Mateus 22
zak (ZAK) vs NAA
1 Yeesu akageenderera okweegya Abhafarisayo na abhakuru bha abhaseengeri kwe ekireengyo ekiindi akubhuga,
1 De novo Jesus lhes falou por parábolas, dizendo:
2 “Obhutemi bhwa mwiisaaro bhutuubheeni ne ekireengyo kino. Yaari ariho omutemi wumwe wuno yabhanwiiri enyaangi yo obhweenga bhwo omwaana waaye.
2 — O Reino dos Céus é semelhante a um rei que preparou uma festa de casamento para seu filho.
3 Omutemi wuyo, akaragania abhagya bhaaye bhagye kubhirikira bhano bharaarikirwe bhiize kubhweenga, nawe bhoosi bhakaanga kuuza.
3 Enviou os seus servos a chamar os convidados para a festa, mas estes não quiseram vir.
4 “Niho akaragania abhagya abhaandi, akabhabhuurira bhagye bhabhabhuurire bhano yamariri kubharaarika, ‘Nibhanwiiri ebhigiro bhyoosi bhyo obhweenga. Nigwaagiri eziingʼoombe zyaane eziinuru hamwe ne emitugo egiindi eminuru. Kweego, muuze kubhweenga!’
4 Enviou ainda outros servos, dizendo: “Digam aos convidados: Eis que já preparei o meu banquete; os meus bois e animais da engorda já foram abatidos, e tudo está pronto; venham para a festa.”
5 Nawe abhaatu bhano bhaaraarikirwe, bhataamurirye, bhakagya zyaabhu. Abhamwe bhaabhu bhakagya mumiguundu gyaabhu, na bhaandi bhakagya okusuruzya.
5 Mas os convidados não se importaram e se foram, um para o seu campo, outro para o seu negócio.
6 Abhaandi bhakabhagwaata abhagya bho omutemi, bhakabhasuukya kwo okubhatema no okubhiita.
6 Outros, agarrando os servos, os maltrataram e mataram.
7 Ambe, hano omutemi yiigwiiri gano gakorirwe kubhagya bhaaye, akatiinda bhukongʼu. Akaragania abhasirikare bhaaye bhagye okwiita abhiiti bharya no okwookya omugye gwaabhu.
7 — O rei ficou furioso e, enviando as suas tropas, exterminou aqueles assassinos e incendiou a cidade deles.
8 “Niho omutemi wuyo akabhabhuurira abhagya bhaaye kubha, ‘Ebhigiro bhyoosi bhye enyaangi yo obhweenga bhimariri okubhanurwa, nawe bhano bhaaraarikirwe, bhaari bhatakuningʼarira okuuza.
8 Então disse aos seus servos: “A festa está pronta, mas os convidados não eram dignos.
9 Ambe bhoono, mugye kuziinzira zya amaahukano, mubhabhuurire bhoosi bhano muraasikane nabho kubha, bhiize kubhweenga.’
9 Vão, pois, para as encruzilhadas dos caminhos e convidem para o banquete todos os que vocês encontrarem.”
10 Abhagya bhayo bhakagya muziinzira zya amaahukano, bhakakumania bhoosi bhano bhaari kusikana nabho, bhabhe bhe ebhibhi kasi abhazomu. Niho abhagini bhakasikira mwiibhuru ryo obhweenga tee rikiizura.
10 E, saindo aqueles servos pelas estradas, reuniram todos os que encontraram, maus e bons; e a sala do banquete ficou cheia de convidados.
11 “Nawe, hano omutemi omweene yasikiiri mwiibhuru arore abhagini, akamurora muyo omuutu wumwe wuno atiibhohiri emyeenda gyo obhweenga.
11 — Mas, quando o rei entrou para ver os que estavam à mesa, notou ali um homem que não trazia veste nupcial
12 Akamubhuurya, ‘Awe musaani, okasikirabhwi muno eno otiibhohiri eziingibho zyo obhweenga?’ Nawe omuutu wuyo akabhurwa ryo okugaamba.
12 e perguntou-lhe: “Amigo, como você entrou aqui sem veste nupcial?” E ele emudeceu.
13 Ambe, omutemi akabhabhuurira abhabhagati bhaaye, ‘Mumubhohe omuutu wuno amaguru na amabhoko na mumurekere igutu mukiirima. Eyo niyo bhakubha bhararira no okusaanania ameeno.’ ”
13 Então o rei ordenou aos serventes: “Amarrem os pés e as mãos dele e atirem-no para fora, nas trevas; ali haverá choro e ranger de dentes.”
