Mateus 26
zak (ZAK) vs NTLH
1 Hano Yeesu yamariri okugaamba amangʼana gayo goosi, akabhabhuurira abhaanabheega bhaaye,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 “Kyeego mumenyiri, hano zikuhita eziisiku ibhiri, turabha ne Enyaangi yo Okuhiita. Kurusiku ruyo, enye Omwaana wo Omuutu, ndatuurwa mumabhoko ga abhabhisa, okubha niitwe kumusaraba.”
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Ambe, eriibhaga riyo, abhakuru bha abhaseengeri na abhakaruka bha Abhayahudi bhakiikumania mwiibhaanza rye enyuumba yo omuseengeri omukuru, wuno akubhirikirwa Kayafa.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Muyo, bhakiibhuurya kyeego bharaamugwaate Yeesu kwe embiso, okubha bhamwiite.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Bhakiikirirania, “Nawe tutaaza tukore gano mu Nyaangi yo Okuhiita, abhaatu bhataaza kukora orwaambi.”
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Niho Yeesu akagya mumugye gwa Betania, akiikara munyuumba ya Simooni wuno ekare yaari ne ebhigeenge.
6 — ausente —
7 Hano Yeesu yaari kwiigari kurya, akaaza omukari wumwe yaari ne enzubha yino yakorirwe kwe eriigina rya arabasita ryo obhuguri bhukuru. Muusi we enzubha yiyo, kwaari na amaguta go omuruumbaaso gano gano obhuguri bhukuru bhukongʼu. Omukari wuyo akamwiituruurira Yeesu kumutwe kwo okumusuuka.
7 — ausente —
8 Hano abhaanabheega bhaaye bhaaruuzi gayo, bhakatiinda. Bhakabhuga, “Bhamure! Kwaki omukari wuno arasarya amaguta go obhuguri bhukuru ego?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Yiingabheeri bhuzomu amaguta gano gaguribhwe kwe eziimbirya nzaru, na ziingasakiirye abhataka!”
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Hano Yeesu akamenyeekererya amangʼana gayo, akabhabhuurira, “Kwaki muramunyaakya omukari wuno? Ewe anikoreeri eriingʼana izomu bhukongʼu.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Abhataka bhari hamwe neemwe eziisiku zyoosi, nawe enye nitakubha hamwe neemwe eziisiku zyoosi.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Hano omukari wuno anituruuriiri amaguta, akakora ego okubha abhanure omubhiri gwaane kwo okubhiikwa kwaane.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Ndabhabhuurira obhuheene, hayo hoosi hano gararwaazwa Amangʼana Amazomu iguru waane mukyaaro kyoosi, riragaambwa izomu rino omukari wuno anikoreeri, na abhaatu bharamuhiita.”
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Ambe, owumwe wa abhaanabheega bha Yeesu ikumi na bhabhiri, wuno akubhirikirwa Yuuda Isikariyoti, akagya kubhakuru bha abhaseengeri,
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 akabhabhuurya, “Muranihaki hano ndaabhagwaatye Yeesu mumabhoko geenyu?” Kyaamwe bhakamuha eziimbirya miroongo etatu (30).
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Kweemera eriibhaga riyo, Yuuda akataanga okumoohya eriibhaga izomu ryo okumurya omukoonyo.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Kurusiku rwo okutaanga rwe Enyaangi ye Emikaate Gino Gitana Ekibhwiisya, abhaanabheega bha Yeesu bhakaaza kweewe, bhakamubhuurya, “Oreenda tugye hayi tukubhanurire ebhyaakurya bhye Enyaangi yo Okuhiita?”
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Yeesu akabhaha eriina ryo omuutu omurebhe akabhabhuurira, “Mugye mumugye gwa Yerusaremu kumuutu wuyo, mumubhuurire, ‘Omweegya atutumeenie, arabhuga: Eriibhaga ryaane riisukiri. Enye na abhaanabheega bhaane turarya ebhyaakurya bhye Enyaangi yo Okuhiita munyuumba yaazo.’”
