Mateus 13

zak (ZAK) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Orusiku ruyoruyo, Yeesu akahuruka munyuumba yiyo, akagya kwiikara embarika we enyaanza.
1 Naquele mesmo dia Jesus saiu de casa, foi para a beira do lago da Galileia, sentou-se ali e começou a ensinar.
2 Esaango ekuru ya abhaatu ekaaza, ekiikumania hano Yeesu yaari. Kweego, akatiira mubhwaato, akiikaramu, bhakabha bhiimeereeri embarika we enyaanza.
2 A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou num barco e sentou-se; e o povo ficou em pé na praia.
3 Ambe, Yeesu akabhabhuurira amangʼana maaru kwe ebhireengyo. Akabhuga, “Yaariho omubhusuri wumwe wuno yagiiri mumuguundu gwaaye okubhusura eziimbibho zyaaye.
3 Jesus usou parábolas para ensinar muitas coisas. Ele disse:
4 Hano yaari akubhusura, eziimbibho eziindi zikagwa kunzira, ebhinyonyi bhikaaza, bhikazirya.
4 Quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Eziimbibho eziindi zikagwa kurukerege hano hataari na amarobha maaru. Eziimbibho ziyo zikamera bhwaangu, kwo okubha amarobha gaari masuuhwiigo.
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 Nawe hano omubhaso gwabhariri, eziimbibho ziyo zikanyaara no okwooma, kwo okubha emiri gitaari mitaambi.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Eziimbibho eziindi zikagwa mumahwa. Hano amahwa gayo gaakiiniri, zikahigwa no okukwa.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas.
8 Eziimbibho eziindi zikagwa mumarobha amazomu. Hano zyakiiniri no okukongʼa, eziindi zikiibhura eziimbibho igana rimwe (100), eziindi zikiibhura miroongo esaasabha (60) ne eziindi zikiibhura miroongo etatu (30).
8 Mas as sementes que caíram em terra boa produziram na base de cem, de sessenta e de trinta grãos por um.
9 Wa amatwi, yiitegeerere kisi!”
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Abhaanabheega bha Yeesu bhakaaza kweewe no okumubhuurya, “Ni kwaki oragaamba nabho kwe ebhireengyo?”
10 Então os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que o senhor usa
11 Akabhakyoora, “Taatabhugya abhakuundukuriiri emwe okumenya eziimbiso zyo obhutemi bhwa mwiisaaro, nawe ebho bhakyaari kukuundukurirwa okugamenya.
11 Jesus respondeu:
12 Wowoosi wuno akwiikirirya amangʼana gayo, Taatabhugya aramuha naabhe kukiraho. Nawe wowoosi wuno atakwiikirirya gayo, Taatabhugya aramuteesya naabhe ekisuuhu kino anakyo.
12 Pois quem tem receberá mais, para que tenha mais ainda. Mas quem não tem, até o pouco que tem lhe será tirado.
13 Ndagaamba nabho kwe ebhireengyo, kwo okubha bhararora gano nikukora, nawe bhatakumenyeekererya obhugazuro bhwaku. Kweeki, bhariigwa gano nikugaamba, nawe bhatakumenyeekererya obhugazuro bhwaku.
13 É por isso que eu uso parábolas para falar com essas pessoas. Porque elas olham e não enxergam; escutam e não ouvem, nem entendem.
14 Gayo garakoreka okubha gakuunaane gano omurooti Isaya akakaama iguru waabhu,
14 E assim acontece com essas pessoas o que disse o
15 Erabha ego, kwo okubha eziikoro zya abhaatu bhano ni kongʼu,
15 Pois a mente deste povo está fechada:
16 Niho Yeesu akabhabhuurira abhaanabheega bhaaye, “Nawe Taatabhugya abhatweereeri ebhite emwe, kwo okubha ameeso geenyu gararora na amatwi geenyu gariigwa.
16 Jesus continuou, dizendo:
17 Ndabhabhuurira obhuheene, ekare abharooti na bhe eheene bhaaru bhakiigoomba okurora gano mukurora emwe, nawe bhataagaruuzi. Bhaari bhariigoomba okwiigwa gano mukwiigwa emwe, nawe bhataagiigwiiri.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: muitos profetas e muitas outras pessoas do povo de Deus gostariam de ver o que vocês estão vendo, mas não puderam; e gostariam de ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 “Ambe emwe, mwiitegeerere obhugazuro bhwe ekireengyo kiyo kyo omubhusuri we eziimbibho.