14 Yeesu akamariirya kwo okubhuga, “Abhaatu bhano bharabhirikirwa okusikira mubhutemi bhwa mwiisaaro ni bhaaru, nawe bhano bharaasorwe kusikira ni bhasuuhwiigo.”
14 Porque muitos são chamados, mas poucos são escolhidos.
15 Ambe, Abhafarisayo bhakiikumania okwaamura kyeego bharaamutiimbye Yeesu kumangʼana gaaye.
15 Então os fariseus se retiraram e consultaram entre si como surpreenderiam Jesus em alguma palavra.
16 Kyaamwe bhakaragania abhaanabheega bhaabhu ku Yeesu hamwe na bhano bhaagwaateeni na abhasakirya bho omutemi Herode. Bhayo bhakamubhuurya Yeesu, “Ee Omweegya, tumenyiri kubha awe ni muutu we eheene no oreegya obhuheene iguru wa amangʼana ga Taatabhugya. Tumenyiri kubha awe otakwoobhoha muutu wuyo woosi, naabhe araabhe mukaangati mukuru.
16 E enviaram-lhe discípulos, juntamente com os herodianos, para lhe dizer: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e que ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade, sem se importar com a opinião dos outros, porque não olha para a aparência das pessoas.
17 Ambe, otubhuurire amiiseego gaazo. Emigiro gya Musa giratwiikirirya kuriha eriigooti ku Kaisari, kasi zeyi?”
17 Assim sendo, diga-nos o que o senhor acha: é lícito pagar imposto a César ou não?
18 Nawe Yeesu akamenya amiiseego gaabhu amabhiihu, akabhakyoora, “Emwe abhabheehi, kwaki mureenda kunitiimbya?
18 Mas Jesus, percebendo a maldade deles, respondeu:
19 Munierekye orubhirya runo mukurihira eriigooti.” Nabho bhakamuhaana edinaari yimwe.
19 Mostrem-me a moeda do imposto. Trouxeram-lhe um denário.
20 Niho Yeesu akabhabhuurya, “Epicha yino ne eriina rino, ni bhya weewi?”
20 E Jesus lhes perguntou:
21 Ebho bhakamukyoora, “Ni bhya Kaisari.”
21 Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
22 Hano bhiigwiiri eriikyooro rya Yeesu, bhakaruguura bhukongʼu. Ambe, bhakamutiga, bhakatanura hayo.
22 Ouvindo isto, se admiraram e, deixando-o, foram embora.
23 Orusiku rurya, Abhasadukayo abharebhe bhakaaza ku Yeesu. Abhasadukayo bhaheegya kubha Taatabhugya atakubharyoora abhaatu okurwa muruku. Niho bhakamubhuurya Yeesu,
23 Naquele dia, alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
24 “Omweegya, Musa akaturagania, ‘Eraabhe omuutu akuuri, na atigiri mukaaye akyaari kwiibhura, wamwaabhu amugabhe omutuumba wuyo, okubha amwiibhurire wamwaabhu omwaana.’
24 — Mestre, Moisés disse: “Se alguém morrer, não tendo filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.”
25 Ambe, bhaari bhariho abhahiiri muhuungati gati weetu. Wo okutaanga akakweera omukari, akakwa akyaari kwiibhura omwaana. Ambe wamwaabhu wa kabhiri akamugabha omutuumba wuyo.
25 Ora, havia entre nós sete irmãos. O primeiro, tendo casado, morreu e, não tendo descendência, deixou sua mulher para seu irmão.
26 Omusuuhu waaye wuyo wa kabhiri, neewe akakwa akyaari kwiibhura omwaana no omutuumba wuyo. Ekabha egoego ku wa katatu woosi na kubhaandi bhayo bhoosi, bhakakwa bhakyaari kwiibhura omwaana.
26 O mesmo aconteceu com o segundo, com o terceiro, até o sétimo.
27 Mubhuteero, omutuumba wuyo woosi akakwa.
27 Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
28 Ambe otubhuurire, eraabhe obhuryoori bhurabhaho, omutuumba wuyo arabha omukari wawi? Bhoosi muhuungati bharya bhakamukweera no okumugabha!”
28 Portanto, na ressurreição, de qual dos sete ela será esposa? Porque todos casaram com ela.
29 Yeesu akabhakyoora, “Emwe muhabhiri bhukongʼu, kwo okubha mutamenyiri gano gakaamirwe mu Makaamo Amahoreeru, kweeki mutamenyiri obhunagya bhwa Taatabhugya kyeego bhuri.
