Mateus 5
zak (ZAK) vs ARC
1 Ambe, hano Yeesu yaruuzi esaango ya abhaatu, akatiira kukiguru. Niho akiikara, abhaanabheega bhaaye bhakagya kweewe.
1 Jesus, vendo a multidão, subiu a um monte, e, assentando-se, aproximaram-se dele os seus discípulos;
2 Neewe akataanga okubheegya,
2 e, abrindo a boca, os ensinava, dizendo:
3 “Hakiriku bhano bhakwiimenya kubha ni bhataka bhe eziikoro,
3 Bem-aventurados os pobres de espírito, porque deles é o Reino dos céus;
4 Hakiriku bhano bhane ebhigoongi bhoono,
4 bem-aventurados os que choram, porque eles serão consolados;
5 Hakiriku bhano bhano obhunyoohu,
5 bem-aventurados os mansos, porque eles herdarão a terra;
6 Hakiriku bhano bhane enzara ne enyoota yo okukora kyeego Taatabhugya akweenda,
6 bem-aventurados os que têm fome e sede de justiça, porque eles serão fartos;
7 Hakiriku bhano bhakurorera ebhigoongi abhaandi,
7 bem-aventurados os misericordiosos, porque eles alcançarão misericórdia;
8 Hakiriku bhano bhane ekoro nzomu,
8 bem-aventurados os limpos de coração, porque eles verão a Deus;
9 Hakiriku bhano bhakubhiigwaania abhaatu,
9 bem-aventurados os pacificadores, porque eles serão chamados filhos de Deus;
10 Hakiriku bhano bhakunyaakibhwa kwo okukora kyeego Taatabhugya akweenda,
10 bem-aventurados os que sofrem perseguição por causa da justiça, porque deles é o Reino dos céus;
11 “Hakiriku emwe hano abhaatu bhakubhatuka, bhakubhanyaakya no okubhagaambira amabhi kwo orurimi rwa tuubho zyoosi kwo okubha emwe muranituniirira.
11 bem-aventurados sois vós quando vos injuriarem, e perseguirem, e, mentindo, disserem todo o mal contra vós, por minha causa.
12 Muhiite kubha ego niigo abhaatu bhaari kubhanyaakya abharooti bhano bhaari bhariho ekare. Kweego, mubhe murazomeererwa no okuriiryaata bhukongʼu, Taatabhugya abhatuuriiri esaambo ekuru mwiisaaro.
12 Exultai e alegrai- porque é grande o vosso galardão nos céus; porque assim perseguiram os profetas que
13 “Emwe ni kyo omuunyu kubhaatu bhoosi. Omuunyu guno gurazoma, nawe eraabhe gusarikiri, guranagyabhwi kuzoma kweeki? Gutakunagya kuhokeeribhwa kweeki kwa kyokyoosi, kweego guriitirwa igutu no okutazwa na abhaatu.
13 Vós sois o sal da terra; e, se o sal for insípido, com que se há de salgar? Para nada mais presta, senão para se lançar fora e ser pisado pelos homens.
14 “Emwe ni kyo obhweero kukyaaro. Omugye guno gwoombokirwe iguru ye ekiguru, gutakunagya okwiibhisa.
14 Vós sois a luz do mundo; não se pode esconder uma cidade edificada sobre um monte;
15 Kweeki, abhaatu bhatakwaakya etara okumara bhayikuundikirye. Nawe bhahaayituura mukikuumbo okubha yaakire bhoosi bhano bhari munyuumba.
15 nem se acende a candeia e se coloca debaixo do alqueire, mas, no velador, e dá luz a todos que estão na casa.
16 Egoego na neemwe, obhweero bhweenyu bhureenderwa bhubhare kubhaatu, kubha bhamuguungye Taata weetu wa mwiisaaro hano bhakurora amahokya geenyu amazomu.
