João 10

Ozolotepec Zapotec NT (ZAO_TBL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Tsa nzhab Jesús: ―Wlipaa na nin, lee zha kuu ndaabt par roo korral chaan re mbak zhiil, sinke ndaab zha thib lad cho liz maa, wann nak zhaʼa.
1 Jesus disse:
2 Per lee zha kuu ndaab par roo liz maa, zhaʼa nak zha kuu nkenap maa.
2 Mas quem entra pela porta é o pastor do rebanho.
3 Ne lee zha kuu nkenap roo korral, nxaal zha roo korral lo zha kuu nkenap re mbak zhiil, ne ndaab zha ne mbez zha thib thib mbak zhiil por le mbak zhiil ne lee re mbak zhiil nlebee maa xkiiz zha. Ne ngoo zha maa leen korral.
3 O porteiro abre a porta para ele. As ovelhas reconhecem a sua voz quando ele as chama pelo nome, e ele as leva para fora do curral.
4 Ne or ngwaloʼa mroo reta maa, ora ndener zha lo re maa, ne ndeke maa dits zha tak nlebee maa xkiiz zha.
4 Quando todas estão do lado de fora, ele vai na frente delas, e elas o seguem porque conhecem a voz dele.
5 Per os leey thib zha kuu nlebeet maay, nzhonn maa lo zha ne teket maa dits zha, tak nlebeet maa xkiiz zha.
5 Mas de jeito nenhum seguirão um estranho! Pelo contrário, elas fugirão, pois não conhecem a voz de estranhos.
6 Jesús nzhab kona lo re men, per lee re men myent kuu nlaaz Jesús gab Jesús lo re men.
6 Jesus fez esta comparação, mas ninguém entendeu o que ele queria dizer.
7 Jesús mre nzhab lo re men: ―Wlipaa na nin lo goo: Na nak taxal roo pwert ta ndaab re mbak zhiil.
7 Então Jesus continuou:
8 Reta zha kuu myaad ner nake na, wann nak re zhaʼa, per lee re mbak zhiil mbint mbak zhiil diiz lo re zhaʼa.
8 Todos os que vieram antes de mim são ladrões e bandidos, mas as ovelhas não deram atenção à voz deles.
9 Na nak taxal roo pwert, ne lee zha kuu tab roo pwert ree, telaa zha lo re falt chaan zha. Ne gak zha taxal thib mbak zhiil, kuu ndaab ne ndroo ne nyetsal yizh nayee wu.
9 Eu sou a porta. Quem entrar por mim será salvo; poderá entrar e sair e achará comida.
10 ’Lee wann beeta ndyaad wann par lowann wann, par kuth wann ne par luux wann re maa, per lee na ndyalʼn par keno goo yalnaban kuu thitanax.
10 O ladrão só vem para roubar, matar e destruir; mas eu vim para que as ovelhas tenham vida, a vida completa.
11 Na nak zha kuu wen nkenap re mbak zhiil. Ne lee zha kuu wen nkenap re mbak zhiil, ndaa zha yalnaban chaan zha por re mbak zhiil,
11 — Eu sou o bom pastor; o bom pastor dá a vida pelas ovelhas.
12 per lee zha kuu nzhax lo por nkenap re mbak zhiil, or ne zha lee mbez ndyaad, nlaa zha re mbak zhiil ne nzhonn zha, tak nagt zhaʼa, zha kuu wen nkenap re mbak zhiil, neeka nagt re maa, maa zha. Tsa lee mbeez nla nzhuth re mbak zhiil, ne nchaats mbeez re maa.
12 Um empregado trabalha somente por dinheiro; ele não é pastor, e as ovelhas não são dele. Por isso, quando vê um lobo chegando, ele abandona as ovelhas e foge. Então o lobo ataca e espalha as ovelhas.
13 Lee zhaʼa nzhonn zha, tak tsiin nke zha beeta par gax kaa zha, ne ndat leettsoo zha por re mbak zhiil.
13 O empregado foge porque trabalha somente por dinheiro e não se importa com as ovelhas. Eu sou o bom pastor. Assim como o Pai me conhece, e eu conheço o Pai, assim também conheço as minhas ovelhas, e elas me conhecem. E estou pronto para morrer por elas.