18 Ele respondeu:
19 Abhaanabheega bhaaye bhakagya bhakakora goosi kyeego Yeesu yabharageenie, bhakabhanura ebhyaakurya bhye Enyaangi yo Okuhiita.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Hano yahikiri engoroobha, Yeesu na abhaanabheega bhaaye ikumi na bhabhiri bhaari kwiigari bhararya.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Hano bhaari kurya, Yeesu akabhuga, “Ndabhabhuurira obhuheene, owumwe weenyu aranirya omukoonyo.”
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Abhaanabheega bhaaye bhakabha ne ebhigoongi bhukongʼu, bhakataanga okumubhuurya owumwe kwo owumwe, “Ee Omukuru, enye neenye ndaakurye omukoonyo?”
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Yeesu akabhakyoora, “Ni wuno akukorya mukitubha kimwe na neenye, niwe araanirye omukoonyo.
23 Jesus respondeu:
24 Enye Omwaana wo Omuutu, ndiitwa kyeego yakaamirwe mu Makaamo Amahoreeru. Nawe, araaza kurora omuutu wuno araanirye omukoonyo enye Omwaana wo Omuutu. Yiingabheeri hakiriku kweewe omuutu wuyo atiingibhwiirwe!”
24 Pois o
25 Ambe, Yuuda omuri wo omukoonyo, neewe akamubhuurya Yeesu, “Ee Omweegya, enye neenye ndaakurye omukoonyo?”
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Ambe, hano bhaari kurya, Yeesu akagega omukaate, akabhuga, “Ozomirye, Taatabhugya,” akagubhega, akabhaha abhaanabheega bhaaye, akabhabhuurira, “Mugege murye, omukaate guno nigwo omubhiri gwaane.”
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Akagega ekikoombe kya amaanzi amahya go omuzabibu, akabhuga, “Ozomirye, Taatabhugya,” akabhaha, akabhabhuurira, “Mugege amaanzi go omuzabibu gano, munywe emwe mwoosi.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Amaanzi go omuzabibu gayo, nigo amanyiinga gaane ge eriiragano. Amanyiinga gaane gariitika kwiiguru ya abhaatu bhaaru, okubha Taatabhugya abhaabhire ebhibhi bhyaabhu.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Ndabhabhuurira, nitakunywa kweeki amaanzi go omuzabibu tee orusiku runo ndaanywe kwe enzira ehya hamwe neemwe mubhutemi bhwa Taata waane.”
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Niho bhakeemba omweembo gwo okumukumya Taatabhugya. Bhakatanura hayo, bhakagya mu Kiguru kye Emizeituni.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Ambe, Yeesu akabhabhuurira abhaanabheega bhaaye, “Obhutiku bhwa reero, emwe mwoosi muraaningʼosa no okunitiga. Erabha ego, kwo okubha Amakaamo Amahoreeru gakubhuga,
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 “Nawe enye hano ndaaryookibhwe, ndabhakaangatira kugya Gariraaya.”
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Kyaamwe, Petero akamubhuurira Yeesu, “Naabhe bhoosi bharaakutige, enye nitakukutiga kimwe!”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Yeesu akamukyoora, “Ndakubhuurira obhuheene, obhutiku bhuno hano ekorokoome ekyaari kugaamba, orabha omariri kunianga katatu koosi.”
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Petero akamukyoora, “Eraabhe ereenderwa nikwe hamwe naawe, enye nitakukwaanga eheene!” Abhaanabheega abhaandi bhoosi nabho, bhakabhuga egoego.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Ambe, Yeesu akagya na abhaanabheega bhaaye kumusabha Taatabhugya mumuguundu guno gukubhirikirwa Getisemane. Hano bhaahikiri, akabhabhuurira, “Mwiikare hano, enye ndagya erya okumusabha Taatabhugya.”
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Akamugega Petero hamwe na abhamura bhabhiri bha Zebedaayo. Yeesu akataanga kubha ne ebhigoongi no okuyaangayaanga mukoro yaaye.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Hano bhaahikiri akabhabhuurira, “Ekoro yaane ene ebhigoongi bhyaaru. Mwiikare hano, muteengeeze hamwe neenye.”