16 Assim resplandeça a vossa luz diante dos homens, para que vejam as vossas boas obras e glorifiquem o vosso Pai, que
17 “Mutiisiga kubha niiziri okubha niruusyeho emigiro gya Musa, kasi gano gaagaambirwe na abharooti. Nitiiziri kugiruusyaho, nawe okubha nierekye obhukuunaanio bhwe eheene bhwagyo.
17 Não cuideis que vim destruir a lei
18 Ndabhabhuurira obhuheene, tee eriibhaga rino eriisaaro ne ekyaaro bhirarwaho, katariho akangʼana kasi kanukuta ke emigiro kano karaarweho. Emigiro giyo gitakuruusibhwaho tee goosi gakuunaane.
18 Porque em verdade vos digo que, até que o céu e a terra passem, nem um jota ou um til se omitirá da lei sem que tudo seja cumprido.
19 Omuutu wowoosi wuno akwaanga naabhe omugiro gumwe omusuuhu no okweegya abhaandi bhoosi bhakore ego, wuyo atakubha no obhweera bhwobhwoosi mubhutemi bhwa mwiisaaro. Nawe wowoosi wuno akugigwaata no okweegya abhaandi okubha nabho bhakore ego, wuyo arabha mukuru mubhutemi bhwa mwiisaaro.
19 Qualquer, pois, que violar um destes menores mandamentos e assim ensinar aos homens será chamado o menor no Reino dos céus; aquele, porém, que
20 Ambe, ndabhabhuurira kubha, eraabhe mutakukora eheene kukira Abhafarisayo na abheegya bhe emigiro, mutakusikira kimwe mubhutemi bhwa mwiisaaro.
20 Porque vos digo que, se a vossa justiça não exceder de modo nenhum entrareis no Reino dos céus.
21 “Mwiigwiiri obhuswaagyo bhuno abhaatu bhe ekare bhaabhuuriirwe, ‘Otiita! Omuutu wowoosi wuno akwiita owuundi areenderwa atinirwe ekiina.’
21 Ouvistes que foi dito aos antigos: Não matarás; mas qualquer que matar será réu de juízo.
22 Nawe enye ndabhabhuurira, omuutu wowoosi wuno akumubhiihirira omurikyaaye, areenderwa atinirwe ekiina ekikuru. Kweeki, wowoosi wuno akumutuka omurikyaaye, areenderwa atinirwe ekiina, mukiina ekikuru. Kweeki, wowoosi wuno akumutuka omurikyaaye, ‘Awe mugeege,’ areenderwa okurekerwa mumuriro gwa nyaari!
22 Eu, porém, vos digo que qualquer que, sem motivo, se encolerizar contra seu irmão será réu de juízo, e qualquer que chamar a seu irmão de raca será réu do Sinédrio; e qualquer que réu do fogo do inferno.
23 “Ambe, eraabhe oraruusya ekimweeso ahagiro ho okuruusirya ekimweeso, okumara orahiita kubha otiindireeni no omurikyaazo,
23 Portanto, se trouxeres a tua oferta ao altar e aí te lembrares de que teu irmão tem alguma coisa contra ti,
24 tiga ekimweeso kyaazo embere wa ahagiro ho okuruusirya ekimweeso, noogye hiinga wiigwaane nawe. Niho okyoore oruusye ekimweeso kyaazo.
24 deixa ali diante do altar a tua oferta, e vai reconciliar-te primeiro com teu irmão, e depois vem, e apresenta a tua oferta.
25 “Eraabhe omuutu arakuhira kumutini we ekiina, ereenderwa wiigwaane nawe bhwaangu hano mukubha munzira. Oraatame okukora ego, arakuhikya kumutini we ekiina, omutini we ekiina neewe arakugwaatya kumusirikare okubha obhohwe munyuumba ya abhabhohwa.
25 Concilia-te depressa com o teu adversário, enquanto estás no caminho com ele, para que não aconteça que o adversário te entregue ao juiz, e o juiz te entregue ao oficial, e te encerrem na prisão.