18 — Então escutem e aprendam o que a
19 Abhaatu bhobhoosi bhano bhakwiigwa amangʼana go obhutemi bhwa mwiisaaro nawe bhatakugamenyeekererya, Seetaani, omubhi wurya, araaza no okusaakura amangʼana gano geemiibhwe muziikoro zyaabhu. Abhaatu bhayo, bhatuubheeni na kyeego eziimbibho zino zyagwiiri munzira no okuriibhwa ne ebhinyonyi.
19 As pessoas que ouvem a mensagem do vem e tira o que foi semeado no coração delas.
20 Eziimbibho zino zyagwiiri kurukerege hano hatana amarobha maaru, ziratuubhanibhwa na abhaatu bhano bhakiigwa amangʼana go obhutemi bhwa mwiisaaro, na hayohayo bharariikirirya kwo obhuzomererwa.
20 As sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a aceitam logo com alegria,
21 Nawe bharagwaata amangʼana gayo kwiibhaga iguhi ego, gataari muusi waabhu bhukongʼu kyeego ebhituutu bhino bhitana emiri. Hano eziinyaako kasi amakongʼu garaabhabhone kwiiguru wa amangʼana gayo, rugeendo rumwe bharatiga obhwiikirirya.
21 mas duram pouco porque não têm raiz. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
22 Eziimbibho zino zyagwiiri mumahwa, ziratuubhanibhwa na abhaatu bhano bhakwiigwa amangʼana go obhutemi bhwa mwiisaaro, nawe bharangʼeenwa na amiiseego iguru yo obhwiikari bhuno ne enaamba yo obhuniibhi. Kweego, amangʼana gayo garahigwa no okutama kwiibhura emisumo.
22 Outras pessoas são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem, mas as preocupações deste mundo e a ilusão das riquezas sufocam a mensagem, e essas pessoas não produzem frutos.
23 Nawe, eziimbibho zino zyagwiiri mumarobha amazomu, ziratuubhanibhwa na abhaatu bhano bhakwiigwa amangʼana go obhutemi bhwa mwiisaaro no okumenyeekererya. Abhaatu bhayo, nibho bhakubha ne emisumo mubhwiikari bhwaabhu, owuundi igana rimwe (100), owuundi miroongo esaasabha (60) no owuundi miroongo etatu (30), kweego, embibho yoyoosi, eriibhura bhukongʼu kukira yino ekeemibhwa.”
23 E as sementes que foram semeadas em terra boa são aquelas pessoas que ouvem, e entendem a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, cem; outras, sessenta; e ainda outras, trinta vezes mais do que foi semeado.
24 Yeesu akabhabhuurira ekireengyo ekiindi, akabhuga, “Obhutemi bhwa mwiisaaro bhutuubheeni no omuutu wuno yabhuswiiri eziimbibho nzomu mumuguundu gwaaye.
24 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
25 Nawe eriibhaga rino abhaatu bhaari bhahiindiiri, omubhisa waaye akaaza, akeemya ekitoki mungano, kyaamwe akatanura.
25 Certa noite, quando todos estavam dormindo, veio um inimigo, semeou no meio do trigo uma erva ruim, chamada joio, e depois foi embora.
26 Hano engano yiyo yameriri no okutaanga okwiibhura emisumo, ekitoki nakyo kikamera.
26 Quando as plantas cresceram, e se formaram as espigas, o joio apareceu.
27 Abhagya bha mweene muguundu bhakaaza, bhakamubhuurya, ‘Ee omukuru, tumenyiri kubha okabhusura eziimbibho nzomu mumuguundu gwaazo. Bhoono, ekitoki kino kituukiri hayi?’
27 Aí os empregados do dono das terras chegaram e disseram: “Patrão, o senhor semeou sementes boas nas suas terras. De onde será que veio este joio?”
28 “Akabhakyoora, ‘Omubhisa niwe akoriri ego.’
28 — “Foi algum inimigo que fez isso!”, respondeu ele.
29 “Neewe akabhuga kubha, ‘Zeyi, mutakiiha, eraabhe murakiiha ekitoki, muranagya mukiiha hamwe ne engano.
29 — “Não”, respondeu ele, “porque, quando vocês forem tirar o joio, poderão arrancar também o trigo.
30 Mutige bhyoosi bhikure hamwe, tee okugesa. Eriibhaga riyo, ndabhabhuurira abhagesi kubha bhakumanie hiinga ekitoki no okukibhoha mubhibha okumara bhabhyookye. Niho bhanagye okugesa engano no okuyibhiika mukitara kyaane.’ ”
30 Deixem o trigo e o joio crescerem juntos até o tempo da colheita. Então eu direi aos trabalhadores que vão fazer a colheita: ‘Arranquem primeiro o joio e amarrem em feixes para ser queimado. Depois colham o trigo e ponham no meu depósito.’ ”
31 Yeesu akabhabhuurira ekireengyo ekiindi, akabhuga, “Obhutemi bhwa mwiisaaro bhutuubheeni kye etetere ye eharadaari yino omuutu yagegiri no okuyeemya mumuguundu gwaaye.
