Mateus 9
zak (ZAK) vs NTLH
1 Ambe, Yeesu akatiira mubhwaato, akaambuka Enyaanza ya Gariraaya, akakyoora Kaperinaumu, omugye guno akiikara muyo.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Hano yahikiri eyo, abhaatu abhaandi bhamugegiri omuutu wuno yaari akuuri ebhiimo, ahiindiiri kukiigi. Hano Yeesu yaruuzi obhwiikirirya bhwaabhu, akamubhuurira omurweeri wuyo, “Ee omwaana waane, tema ekubhi! Nikwaabhiiri ebhibhi bhyaazo.”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Niho abheegya abhaandi bhe emigiro bhano bhaari bhariho hayo bhakiigaambira muziikoro zyaabhu, “Omuutu wuno akumutuka Taatabhugya!”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Nawe Yeesu akamenya goosi gano bhaari bhakwiiseega, akabhabhuurya, “Ndora, muriiseega amabhiihu muziikoro zyeenyu?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Ni riihe eriihuhu bhukongʼu, okumubhuurira, ‘Nikwaabhiiri ebhibhi bhyaazo,’ kasi okumubhuurira, ‘Imeerera, ogeende’?
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 Nawe, ndeenda mumenye bhuzomu kubha, enye Omwaana wo Omuutu, nino obhuturo bhwo okwaabhira ebhibhi mukyaaro kino.” Niho Yeesu akamubhuurira omuutu wuyo yaari akuuri ebhiimo, “Imeerera! Gega obhuriri bhwaazo, noogye yiika.”
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Hayohayo, akiimeerera, akagya yiika.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Hano abhaatu bhaaruuzi gayo, bhakaruguura no okwoobhoha bhukongʼu. Bhakamukumya Taatabhugya wuno yabhaheeri abhaatu obhuturo kya bhuyo.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Hano Yeesu yatanwiiri hayo, akasikana no omutobhya we eriigooti wuno yakubhirikirwa Mataayo, yiikeeri mwiitobhero ryaaye ryo okutinira eriigooti haguhi ne enzira. Yeesu akamubhuurira, “Nituniirira.” Rugeendo rumwe, Mataayo akiimeerera, akamutuniirira Yeesu.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Ambe, Yeesu akagya kurya ebhyaakurya wa Mataayo hamwe na abhaanabheega bhaaye. Hano bhaari muyo, bhakasikira abhatobhya bhe eriigooti na abhaatu bhe ebhibhi bhaaru, bhaari bhararya hamwe na Yeesu na abhaanabheega bhaaye.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Hano Abhafarisayo bhaaruuzi gayo, bhakabhuurya abhaanabheega bha Yeesu, “Ndora, omweegya weenyu ararya hamwe na abhatobhya bhe eriigooti na abhaandi bhe ebhibhi?”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Hano Yeesu yiigwiiri amangʼana gaabhu, akabhabhuurira, “Abhaatu abhahoru bhatakweenda mugabhu, nawe abharweeri nibho bhakumweenda!
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Ambe, mweege obhugazuro bhwa amangʼana ga Taatabhugya mu Makaamo Amahoreeru akubhuga, ‘Ndeenda mweerekye ebhigoongi kukira okuruusya ekimweeso kyeenyu.’ Ambe, enye nitiiziri kubhirikira abhaatu bhe eheene bhamwiikyoorere Taatabhugya, nawe abhaatu bhe ebhibhi.”
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Niho abhaanabheega bha Yohana Omubatiizi bhakaaza ku Yeesu, bhakamubhuurya, “Etwe na Abhafarisayo obhona turiisiitya ebhyaakurya. Mbe, ni kwaki abhaanabheega bhaazo bhatakwiisiitya ebhyaakurya?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Yeesu akabhakyoora, “Abhasaani bho omukweeri bhano bharaarikirwe munyaangi yo obhweenga, bharanagyabhwi kubha ne ebhigoongi eriibhaga bhari hamwe no omukweeri? Nawe orusiku ruraaza runo omukweeri araaruusibhweho gati wa abhasaani bhaaye. Hayo niho abhasaani bhaaye bhakubha ne ebhigoongi no okwiisiitya ebhyaakurya.