14 ’Na nak zha kuu wen nkenap re mbak zhiil. Ne taxal nlebee Xutʼn na, ne lee na nlebeen Xutʼn, leeka tata nlebeen re mbak zhiil da, ne noga re maa da nlebee maa na. Ne ndan yalnaban da por re maa.
14 — ausente —
16 Noga napʼn tedib net maa kuu nagt maa korral ree, ne noga re maaʼa ndoblo yaxin. Tsa gon maa diiz lon, ne yo re maa thibka korral, tsa keno maa thibka zha kuu wen kenap re maa.
16 Tenho outras ovelhas que não estão neste curral. Eu preciso trazer essas também, e elas ouvirão a minha voz. Então elas se tornarão um só rebanho com um só pastor.
17 ’Lee Xutʼn nke leettsoo Xutʼn na, tak ndan yalnaban da, par kayaa nay tedib welt.
17 — O Pai me ama porque eu dou a minha vida para recebê-la outra vez.
18 Neeka thib zha gagt kuthʼn, per tan diiz kuth zha na tak tata nlazʼn. Tak napʼn yalnabee par tan yalnaban da, ne napʼn yalnabee par kayaa nay tedib welt. Koree nak kuu mnabee Xutʼn lon tsowʼn.
18 Ninguém tira a minha vida de mim, mas eu a dou por minha própria vontade. Tenho o direito de dá-la e de tornar a recebê-la, pois foi isso o que o meu Pai me mandou fazer.
19 Or mbin re zha Israel re kona, mre zha ngok rol zha tedib welt.
19 Quando ouviu isso, o povo se dividiu outra vez. Muitos diziam:
20 Kwathoz zha mbez: ―¿Chebee nzhon goo kuu ni zha? Si mbi fyer nzo leettsoo zha ne nzhak naxen yek zha.
20 — Ele está dominado por um demônio! Está louco! Por que é que vocês escutam o que ele diz?
21 Per lee tedib net zha mbez: ―Neeka thib zha kuu nzo mbi fyer leettsoo nit tabaa. ¿Chu, tak tegwe thib mbi fyer ngutlo thib zha syeg?
21 Outros afirmavam: — Quem está dominado por um demônio não fala assim! Será que um demônio pode dar vista aos cegos?
22 Tyemp kuu nla yig, lee re zha yez Jerusalén ntsow zha ani chaan gwodoo zha.
22 Era inverno, e em Jerusalém estavam comemorando a Festa da Dedicação .
23 Ne lee Jesús ndiy lee roo gwodoo ne roo korredor gwodoo, korredor kuu le chaan Salomón.
23 Jesus estava andando pelo pátio do Templo, perto da entrada chamada “ Alpendre de Salomão ”.
24 Tsa lee re zha Israel mkaltaa re ladta lo Jesús, ne mnaabdiz zha lo Jesús ne nzhab zha: ―¿Asta pol neʼa lo nee naa cho naka, tsa rooy yek nee? ¿Chu lu nak Crist Kuu Mtaal Diox Nabee? Neey lo nee.
24 Então o povo se ajuntou em volta dele e perguntou: — Até quando você vai nos deixar na dúvida? Diga com franqueza: você é ou não é o
25 Jesús mkab ne nzhab: ―Niʼa nay lo goo, per nyelaazt goo xkizʼn. Reta kuu ntsowʼn, ntsow nay kon yalnabee chaan Xutʼn, re kona nambi nloo naa cho nakʼn,
25 Jesus respondeu:
26 per nyelaazt gooy, tak nagt goo mbak zhiil da, taxal mniʼa na lo goo.
26 mas vocês não creem porque não são minhas ovelhas.