31 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
32 Akatetere kayo ni kasuuhu bhukongʼu kukira eziitetere eziindi zyoosi, nawe hano kakumera karakura karabha kakuru kukira ebhituutu bhyoosi bhino bhiri mumuguundu. Akatetere kayo karabha omuti omukuru guno ebhinyonyi bhikaaza no okwiikara mumasagya gaaku.”
32 Ela é a menor de todas as sementes; mas, quando cresce, torna-se a maior de todas as plantas. Ela até chega a ser uma árvore, de modo que os passarinhos vêm e fazem ninhos nos seus ramos.
33 Yeesu akabhabhuurira ekireengyo ekiindi, akabhuga, “Obhutemi bhwa mwiisaaro bhutuubheeni ne ekibhwiisya kino omukari yagegiri no okusaangya mubhisehi bhitatu bhyo obhutu bhwe engano, tee obhutu bhwoosi bhukasita.”
33 Jesus contou mais esta parábola para o povo:
34 Yeesu yaari arabhuurira esaango ya abhaatu ameegyo gayo kwe ebhireengyo. Ataabheegirye kyokyoosi kutama okubhabhuurira kwe ebhireengyo.
34 Jesus usava parábolas para dizer tudo isso ao povo. Ele não dizia nada a eles sem ser por meio de parábolas.
35 Gayo gakakorerwa ego, okubha rikuunaane eriingʼana rino Taatabhugya yabhugiri kwe enzira yo omurooti waaye,
35 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito: “Usarei parábolas quando falar com esse povo e explicarei coisas desconhecidas desde a criação do mundo.”
36 Kyaamwe, Yeesu akaraga esaango ya abhaatu, akasikira munyuumba. Abhaanabheega bhaaye bhakamugyaku, bhakamubhuurira, “Tubhuurire obhugazuro bhwe ekireengyo kirya kye ekitoki kya mumuguundu.”
36 Então Jesus deixou a multidão e voltou para casa. Os discípulos chegaram perto dele e perguntaram: — Conte para nós o que quer dizer a
37 Yeesu akabhakyoora, “Omuutu wuno yabhuswiiri eziimbibho eziinzomu, ne enye Omwaana wo Omuutu.
37 Jesus respondeu:
38 Omuguundu ni kyaaro, eziimbibho eziinzomu ni bhaatu bho obhutemi bhwa Taatabhugya, ne ekitoki ni bhaatu bha Seetaani, omubhi wurya.
38 O terreno é o mundo. As sementes boas são as pessoas que pertencem ao .
39 Omubhisa wuno yiiziri okweemya ekitoki ni Seetaani. Eriigesa ni bhuteero bhwe ekyaaro kino, na abhagesi ni bhamaraika bha Taatabhugya.
39 O inimigo que semeia o joio é o próprio Diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 “Kya bhurya abhabhagati bha mumuguundu bhariiha no okwookya ekitoki mumuriro, niigo garaabhe kurusiku rwo obhuteero bhwe ekyaaro kino.
40 Assim como o joio é ajuntado e jogado no fogo, assim também será no fim dos tempos.
41 Enye Omwaana wo Omuutu, ndaragania bhamaraika bhaane, okubha bhakumanie kurwa mubhutemi bhwaane abhatemya bho obhubhi bhoosi hamwe na bhoosi bhano bhagirirye abharikyaabhu bhakore obhubhi.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, e eles ajuntarão e tirarão do seu Reino todos os que fazem com que os outros pequem e também todos os que praticam o mal.
42 Bhamaraika bhayo bhararekera bho obhubhi bhayo bhoosi mwiibheri ryo omuriro. Muyo nimwe bharabha bhararira no okusaanania ameeno.
42 Depois os anjos jogarão essas pessoas na fornalha de fogo, onde vão chorar e ranger os dentes de desespero.
43 Niho bhe eheene embere wa Taatabhugya, bharabha bharamesya kyeego omubhaso mubhutemi bhwa Wiise waabhu. Wa amatwi, yiitegeerere kisi!”
43 Então o povo de Deus brilhará como o sol no Reino do seu Pai. Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
44 Kyaamwe Yeesu akabhabhuurira ebhireengyo ebhiindi, akabhuga, “Obhutemi bhwa mwiisaaro bhutuubheeni ne ehata yino yaari ebhisirwe mumuguundu. Orusiku rumwe, omuutu akayibhona, akayibhisa kweeki. Ambe, kwo obhuzomererwa bhwaaye, akagya akagurya ebhigiro bhyoosi bhino yaari nabhyo, akagura omuguundu guyo.
