João 8
Mitla Zapotec NT (ZAW_MVR) vs NAA
1 Dxejcti huij Jesús nez dan Oliib.
1 Jesus, no entanto, foi para o monte das Oliveiras.
2 Rsilru gubi'ni, bui'ni neṉ guidoo. Luxh sanuutis siääd guiraa rebeṉguejdx lojni. Dxejc ro'c gurejni, gusloj caguluiinireni.
2 De madrugada, voltou novamente para o templo, e todo o povo se reuniu em volta dele; e Jesus, assentado, os ensinava.
3 Dxejcti biääd refarisee näjza rebeṉ najn, biädnäreni te gunaa nani biga' carälguijxh con te niguii. Basujrenini galäii reni suga' ro'c.
3 Então os escribas e fariseus trouxeram à presença dele uma mulher surpreendida em adultério e, fazendo-a ficar em pé no meio de todos,
4 Räjpreni loj Jesús: ―Mastr, gunaare biganäj te niguii carälguijxhreni, niluxh yu' chäälni.
4 disseram a Jesus: — Mestre, esta mulher foi surpreendida em flagrante adultério.
5 Loj leii xten Moisés caj guicuaanu guij yejc sa' gunaaga te guetni. Luj ¿xhicha naalu?
5 Na Lei, Moisés nos ordenou que tais mulheres sejam apedrejadas. E o senhor, o que tem a dizer?
6 Si'c räjpreni lojni te gaxäjsi gunijtni te diidx te gac cue'creni xquejni. Niluxh Jesús basajbtisni lojni lo yuj, gusloj cagucuaani lo yuj con bicueṉaani.
6 Eles diziam isso tentando-o, para terem de que o acusar. Mas Jesus, inclinando-se, escrevia na terra com o dedo.
7 Dxejc sanuutisreni canabdiidxreni, huisutini, räjpni: ―Nani yu' lojtu ni xhettipac xtojḻni, ni'c ganiddoo sugucuaani guij yejc gunaare.
7 Como eles insistiam na pergunta, Jesus se levantou e lhes disse:
8 Basabsac lojni lo yuj sanuutis cagucuaani con bicueṉaani lo yuj.
8 E, inclinando-se novamente, continuou a escrever no chão.
9 Luxh laareni che biejn diajgreni diidxga, sa'csi yu' xtojḻreni, gusloj biriireni tebgajreni, ganid ni najc beṉgolru, dxejcti ni najc huinru. Dxejcti bianxteb Jesús näjza gunaa ni suga' galäiireni.
9 Mas eles, ouvindo essa resposta, foram saindo um por um, a começar pelos mais velhos até os últimos, ficando só Jesus e a mulher em pé diante dele.
10 Dxejc gusulii Jesús, luxh sa'csi rutru lojdi bahuiini, xtebtis gunaaga, räjpni lojni: ―Gunaa, ¿con reni cabe'c xquejlu? ¿La rut bacuaquijdiru luj, ä?
10 Levantando-se, Jesus perguntou a ela:
11 Räjp Gunaaga: ―Nicla tejreni, Dad. Dxejcti räjp Jesús lojni: ―Niclaza narä dina gucuaquiäru luj. Huij, na'cru gunlu dojḻ.
11 Ela respondeu: — Ninguém, Senhor! Então Jesus disse:
12 Gunii Jesús lo rebejṉ stehuält, räjpni lojreni: ―Narä nacä bianij xten guedxliuj; nani jiädnajl narä dini sa lo yäḻnacäjy, sica'ni bianij ni rudeedpac yäḻnabajṉ.
12 De novo, Jesus lhes falou, dizendo:
13 Dxejcti räjp refarisee lojni: ―Luj caniilu diidx lagajcsi xcuentlu. Xhet sajcdi sa' diidxga.
13 Então os fariseus lhe disseram: — Você dá testemunho de si mesmo. O testemunho que você dá não é verdadeiro.
14 Badzu' Jesús diidxre, räjpni lojreni: ―Masque lagajc narä rniä diidx xcuentä, sajc xtidxä, guliipacni, sa'csi ananä caro siälä, ananäza caro cha'ä. Niluxh la'tu ditu gan caro siälä, niclaza caro cha'ä.
