Mateus 20
zak (ZAK) vs NTLH
1 Yeesu akageenderera okugaamba, “Obhutemi bhwa mwiisaaro bhutuubheeni na mweene muguundu wuno yarwiiri igutu etabhoori zuri okumoohya abhaatu bhamuhokeerye emirimo mumuguundu gwaaye gwe emizabibu.
1 Jesus disse:
2 Hano yabhabhweeni, akiikirirania nabho kubha omuutu wuyo woosi arihe edinaari yimwe, yino yaari omuheero gwo orusiku rumwe. Kyaamwe, akabharagania mumuguundu gwaaye.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 “Hano ryahikiri eriibhaga rya katatu etabhoori, akagya kumuteera, akarora abhaatu abhaandi bhano bhatana mirimo.
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 Akabhabhuurira, ‘Na neemwe mugye mukore emirimo mumuguundu gwaane gwe emizabibu. Ndabhariha kyeego ekweenderwa.’
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 Nabho bhakagya.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Hano ryahikiri eriibhaga ryi ikumi na yimwe engoroobha, akahuruka igutu kweeki okugya kumuteera, akabhona abhaatu abhaandi bhatana mirimo. Akabhabhuurya, ‘Kwaki mwiimeereeri hano orusiku orugima mutana mirimo gyogyoosi?’
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 “Nabho bhakamukyoora, ‘Atariho omuutu wuno akutuha emirimo.’
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 “Hano ekiirima kyaataangiri kusikira, mweene muguundu akamubhuurira omwiimeerereri we emirimo gyaaye, akabhuga, ‘Obhabhirikire abhahokya bhoosi, obhahe omuheero gwaabhu. Hano okubhariha, otaange na abhahokya bhano bhiiziri mubhuteero no omariirye na bhano bhiiziri kubhutaangiro.’
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 “Niho abhahokya bhano bhaataangiri emirimo engoroobha, bhakaaza bhakahaanwa edinaari yimwe yino yaari omuheero gwo orusiku rumwe.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Kweego abhabhagati bhano bhaataangiri emirimo etabhoori hano bhiiziri kugega emiheero gyaabhu, bhakiisiga okusuungʼaana kukira abharikyaabhu bhano bhaataangiri mubhuteero. Nawe bhoosi bhakarihwa orubhirya ruryarurya rwo omuheero gwo orusiku rumwe.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 Kweego, eriibhaga bhaasuungʼaaniri omuheero gwaabhu, bhakataanga kuririirira kumweene muguundu,
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 bharabhuga, ‘Abhaatu bharya bhakoriri emirimo kwe eriibhaga rimwe ego! Bhoono ebheeribhwi otuheeri kuriingʼaana nabho, eriibhaga etwe tukoriri emirimo mikongʼu orusiku orugima no omubhaso gutuhweereeriku?’
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 “Mweene muguundu akamukyoora owumwe wa abhahokya bhayo, ‘Ee musaani, nikyaari kukungʼeena kyokyoosi. Mbe, tutiikirireenie kubha orakora emirimo kwo omuheero gwo orusiku rumwe?
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 Gega eziimbirya zyaazo, ogye owaazo. Enye niseegiri okumuriha omuutu wo obhuteero omuheero guno gukuriingʼaana no ogwaazo.
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 Mbe, nitakwiikiriribhwa kuhokeerya eziimbirya zyaane kyeego nikweenda? Kasi orarora omugono kwo okubha enye ni muhaani bhukongʼu kubhaatu abhaandi?’ ”
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 Yeesu akamariirya kwo okugaamba, “Kweego, abhaatu bhano ni bho obhuteero, bharabha bho okutaanga, na bhano bho okutaanga, bharabha bho obhuteero.”
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Hano Yeesu yaari munzira kugya Yerusaremu, akagya kibhezo na abhaanabheega bhaaye ikumi na bhabhiri, akabhabhuurira,
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 “Murore, bhoono tureerekera Yerusaremu. Niho, enye Omwaana wo Omuutu, ndatuurwa mumabhoko ga abhakuru bha abhaseengeri na mumabhoko ga abheegya bhe emigiro. Nabho bharanitinira ekiina kubha niitwe.
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 Mubhuteero, bharanituura mumabhoko ga abhaatu bhano bhatari Abhayahudi okubha bhanizabhure, bhaniteme emijariti no okunibhaamba kumusaraba. Nawe orusiku rwa katatu, Taatabhugya araniryoora.”
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Niho, nina waabhu Yaakobo na Yohana, omukari wa Zebedaayo akaaza ku Yeesu hamwe na abhaana bhaaye bhabhiri, akahigama embere waaye, akamusabha amukorere kigiro kimwe.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 Yeesu akamubhuurya, “Oreenda nikukorereki?”
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Yeesu akamukyoora, “Mutamenyiri gano mukusabha. Mbe, muranagya okukinyweera ekikoombe kye enyaako kino nikugya kukinyweera?”
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 Yeesu akabhabhuurira, “Eheene muranywa ekikoombe kye enyaako yaane, nawe okwiikara orubhaara rwaane rwo obhuryo kasi rwo obhumosi gutari murimo gwaane okubhiikirirya. Nawe Taatabhugya arabhaha bhano amariri kubhabhanura.”
23 Então Jesus disse:
24 Hano abhaanabheega abhaandi ikumi bhiigwiiri iguru ya riyo, bhakabhatiindira abharikyaabhu bhabhiri bhayo.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Niho Yeesu akabhabhirikira bhoosi hamwe, akabhabhuurira, “Mumenyiri kubha abhakaangati bhe ebhyaaro bharabhaaha abhaatu bhaabhu kwa amanaga, na bharabhakorya emirimo.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 Nawe etaaza ekabha kweemwe ego. Omuutu wowoosi wuno akweenda kubha omukuru gati weenyu, areenderwa kubha omubhagati weenyu.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 Kweeki, omuutu wuno akweenda kubha wo okutaanga gati weenyu, areenderwa abhe omugya weenyu.
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 Ni kye enye Omwaana wo Omuutu, nitiiziri kuhokeeribhwa, nawe nikaaza kubhahokeerya abhaatu no okuruusya obhuhoru bhwaane, bhubhe endihi ya abhaatu bhaaru.”
28 Porque até o
29 Hano Yeesu na abhaanabheega bhaaye bhaari bharareka mumugye gwa Yeriko, esaango ekuru ya abhaatu ekamutuniirira.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Embarika we enzira yino Yeesu yaari akuhita, bhaari bhariho abhahoku bhabhiri. Ambe, hano bhakiigwa kubha Yeesu yaari arahita hayo, bhakabhirikira kwiiraka ikuru, “Ee Omukuru, Omwaana wo omutemi Daudi, turakusabha oturorere ebhigoongi!”
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Esaango ya abhaatu ekabharekya kubha bhakire, nawe ebho bhakageenderera okubhirikira kwe eriiraka ikuru, “Ee Omukuru, Omwaana wo omutemi Daudi, turasabha oturorere ebhigoongi!”
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Ambe, Yeesu akiimeerera, akabhabhirikira, akabhabhuurya, “Mureenda nibhakorereki?”
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Abhahoku bhayo bhakamukyoora, “Ee Omukuru, tureenda ameeso geetu gahore!”
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Niho Yeesu akabharorera ebhigoongi, akabhabhata ameeso gaabhu. Hayohayo, ameeso gaabhu gakahora, nabho bhakamutuniirira Yeesu.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.