44 — O
45 “Kweeki, obhutemi bhwa mwiisaaro bhutuubheeni no omusuruzya owumwe wuno yagiiri kumoohya eziiruuru eziinzomu bhukongʼu.
45 — O
46 Hano yabhweeni eruuru yimwe yo obhuguri bhukuru, akagya akagurya ebhigiro bhyoosi bhino yaari nabhyo, akagura eruuru yiyo.
46 Quando encontra uma pérola que é mesmo de grande valor, ele vai, vende tudo o que tem e compra a pérola.
47 “Kweeki, obhutemi bhwa mwiisaaro bhutuubheeni no orweero runo abhategi bhaategiri munyaanza. Orweero ruyo rukatiimbya eziiswe zya tuubho nzaru.
47 — O
48 Hano orweero ruyo ruzwiiri, abhategi bhakarutira embarika we enyaanza. Kyaamwe, bhakiikara haasi, bhakakumania eziiswe eziinzomu, bhakatuura mubhisehi. Nawe eziiswe zino zitakweenderwa, bhakazirekera.
48 E, quando está cheia, os pescadores a arrastam para a praia e sentam para separar os peixes: os que prestam são postos dentro dos cestos, e os que não prestam são jogados fora.
49 Ego niigo ekubha kurusiku rwo obhuteero bhwe ekyaaro kino. Bhamaraika bharaaza no okutwaanikania abhatemya bho obhubhi na bhano bhaari bheene heene embere wa Taatabhugya.
49 No fim dos tempos também será assim: os anjos sairão, e separarão as pessoas más das boas,
50 Kyaamwe bharabharekera abhatemya bho obhubhi mwiibheri ryo omuriro. Muyo nimwe bharabha bhararira no okusaanania ameeno.”
50 e jogarão as pessoas más na fornalha de fogo. E ali elas vão chorar e ranger os dentes de desespero.
51 Yeesu akabhuurya abhaanabheega bhaaye, “Mbe, mugamenyiri goosi gano nibhabhuuriiri?”
51 Então Jesus perguntou aos discípulos: — Sim! — responderam eles.
52 Neewe akabhabhuurira, “Omweegya wowoosi we emigiro gya Musa wuno yeegiibhwe bhuzomu mumangʼana go obhutemi bhwa mwiisaaro, atuubheeni na mweene nyuumba wuno akuruusya muhata ebhigiro bhyaaye ebhihya ne ebhikuungu.”
52 Jesus disse:
53 Hano Yeesu yamariri okuruusya ebhireengyo bhiyo, akatanura hayo,
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas , saiu dali
54 akagya mukyaaro kyo owaabhu. Hano yaari mumugye gwa Nazareeti eyo, akataanga kweegya munyuumba ye esaango yo owaabhu. Abhaatu bhakaruguura bhukongʼu, bhakiibhuurya, “Omuutu wuno abhweeni hayi amangʼeeni gano? Na hayi abhweeni obhuturo bhwo okukora ebhitiika bhino?
54 e voltou para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado. Ele ensinava na sinagoga , e os que o ouviam ficavam admirados e perguntavam: — De onde vêm a sabedoria dele e o poder que ele tem para fazer milagres?
55 Wuno tiwe omwaana wo omubhaazi wurya? Nina waabhu ti wuno akubhirikirwa Mariamu? Na bhawamwaabhu ti nibho Yaakobo, Yusufu, Simooni na Yuuda?
55 Por acaso ele não é o filho do carpinteiro? A sua mãe não é Maria? Ele não é irmão de Tiago, José, Simão e Judas?
56 Na abhasubhaati bhaaye bhatari nibho bhano twiikeeri nabho eno? Ambe, abhweeni hayi amangʼana goosi gano?”
56 Todas as suas irmãs não moram aqui? De onde é que ele consegue tudo isso?
57 Abhaatu bhayo bhakabhiihirirwa, bhakaanga kumwiikirirya. Niho Yeesu akabhabhuurira, “Abhaatu bharasuuka omurooti hohoosi harya, nawe muroobho yaaye kasi enyuumba yaaye, bhatakumusuuka.”
57 Por isso ficaram desiludidos com ele. Mas Jesus disse:
58 Ambe, Yeesu ataakoriri ebhitiika bhyaaru eyo, kwo okubha abhaatu bhayo bhataamwiikiriirye.
58 Jesus não pôde fazer muitos milagres ali porque eles não tinham fé.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.