26 Ndakubhuurira obhuheene, otakurwamu tee hano oraamare okuriha esiiri yoosi!
26 Em verdade te digo que, de maneira nenhuma, sairás dali, enquanto não pagares o último ceitil.
27 “Mwiigwiiri obhuswaagyo bhuno bhukubhuga, ‘Otaseebheeta!’
27 Ouvistes que foi dito aos antigos: Não cometerás adultério.
28 Nawe enye ndabhabhuurira, omusubhe wowoosi wuno akumurora omukari kwo okwiigoomba, amariri kuseebheeta nawe mukoro yaaye.
28 Eu porém, vos digo que qualquer que atentar numa mulher para a cobiçar já em seu coração cometeu adultério com ela.
29 Ambe, eraabhe eriiso ryaazo ryo obhuryo rigirirye okore ebhibhi, oriihe no okurirekera kure. Ni kisi okubhurya ekiimo kimwe bhoono, kukira omubhiri gwaazo gwoosi gurekerwe mumuriro gwa nyaari.
29 Portanto, se o teu olho direito te escandalizar, arranca-o e atira-o para longe de ti, pois te é melhor que se perca um dos teus membros do que todo o teu corpo seja lançado no inferno.
30 Eraabhe okubhoko kwaazo kwo obhuryo kuragirya okore ebhibhi, okutine no okukurekera kure. Ni kisi kubhurya ekiimo kimwe bhoono, kukira omubhiri gwaazo gwoosi kusikibhwa mumuriro gwa nyaari.
30 E, se a tua mão direita te escandalizar, corta-a e atira-a para longe de ti, porque te é melhor que um dos teus membros se perca do que todo o teu corpo seja lançado no inferno.
31 “Kweeki, mwiigwiiri obhuswaagyo bhuno bhukubhuga, ‘Omuutu wowoosi wuno akutaana na mukaaye, amuhe enyaarubha yo okutaana.’
31 Também foi dito: Qualquer que deixar sua mulher, que lhe dê carta de desquite.
32 Nawe enye ndabhabhuurira kubha, omuutu wowoosi wuno akutaana na mukaaye, etari kwe ekigirirye kyo obhutuungiri, aramukora omukaaye kubha museebheeti hano araakweerwe kweeki. Na wowoosi wuno araakweere omukari wuyo, aseebheetiri.
32 Eu, porém, vos digo que qualquer que repudiar sua mulher, a não ser por causa de prostituição, faz que ela cometa adultério; e qualquer que casar com a repudiada comete adultério.
33 “Mwiigwiiri obhuswaagyo bhuno abhaatu bhe ekare bhaabhuuriirwe, ‘Mutasarya obhwiirahiri bhuno mwiirahiiri embere wo Omukuru, Taatabhugya, nawe mukore goosi gano mwiirahiiri.’
33 Outrossim, ouvistes que foi dito aos antigos: Não perjurarás, mas cumprirás teus juramentos ao Senhor.
34 Nawe enye ndabhabhuurira, mutiirahira ku kyokyoosi! Mutiirahira eriisaaro, kwo okubha niryo ekituumbi kyo obhutemi bhwa Taatabhugya.
34 Eu, porém, vos digo que, de maneira nenhuma, jureis nem pelo céu, porque é o trono de Deus,
35 Naabhe mutiirahira kwe ekyaaro kino, kwo okubha niho Taatabhugya akutuura amaguru gaaye. Naabhe mutiirahira Yerusaremu, kwo okubha nigwo omugye gwo Omutemi omukuru, Taatabhugya.
35 nem pela terra, porque é o escabelo de seus pés, nem por Jerusalém, porque é a cidade do grande Rei,
36 Naabhe mutiirahira kwe emitwe gyeenyu, kwo okubha mutakunagya kukirania naabhe oruzweeri rumwe rubhe rurabhu kasi rumwaamu.