38 e disse a eles:
39 Akiisuka embere hasuuhu, akahigama haasi bhubhuumari, akasabha Taatabhugya, “Ee Taata waane, eraaturikane, ndakusabha onduusiryeho eziinyaako zino. Otaaza kukora kyeego enye nikweenda, nawe okore kyeego awe okweenda.”
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Ambe, Yeesu akakyoora hano yaari atigiri abhaanabheega bhaaye, akabhona bhahiindiiri eziitiro. Akamubhuurya Petero, “Mbe, mutamirwe kuteengeeza hamwe neenye naabhe kwe esa yimwe?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Muteengeeze no okumusabha Taatabhugya, okubha mutaaza kusakibhwa. Ekoro ereenda nawe omubhiri ni munyookobhu.”
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Yeesu akabhatiga hayo kweeki, akagya eyo orugeendo rwa kabhiri, akamusabha Taatabhugya, “Ee Taata waane, eraabhe eziinyaako zino zitakunagya okurwa kweenye, ambe gakorwe kyeego okweenda.”
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Ambe, hano yakyooriri kubhaanabheega bhaaye, akabhabhona bhahiindiiri eziitiro kweeki, kwo okubha bhataanagirye kuramukya ameeso gaabhu.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Yeesu akabhatiga kweeki, akagya kumusabha Taatabhugya orugeendo rwa katatu, akakyoorera okugaamba amangʼana garyagarya.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Ambe, hano yakyooriri kweeki kubhaanabheega bhaaye, akabhabhuurira, “Mukyaari muhiindiiri no okumuunya? Murore! Eriibhaga ryo okunyaakibhwa kwaane riisukiri, enye Omwaana wo Omuutu ndagwaatwa no okuhirwa kubhakori bhe ebhibhi.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Mwiimuke, tugye. Murore! Omuri waane wo omukoonyo ari haguhi!”
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Hano Yeesu yaari akyaakeerenia amangʼana gayo, Yuuda, owumwe wa abhaanabheega bhaaye ikumi na bhabhiri, akaaza hamwe ne esaango ekuru ya abhaatu bhe eziinyaambato ne eziinduguzo. Esaango yiyo ekatumanibhwa na abhakuru bha abhaseengeri na abhakaruka bha Abhayahudi.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Omuri wo omukoonyo wuyo, yaari akaangatiri okubhabhuurira abhaatu bhayo ekyeerekenio. Akabhabhuurira, “Omuutu wuno ndaamukeerye kwo okumuhuumbata, niwe wuyo, mumugwaate!”
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Hano bhaahikiri, Yuuda akagya ku Yeesu, akamukeerya, “Omweegya, wareeri!” Kyaamwe akamuhuumbata.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Yeesu akamukyoora, “Musaani waane, okore kino wiiziri kukora.”
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Niho owumwe wa abhaanabheega bha Yeesu, akasohora nyaambato, akamutema no okumutina okutwi omugya wo omuseengeri omukuru.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Nawe Yeesu akamubhuurira, “Kyoorya nyaambato mukyoobho, kwo okubha abhaatu bhoosi bhano bhakugwaata nyaambato okubha bhiite, nabho bhariitwa kwa nyaambato!
52 Aí Jesus disse:
53 Mbe, otamenyiri kubha ndanagya okusabha Taata waane obhusakirya, neewe aratura okunitumanirya bhamaraika kukira amahizo amakuru ikumi na abhiri?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Nawe, eraabhe ndikora ego, igabhwi garanagya kukuunaana gano gakaamirwe mu Makaamo Amahoreeru kubha, niigo gakweenderwa kubha?”
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Niho Yeesu akabhabhuurira abhaatu bhe esaango yiyo, “Mbe, mwiiziri ne eziinyaambato ne eziinduguzo okunigwaata kyo omuteesya? Ndora eziisiku zyoosi niari ndeegya mwiiseengerero, nawe mutaanigwaatiri!