15 Jesus respondeu:
16 “Okusaangya ameegyo gaane amahya ne eziinyaangi zyeenyu kutuubheeni no okutuma ekiraka kyo omweenda omuhya kumweenda omukuungu. Ekiraka ekihya kiraraandura omweenda guyo no okwoongerya hano haraandukiri.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Kweeki, atariho omuutu wuno akwiituruurira amaanzi amahya go omuzabibu mukiribha ekikuungu. Eraabhe arakora ego, ekiribha kiraatika, amaanzi go omuzabibu gariitika goosi. Nawe, abhaatu obhona bharatuura amaanzi amahya go omuzabibu mukiribha ekihya. Kweego, ekiribha ekihya na amaanzi amahya go omuzabibu bhyoosi bhibhiri bhirabha bhwaheene.” Ekiribha|alt="Kiriba" src="lb00145c.tif" size="col" loc="9:17" copy="Louise Bass © The British & Foreign Bible Society" ref="9:17"
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Hano Yeesu akyaakeerenia gayo, rugeendo rumwe akaaza omukaangati owumwe wa munyuumba ye esaango, akahigama embere waaye, akamubhuurira, “Omuukya waane akuuri bhoono ego! Nawe, tugye otuure okubhoko kwaazo iguru waaye, neewe arabha muhoru kweeki.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Niho, Yeesu akatanura hamwe na abhaanabheega bhaaye, bhakamutuniirira omukaangati wurya.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Ambe, eriibhaga riyoriyo omukari owumwe wuno yaari anyaakiibhwe no obhurweeri bhwo obhureegu kwe emyaaka ikumi ne ebhiri, akaaza inyuma wa Yeesu, akakuniaku omuriingo gwo omweenda gwaaye.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Kwo okubha yaari ariigaambira mukoro yaaye, “Eraabhe ndakuniaku omweenda gwaaye ego, ndahora.”
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Hano akakuniaku, hayohayo Yeesu akiikibhuka. Hano yamuruuzi omukari wuyo, akamubhuurira, “Muukya waane, tema ekubhi! Obhwiikirirya bhwaazo bhukuhonirye!” Hayohayo, omukari wuyo akahora.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Hano Yeesu yahikiri munyuumba yo omukaangati we esaango wuyo, akabhona abhaatu bhaaru bhiikumeenie muruku hayo, eno bhararira bhukongʼu na abhaandi bharatema ekireere.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 Yeesu akabhabhuurira, “Murwe hano! Omuukya wuno akyaari kukwa, nawe ahiindiiri.” Hano abhaatu bhayo bhiigwiiri ego, bhakamuseka Yeesu kwe enzeero.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Kyaamwe, Yeesu akabharuusya bhoosi igutu, akasikira mukyuumba, akamugwaata okubhoko omuukya wuyo, neewe akiimeerera!
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Amangʼana gayo gakanyaragana mukyaaro kirya kyoosi.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Hano Yeesu yamariri kubhuuka hayo, abhahoku bhabhiri bhakamutuniirira, bhakamubhirikira kwiiraka ikuru, “Ee Omwaana wo omutemi Daudi, ndakusabha oturorere ebhigoongi!”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Ambe, Yeesu akasikira munyuumba, abhahoku bharya bhakamugyaku. Akabhabhuurya, “Mbe, muriikirirya kubha ndanagya okubhahorya?”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Niho Yeesu akabhabhata ameeso gaabhu, akabhabhuurira, “Ekoreke kweemwe kyeego obhwiikirirya bhweenyu bhuri.”
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Hayohayo, ameeso gaabhu gakaramukya, bhakanagya okurora. Yeesu akabhakumiirirya kwa nguru, “Mutamubhuurira muutu wowoosi amangʼana gano!”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Nawe bhakagya, bhakaraarika amangʼana iguru waaye mukyaaro kirya kyoosi.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Hano abhahoku bhayo bhaatanwiiri hayo, niho abhaatu abhaandi bhakamureetera Yeesu omuutu wuno yaari atiirirwe ne eriisaambwa eriibhi rino rimugirirye abhe imuumu.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Yeesu akaheebha eriisaambwa riyo, na hayohayo omuutu wuyo akataanga okugaamba kweeki. Abhaatu bhaaru bhe esaango bhano bhaari bhariho bhakaruguura bhukongʼu, bhakabhuga, “Gataakatuukiri na rumwe amangʼana kya gano mukyaaro kyoosi kya Iziraeri!”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Nawe Abhafarisayo bhakabhuga, “Araheebha amasaambwa amabhi kwo obhuturo bhwa Beerizeburi, omukaangati wa amasaambwa!”
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Ambe, Yeesu akabha ariiruguura mumigye gyoosi gya haguhi. Hohoosi hano yaari akuhita, akasikira muziinyuumba zye eziisaango okweegya abhaatu. Yaari ararwaaza Amangʼana Amazomu iguru yo obhutemi bhwa mwiisaaro na yaari arahorya amarweeri goosi.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Hano Yeesu yaruuzi eziisaango zya abhaatu, akabharorera ebhigoongi, kwo okubha bhaari bharanyaaka na bhataari no omuutu wo okubhasakirya. Bhaari kye eziingʼoondu zino zitana omuriisya.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Niho akabhabhuurira abhaanabheega bhaaye, “Amagesa ni maaru, nawe abhagesi ni bhasuuhu.
37 Então disse aos discípulos:
38 Kweego, musabhe Omukuru, Taatabhugya, ewe niwe mweene muguundu, okubha araganie abhagesi abhaandi bhagese mumuguundu gwaaye.”
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.