14 Jesus respondeu:
15 La'tu rujntu yäḻguxhtis si'c najctis rexhigab xten beṉ guedxliuj. Narä rut lojdi runä yäḻguxhtis.
15 Vocês julgam segundo a carne; eu não julgo ninguém.
16 Palga gunä yäḻguxhtis, yäḻguxhtis xtenä laaca najcni, sa'csi et xtebädi runä yäḻguxhtis, sa'csi narä näj Xtadä ni baxhaḻ narä rieṉnuni.
16 E, se eu julgo, o meu juízo é verdadeiro, porque não sou só eu que julgo, mas eu e o Pai, que me enviou.
17 Luxh lo xleiitu caj diidxre: “Che rnii tio'p bejṉ tejsi diidx, didxliini, coḻchalilajzni.”
17 Também na Lei de vocês está escrito que o testemunho de duas pessoas é verdadeiro.
18 Narä rniliä́pac diidx lagajc xcuentä, dxejcti Xtadä nani baxhaḻ narä rniliizani diidx xcuentä.
18 Eu dou testemunho de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho de mim.
19 Räjpreni loj Jesús: ―¿Caro yu' xtadlu? Räjp Jesús lojreni: ―Ditu gumbee nicla narä, niclaza Xtadä; paru niembeetu narä, niembeezatu Xtadä.
19 Então eles lhe perguntaram: — Onde está o seu Pai? Jesus respondeu:
20 Rediidxre gunii Jesús cadro ṟe' gojn, laḻ ni caguluiini neṉ guidoro niluxh rut gunaazdini sa'csi gajd xhoṟni guidzujṉ.
20 Jesus proferiu essas palavras perto da caixa de ofertas, quando ensinava no templo. Ninguém o prendeu, porque ainda não havia chegado a sua hora.
21 Gunisac Jesús lojreni, räjpni: ―Narä sia'ä, luxh la'tu siguiiltu narä, niluxh loj xtojḻtu sejttu. Cadro cha'ä di gacdi jiäädtu.
21 Outra vez Jesus lhes falou, dizendo:
22 Räjp rexpejṉ Israel loj resa'reni: ―¿Xhaa sugu'tni lagajc laani, ni'cni najni di gacdi chonnu cadro chääni?
22 Então os judeus diziam: — Será que ele tem a intenção de se suicidar? Porque diz: “Para onde eu vou vocês não podem ir.”
23 Räjp Jesús lojreni: ―La'tu najctu beṉ lo yuj. Narä nacä beṉ ni siääd jiaa. La'tu najctu beṉ guedxliujre. Luxh narä dina gacätis beṉ guedxliujre.
23 Jesus lhes disse:
24 Ni'cni guniä lojtu, sejttu lo xtojḻtu sa'csi palga ditu chalilajz nacä chu nacä, sejtpactu lo xtojḻtu.
24 Por isso, eu lhes disse que vocês morrerão em seus pecados. Porque, se não crerem que
25 Dxejcti räjpreni lojni: ―¿Chuxh najclu? Dxejcti badzu' Jesús diidxre lojreni, räjpni: ―¿Xhini'c guniä lojtu galooli?
25 Então lhe perguntaram: — Quem é você? Jesus respondeu:
26 Xhidajl diidx rlazä guiniä, xhidajlza yäḻguxhtis rlazä gunä xcuenttu sa'csi ditu chalilajz, per nani baxhaḻ narä najc beṉ guliipac; nani biejn diagä guniini, rediidxga rniä loj rebeṉ guedxliuj.
26 Muitas coisas tenho para falar e julgar a respeito de vocês. Porém aquele que me enviou é verdadeiro, de modo que as coisas que dele ouvi, essas digo ao mundo.
27 Luxh laareni direni niacbee la xcuent Dad Dios ni caniini.
27 Eles não entenderam que Jesus lhes falava do Pai.
28 Ni'cni räjp Jesús lojreni: ―Cheni guiliästu Xi'n Niguii jiaa, dxejc sacbeetu laa narä ni baxhaḻni, luxh xhetliidi runä lagajcsi xcuentä. Si'cni baluii Dad narä, si'ctis rniä.