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Nawe gano goosi gaatuukiri, okubha gakorwe gano abharooti bhaakaamiri mu Makaamo Amahoreeru.” Ambe, abhaanabheega bha Yeesu bhoosi bhakangʼosa, bhakamutiga.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Ambe, abhaatu bhano bhaamugwaatiri Yeesu, bhakagya nawe, bhakamuhira munyuumba ya Kayafa omuseengeri omukuru, muno bhaari bhiikumeenie abheegya bhe emigiro gya Musa na abhakaruka bha Abhayahudi.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Eriibhaga riyo, Petero yaari aramutuniirira Yeesu kwa kure, tee mwiibhaanza rye enyuumba yo omuseengeri omukuru. Kyaamwe akasikira muusi, akiikara hamwe na abhariibhi okubha arore kyeego amasemo ga Yeesu garaabhe.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Abhakuru bha abhaseengeri ne ekiina ekikuru kyoosi kya Abhayahudi, bhaari bhareenda abhamenyeekererya bho orurimi okubha bhayibhone enzira yo okumwiita Yeesu.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Bhakaaza abhamenyeekererya bho orurimi bhaaru, nawe bhataabhweeni obhumenyeekererya bhwobhwoosi bhuno bhwaabhangʼariiri.
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 Mubhuteero, abhamenyeekererya bhabhiri bhakaaza, bhakabhuga, “Omuutu wuno yabhugiri, ‘Ndanagya okusarya eriiseengerero rya Taatabhugya no okwoomboka kweeki kwe eziisiku isatu.’ ”
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Kyaamwe omuseengeri omukuru akiimeerera, akamubhuurya Yeesu, “Ndora, otakukyoora ryoryoosi? Amangʼana gano abhaatu bhano bhakukuzoongera, orabhugabhwi?”
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Nawe Yeesu ataakyooriri kiyo kyoosi.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Yeesu akamukyoora, “Naawe ogaambiri. Nawe ndabhabhuurira bhoosi, kweemera bhoono muraandora enye Omwaana wo Omuutu, ndabha niikeeri orubhaara rwo obhuryo rwa Taatabhugya wo obhunagya bhwoosi. Kweeki muranirora eriibhaga nikuuza kureka mwiisaaro.”
64 Jesus respondeu:
65 Ambe, hano omuseengeri omukuru yiigwiiri amangʼana gayo, akangʼaarura eziingibho zyaaye, akabhuga, “Aa! Yiiriingʼeenie na Taatabhugya! Ambe, ni bhamenyeekereryaki kweeki bhano tukweenda? Mwiigwiiri emwe abheene kyeego akumutuka Taatabhugya!
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Kweego emwe murabhuga igabhwi?”
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Kyaamwe, bhakataanga okumutweera Yeesu amate mubhusyo, bhakamutema ebhikuundi. Abhaandi bhakamutema oruhi,
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 no okumubhuurira, “Ee Masiya, turootere, ni weewi wuno akutemiri?”
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Ambe, kwe eriibhaga riyoriyo, Petero yaari yiikeeri mwiibhaanza igutu hayo. Niho omuhokya owumwe omuukya akamwiisukira Petero, akamubhuurira, “Awe woosi waari hamwe na Yeesu Omugariraaya.”
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Nawe Petero akaanga embere ya abhaatu bhoosi, akubhuga, “Nitamenyiri gano okubhuga!”
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Niho akatanura hano yaari, akagya mukiseku. Omuukya owuundi omugya akamurora, akabhabhuurira abhaatu bhano bhaari hayo, “Omuutu wuno yaari hamwe na Yeesu Omunazareeti.”
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Petero akaanga kweeki, akiirahira, akabhuga, “Nitamumenyiri omuutu wuyo!”
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Eriibhaga iguhi rikahita, abhaatu bhano bhaari abhamenyeekererya hayo, bhakamwiisukira Petero, bhakamubhuurira, “Eheene, awe ni wumwe mubhaatu bhano bhari hamwe na Yeesu. Naabhe obhugaambi bhwaazo bhureerekya mwaasi orarwa Gariraaya!”
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Petero akataanga okwiihiimirirya bhukongʼu, akiirahira, akabhuga, “Nitamumenyiri omuutu wuyo!” Hayohayo, ekorokoome ekagaamba.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Niho Petero akahiita amangʼana gano Yeesu yaari amubhuuriiri, “Hano ekorokoome ekyaari kugaamba, orabha omariri kunianga katatu koosi.” Kyaamwe, akahuruka igutu, akabha ararira kwo obhururu bhukongʼu.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.