36 nem jurarás pela tua cabeça, porque não podes tornar um cabelo branco ou preto.
37 Eraabhe muriikirirya engʼana, mubhuge ‘Hee’ ne eraabhe muraanga, mubhuge ‘Zeyi.’ Amangʼana goosi gano gakukira gayo, gararwa ku Seetaani, omubhi wurya.
37 Seja, porém, o vosso falar: Sim, sim; não, não, porque o que passa disso é de procedência maligna.
38 “Mwiigwiiri obhuswaagyo bhuno bhukubhuga, ‘Eriiso kwe eriiso, ne eriino kwe eriino.’
38 Ouvistes que foi dito: Olho por olho e dente por dente.
39 Nawe enye ndabhabhuurira, mutarihya obhubhi omuutu wuno abhakoreeri obhubhi. Nawe eraabhe omuutu akutemiri etama yo obhuryo, mukyooserye na yo obhumosi yoosi.
39 Eu, porém, vos digo que não resistais ao mal; mas, se qualquer te bater na face direita, oferece-lhe também a outra;
40 Kweeki, eraabhe omuutu akusemiri areenda ahaanwe eriigooti ryaazo, mutigire agege ne ekabhuuti yoosi.
40 e ao que quiser pleitear contigo e tirar-te a vestimenta, larga-lhe também a capa;
41 Kweeki, eraabhe omuutu arakuhatika kugega omurigo gwaaye tee kugeenda amataambuka kikwe kimwe (1,000), awe noogye nawe amataambuka bhikwe bhibhiri (2,000).
41 e, se qualquer te obrigar a caminhar uma milha, vai com ele duas.
42 Eraabhe omuutu arakusabha ekigiro, muhe. Ne eraabhe omuutu arasabha obhura muunda, otamwiima.
42 Dá a quem te pedir e não te desvies daquele que quiser que lhe emprestes.
43 “Mwiigwiiri kyeego obhuswaagyo bhukubhuga, ‘Omuseege omurikyaazo,’ na abhaatu bharabhuga, ‘Omubhiihirirye omubhisa.’
43 Ouvistes que foi dito: Amarás o teu próximo e aborrecerás o teu inimigo.
44 Nawe enye ndabhabhuurira, mubhe muraseega abhabhisa bheenyu, na mubhe murabhasabhira bhano bhakubhanyaakya.
44 Eu, porém, vos digo: Amai a vossos inimigos, bendizei os que vos maldizem, fazei bem aos que vos odeiam e orai pelos que vos maltratam e vos perseguem,
45 Ambe, murikora ego, hayo niho mukutuubhana na Wuuso weenyu wa mwiisaaro. Ewe niwe akubhabharira omubhaso abhaatu abhazomu na abhabhi. Kweeki, arabhatweekerya embura abhaatu bhe eheene hamwe na abhaatu bhe ebhibhi.
45 para que sejais filhos do Pai que porque faz que o seu sol se levante sobre maus e bons e a chuva desça sobre justos e injustos.
46 Eraabhe muraseega bhano bhakubhaseega emwe, murabhona saamboki? Naabhe abhatobhya bhe eriigooti nabho bharaseega bhano bhakubhaseega.
46 Pois, se amardes os que vos amam, que galardão tereis? Não fazem os publicanos também o mesmo?
47 Kweeki, eraabhe murabhakeerya abharikyeenyu abheene, murabha mukoririki kukira abhaandi? Naabhe abhaatu bhano bhatamumenyiri Taatabhugya, neebho bharabhakeerya abharikyaabhu.
47 E, se saudardes unicamente os vossos irmãos, que fazeis de mais? Não fazem os publicanos também assim?
48 Ambe, mubhe abhaheene, kyeego Wuuso weenyu wa mwiisaaro ari muheene.”
48 Sede vós, pois, perfeitos, como é perfeito o vosso Pai, que
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.