28 Então Jesus disse:
29 Nani baxhaḻ narä suganäjni narä. Gajd Dad gusanxteb narä, sa'csi runätis ganax redzuun nani rchaglajzni.
29 E aquele que me enviou está comigo, não me deixou só, porque eu faço sempre o que lhe agrada.
30 Laḻ ni caniini si'c, xhidajlreni huililajz xtiidxni.
30 Quando Jesus disse isto, muitos creram nele.
31 Dxejcti räjp Jesús lo rexpejṉ Israel nani huililajzga: ―Palga la'tu sutijptu, guzoobtu xtidxä, dxejc guliipac najctu xpeṉä.
31 Então Jesus disse aos judeus que haviam crido nele:
32 Sumbeezatu nani najc didxgulii, niluxh didx guliiga susḻaa la'tu lo xtojḻtu.
32 conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Räjpreni lojni: ―Rexagdoo toAbraham najcnu, rut chu lojdi gudo'nu si'c mos. ¿Xho mood naalu “siḻiaatu”?
33 Eles responderam: — Somos descendência de Abraão e jamais fomos escravos de ninguém. Como você pode dizer que seremos livres?
34 Räjp Jesús: ―Riniliä́, rniliä́pac lojtu, chutis ni rujn dojḻ najc mos xten dojḻ.
34 Jesus respondeu:
35 Nani najc mos, dini jia'n rolijz xlam̲ni guideb guibajṉni, niluxh nani najc xi'n lam̲ga, ni'c sii sia'n rolijz xtadni guideb guibajṉni.
35 O escravo não fica sempre na casa; o filho, sim, fica para sempre.
36 Ni'cni, palga rusḻaa xi'nni la'tu lo dojḻ, dxejcsii apac guḻaatu.
36 Se, pois, o Filho os libertar, vocês serão verdadeiramente livres.
37 Ananä najctu xagdoo toAbraham, luxh la'tu rlajztu ju'ttu narä sa'csi di xtidxä jiu' lo xcäriejntu.
37 Bem sei que vocês são descendência de Abraão; no entanto, estão querendo me matar, porque a minha palavra não está em vocês.
38 Narä rniä nani abahuiä con Xtadä; luxh la'tu rujntu nani biejnza diajgtu lo xtadtu.
38 Eu falo das coisas que vi junto de meu Pai; vocês, porém, fazem o que ouviram do pai de vocês.
39 Badzu'reni diidxre, räjpreni lojni: ―Xtadnu najc toAbraham. Dxejc räjp Jesús lojreni: ―Palga la'tu najcpactu xi'n toAbraham, sujntu sa' dzuun ni bejn toAbraham.
39 Então lhe disseram: — Nosso pai é Abraão. Mas Jesus respondeu:
40 Luxh ṉaj rlajztu ju'ttu narä, sa'csi rniliä rediidx nani baluii Dios loä. ¡Di toAbraham niujn si'c!
40 Mas agora vocês estão querendo me matar, a mim que lhes falei a verdade que ouvi de Deus; Abraão não fez isso.
41 La'tu rujntu xtzuun xtadtu. Dxejc räjpreni lojni: ―Nuure dinu gac xi'n chälbejṉdi; nuure tejtis xtadnu yu', laani najc Dios.
41 Vocês fazem as obras do pai de vocês. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos. Temos um pai, que é Deus.
42 Dxejcti räjp Jesús: ―Paru guliini najc xtadtu Dios, ninälajztu narä sa'csi loj Dios biriä siäḻä ree. Xhet lagajcsi xcuentä siäḻädi; Dios baxhaḻ narä.
42 Jesus disse:
43 ¿Xhicuent ditu gacbee rediidx ni rniä lojtu? Sa'csi di rlajztu gucuadiajgtu rextidxä.
43 Por que vocês não compreendem a minha linguagem? É porque vocês são incapazes de ouvir a minha palavra.
44 Xtadtu najc beṉdxab. La'tu najctu xi'nni, rlajztu guntu nani rlajztisni guntu. Xtadtu galooli najcni te ni rugu't, dini suu xlaad didxlii, sa'csi xheti didxlii neṉ lastooni. Che rniini didx-xhii, si'c rniini sa'csi si'cpac najcni, sa'csi najcni beṉ didx-xhii, najczani xtad didx-xhii.