27 Lee re mbak zhiil kuu nak mbak zhiil da, nlebee maa xkizʼn, ne nlebeen maa, ne ndeke maa ditsʼn.
27 As minhas ovelhas escutam a minha voz; eu as conheço, e elas me seguem.
28 Ne na nda yalnaban kuu thitanax lo re maa, ne thitanax gatht raa maa, ne yent cho tak kib maa lon.
28 Eu lhes dou a vida eterna, e por isso elas nunca morrerão. Ninguém poderá arrancá-las da minha mão.
29 Tak lee Xutʼn kuu mndaa reta mbak zhiil lon, lee Xutʼn nak kuu mas ney nake reta kwaa, ne yent cho tak kib maa lo Xutʼn.
29 O poder que o Pai me deu é maior do que tudo, e ninguém pode arrancá-las da mão dele.
30 Tak lee Xutʼn ne na thibka nak nee.
30 Eu e o Pai somos um.
31 Tsa lee re zha Israel mre mzhen ke, par kee zhay yek Jesús tedib welt,
31 Então eles tornaram a pegar pedras para matar Jesus.
32 per lee Jesús nzhab lo re zha: ―Kon yalnabee chaan Xutʼn mtsowʼn re kuu thoz lo re goo, ¿por cho thib re kona nlaaz goo kee goo ke yekʼn?
32 E ele disse:
33 Tsa lee re zha Israel mkab lo Jesús ne nzhab: ―Keet nee ke yeka por re kuu wen kuu mtsowa, lee nee keey yeka por kuu went kuu niʼa. Tak thib mbyi naka, ne leeka lu ntsowa lu taxal Diox.
33 Eles responderam: — Não é por causa de nenhuma coisa boa que queremos matá-lo, mas porque, ao dizer isso, você está
34 Jesús mkab ne nzhab: ―At lo ley chaan goo mbez: “Na ni lee goo nak diox”, nzhab Diox. [Sal. 82:6]
34 Então Jesus afirmou:
35 Ne tak lo xkeets Diox nzhabe gagt gabaa wlite, ne os lee Diox, diox mtob le Diox re zha kuu mkayaa xkiiz Diox.
35 Sabemos que as
36 ¿Chebee mbez goo lon leen mni kuu went, tak nin lee na nakʼn Xgann Diox? Ne lee Diox mlin ne mtaalʼn lo yezlyu ree.
36 Quanto a mim, o Pai me escolheu e me enviou ao mundo. Então por que vocês dizem que blasfemo contra Deus quando afirmo que sou Filho dele?
37 Os leen ntsowtʼn re kuu ntsow Xutʼn, yelaazt goo na.
37 Se não faço o que o meu Pai manda, não creiam em mim.
38 Per os leen ntsow re kuu ntsow Xutʼn, tegal yelaazt goo na, per gwalaaz goo re kuu ntsowʼn, tsa ne goo lee Xutʼn ndo kon na ne lee na ndon kon Xutʼn.
38 Mas, se eu faço, e vocês não creem em mim, então creiam pelo menos nas coisas que faço. E isso para que vocês fiquem sabendo de uma vez por todas que o Pai vive em mim e que eu vivo no Pai.
39 Ne tedib welt ngwalaaz re zha gaten zha Jesús, per lee Jesús tee mbeche lo re zha.
39 A essa altura tentaram novamente prendê-lo, mas Jesus escapou das mãos deles.
40 Mre Jesús tedib welt tedib lad roo yoo Jordán, ta mtsowleyy Juan re men, ne tya myaan Jesús.
40 Ele voltou de novo para o lado leste do rio Jordão, foi para o lugar onde João Batista tinha batizado antes e ficou lá.
41 Ne naroob men ngwa lo Jesús, ne nzhab re men: ―Wlipaa, tegal neeka thib milagr thoz mtsowt Juan, per reta kuu ne Juan kwent chaan mbyi ree wliy.
41 E muita gente ia vê-lo, dizendo: — João não fez nenhum milagre, mas tudo o que ele disse sobre Jesus é verdade.
42 Tsa kwaro zha ngwalaaz Jesús tya.
42 E naquele lugar muita gente creu em Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.