29 Jesus respondeu:
30 Kurusiku rwo okuryooka, abhaatu bhatakukweera naabhe kukweerwa. Kweego bharabha kya bhamaraika mwiisaaro.
30 Porque, na ressurreição, nem casam, nem se dão em casamento, mas são como os anjos no céu.
31 Nawe eheene abhaku bhararyooka. Mukyaari kusoma mu Makaamo Amahoreeru kyeego Taatabhugya akabhabhuurira emwe? Akabhuga,
31 Quanto à ressurreição dos mortos, vocês nunca leram o que Deus disse a vocês:
32 ‘Enye ni Taatabhugya wa Aburahamu, Isaaka na Yaakobo.’ ” Ambe, Yeesu akageenderera kubhuga, “Taatabhugya atari Taatabhugya wa abhaku, nawe ni Taatabhugya wa abhahoru.”
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”? Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos.
33 Hano esaango ya abhaatu bhiigwiiri gayo, bhakaruguura bhukongʼu kwa ameegyo gaaye.
33 Ouvindo isto, as multidões se maravilhavam da sua doutrina.
34 Hano Abhafarisayo bhiigwiiri kubha Yeesu yaari ahiziri Abhasadukayo kwo obhugaambi bhwaaye, bhakiikumania hamwe.
34 Entretanto, os fariseus, sabendo que Jesus havia silenciado os saduceus, reuniram-se em conselho.
35 Kyaamwe, bhakagya ku Yeesu, no owumwe waabhu wuno yaari omweegya we emigiro, akasakya okumutega. Akamubhuurya,
35 E um deles, intérprete da Lei, querendo pôr Jesus à prova, perguntou-lhe:
36 “Ee Omweegya, ni bhuswaagyoki obhukuru bhuno bhukukira emigiro egiindi gyoosi gya Taatabhugya?”
36 — Mestre, qual é o grande mandamento na Lei?
37 Yeesu akamukyoora, “‘Omuseege Omukuru, Taatabhugya waazo, kwo omutima gwaazo gwoosi, kwe ekoro yaazo yoosi na kwa amangʼeeni gaazo goosi.’
37 Jesus respondeu:
38 Obhuswaagyo bhuno nibhwo obhukuru kukira obhuswaagyo obhuundi bhwoosi, kweeki nibhwo bhukweenderwa kukira bhwoosi.
38 Este é o grande e primeiro mandamento.
39 Obhuswaagyo obhuundi bhuno bhukweenderwa bhutuubheeni bhuzomu na bhuyo, nabhwo bhurabhuga, ‘Omuseege omurikyaazo kyeego wiiseegiri omweene.’
39 E o segundo, semelhante a este, é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
40 Emigiro gyoosi gya Musa na ameegyo ga abharooti nibhyo bhikwiisigira obhuswaagyo obhubhiri bhuno.”
40 Destes dois mandamentos dependem toda a Lei e os Profetas.
41 Hano Abhafarisayo bhayo bhakyaari bhiikumaniirye hamwe hayo, Yeesu akabhabhuurya,
41 Estando reunidos os fariseus, Jesus lhes perguntou:
42 “Muriiseegabhwi iguru wa Masiya, ni mwaana wawi?”
42 — O que vocês pensam do Cristo? De quem é filho? Eles responderam: — De Davi.
43 Yeesu akabhabhuurya, “Eraabhe gayo ni ge eheene, ni kwaki Daudi, hano akukaangatwa ne Ekoro wa Taatabhugya, aramubhirikira Masiya, ‘Omukuru’? Akabhuga,
43 E Jesus perguntou:
44 ‘Omukuru, Taatabhugya akamubhuurira Omukuru waane,
44 “Disse o Senhor ao meu Senhor:
45 Eraabhe Daudi aramubhirikira Masiya, ‘Omukuru,’ bhoono erabhabhwi Masiya abhe kweeki omwaana waaye?”
45 — Portanto, se Davi o chama de Senhor, como ele pode ser filho de Davi?
46 Ataariho omuutu wuyo woosi wuno yanagirye kumukyoora riyo ryoosi. Kweeki okweemera hayo, ataariho omuutu wuno yasakirye kumubhuurya Yeesu amabhuuryo agaandi.
46 E ninguém podia lhe responder uma palavra; e a partir daquele dia ninguém mais ousou fazer perguntas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.