44 Vocês são do diabo, que é o pai de vocês, e querem satisfazer os desejos dele. Ele foi assassino desde o princípio e jamais se firmou na verdade, porque nele não há verdade. Quando ele profere mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 Niluxh narä rniä didxlii, ni'c ditu chalilajz xtidxä.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 ¿Chu tejtu sajc guluii te dojḻ ni benä? Narä rniä didxlii. ¿Xhicuent ditu chalilajz xtidxä, ä?
46 Quem de vocês me convence de pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Nani najc xpejṉ Dios, ni'c rucuadiajg xtidx Dios. Sa'csi la'tu ditu gac xpejṉ Dios, ni'cni ditu gucuadiajg xtidxä.
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus; por isso, vocês não me ouvem, porque não são de Deus.
48 Dxejcti badzu' rexpejṉ Israel diidxre, räjpreni lojni: ―Laaca rniinu luj najclu te bejṉ ni siääd Samaria, beṉdxab yu' lastoolu.
48 Os judeus disseram a Jesus: — Será que não temos razão em dizer que você é samaritano e tem demônio?
49 Räjp Jesús lojreni: ―Xhet beṉdxabdi yu' lastoä. Nani runätis rliä'pä xpala'n Xtadä, luxh la'tu alga rbälaztu narä.
49 Jesus respondeu:
50 Luxh narä dina quilä chu guiliä'p xpala'nä, yu' chu rguiil guiliä'p bejṉ xpala'nä, niluxh laani rujnni yalguxhtis.
50 Eu não procuro a minha própria glória; há quem a busque e julgue.
51 Rniliä́pac lojtu, nani riu, nani rusoob xtidxä, dipacni guet.
51 Em verdade, em verdade lhes digo que, se alguém guardar a minha palavra, não verá a morte eternamente.
52 Dxejcti räjp rexpejṉ Israel lojni: ―N̲aj agucbeepacnu yu' beṉdxab lastoolu. ToAbraham näjza reniguii nani gunii xtidx Dios, guiraareni agujt. Luxh luj rniilu: “Nani riu, nani ruzoob xtidxä, dipacni guet.”
52 Então os judeus disseram: — Agora estamos certos de que você tem demônio. Abraão morreu, e também os profetas, e você diz: “Se alguém guardar a minha palavra, não provará a morte eternamente.”
53 ¿Xhixh sajcrulu lo toxtadnu Abraham, ä? Ni laani gujtni, gujtza reniguii ni gunii xtidx Dios. ¿Chuxh rchalolu najclu?
53 Você não está querendo dizer que é maior do que Abraão, o nosso pai, que morreu? Também os profetas morreram. Quem você pensa que é?
54 Badzu' Jesús diidxre, räjpni lojreni: ―Palga lagajc narä rliä'pä xpala'nä, xhet sajcdi xpala'nä. Per nani rliä'p xpala'nä najc Xtadä, lagajcza Xtadä ni rniitu najc Xtiostu.
54 Jesus respondeu:
55 Niluxh la'tu ditu gumbeeni. Narä numbeäni. Paru guiniä dina gumbeäni, sacä te beṉ didx-xhii si'c najctu la'tu. Niluxh dee, numbeäpacni, luxh riuä ni rniini, rusobä xtiidxni.
55 Entretanto, vocês não o conhecem; eu, porém, o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei como vocês: mentiroso; mas eu o conheço e guardo a sua palavra.
56 ToAbraham toxtadgoldootu, bibalajzni sa'csi nuhuiini dxej nani jiäḻä, niluxh bahuiinini dxejc bibalazduxhni.
56 Abraão, o pai de vocês, alegrou-se por ver o meu dia; e ele viu esse dia e ficou alegre.
57 Dxejcti räjp rexpejṉ Israel lojni: ―Nicla gajdlu chu tiubitzuu ijz, ¿xho naalu abahuiilu lo toAbraham?
57 Então os judeus lhe perguntaram: — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão?
58 Räjp Jesús lojreni: ―Rniliä́pac lojtu, che gajdli guibajṉ toAbraham, agac nabaṉä narä.
58 Jesus respondeu:
59 Dxejcti cua'reni guij te nucuaareni yejc Jesús, per di Jesús niga', biriini neṉ guidoro, gudejdni galäiireni. Sä'tini.
59 Então pegaram pedras para atirar nele, mas Jesus se ocultou e saiu do templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.