonas passou três dias e três noites no ventre do grande peixe, o Filho do Homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Avanu avakhu Ninawi valiema pavulongolo pavuhieghi pwu paninie na vaholwa avalieno ava. Ulwa khuva vavombile imbivi vakhapela wie lumbiliela u Yona, ulwa khuva khwale apa umunu umbaha ukhulutielila khwa Yona.
41 “No dia do juízo, os habitantes de Nínive se levantarão contra esta geração e a condenarão, pois eles se arrependeram de seus pecados quando ouviram a mensagem anunciada por Jonas; e vocês têm à sua frente alguém maior que Jonas!
42 Unkhuludeva undala uvakhusikha alatogha pwu paninie khuvuhieghi na vanu avakhivumbukho iekhi nukhukhihiega ukhuta valie nimbivi. Ulwa khuva umwene akhumile uluvafu ulwa khuvusilielo wa nkhilunga ukhwincha khupuliehiencha uluhala ulwa Selemani, lola apa pwale umunu umbaha uvalutielile khwa Selemani.
42 A rainha de Sabá também se levantará contra esta geração no dia do juízo e a condenará, pois veio de uma terra distante para ouvir a sabedoria de Salomão; e vocês têm à sua frente alguém maior que Salomão!
43 Vui imepo imbivi vunchi huma khumunu, nchihumili apoonu upwu ghasipali amaghasi vughilonda apakhughataluka, humbe pasipali.
43 “Quando um espírito impuro deixa uma pessoa, anda por lugares secos à procura de descanso, mas não o encontra.
44 Pwu nchita, 'nighodonkha khukhaya ukhuniehumile khunyumba yango iyounihumile.' Vuikhilivukha pwivona inyumba iela yiekhuniwe yieviekhiwe vunonu.
44 Então, diz: ‘Voltarei à casa da qual saí’. Ele volta para sua antiga casa e a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Pwu iluuta inchikhunchi ghegha inchinghe imepo imbivi saba imbivi ukhulutielila khumwene, pwu nchikhwicha nchitamaga numwene upwa lyiepo. Umwakhavelile pakhusila pwu iva pavuvivi huba pavutengulielo. Vuyakhieva khiva ikhievumbukho ikhie eikhivivi.
45 Então o espírito busca outros sete espíritos, piores que ele, e todos entram na pessoa e passam a morar nela, e a pessoa fica pior que antes. Assim acontecerá com esta geração perversa”.
46 U Yesu vuinchova na vanu avinghi, uvanina navalukhololwe vaeimile khunji, valiekhunogwa ukhunchova nave.
46 Enquanto Jesus falava à multidão, sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, pedindo para falar com ele.
47 Umunu yumo akhaluta akhambula, “Akha ujyuva vako navalukhololwo veimile panchi, vinkhukhulonda vinogwa ukhunchova nuve”.
47 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor”.
48 Akhamula akhata uvyambulile ujyuva vango veini? na valukholo lwango veini?”
48 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
49 Umwene akhinula iekhievokha kya mwene khuvakhongi vamwene akhanchova, “Lola, uyou vie jyuva vango navalunkholo lwango!
49 Então apontou para seus discípulos e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
50 Ulwa khuva umunu uvieivombo uwieghane wa Dada vango vuuakhukyanya, umunu uyou vilukholo lwango, ving'anchavango hange vijyuva vango”.
50 Quem faz a vontade de meu Pai no céu é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.