Lucas 10
zak (ZAK) vs NAA
1 Niho okumara, Omukuru Yeesu akiitoora abhaanabheega abhaandi miroongo muhuungati na bhabhiri (72). Akabhatuma bhabhiri bhabhiri, bhamukaangatire muziiroobho na mumigye gyoosi, hano yaakweenda ahike omweene.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Akabhabhuurira, “Amagesa ni maaru, nawe abhagesi ni bhasuuhu. Kweego, musabhe Omukuru, Taatabhugya, ewe niwe mweene muguundu, okubha araganie abhagesi abhaandi bhagese mumuguundu gwaaye.
2 E lhes disse:
3 “Ambe, mugeende! Ndabhatumania kye eziingʼoondu gatigati ye eziisuuzi!
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Mutagega ekiguzi kye eziimbirya, naabhe esakwa, kasi ebhikweera. Na hano muraabhe munzira, mutabhurya eriibhaga kwo okukeerenia na abhaatu.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 “Na hano muraasikire munyuumba yoyoosi, mubhakeerye abhaatu bha muyo, mubhuge, ‘Mubhe no omureembe.’
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 Na araabhe omuutu wo omureembe ari munyuumba muyo, omureembe guyo mumuheeri guratama munyuumba muyo. Nawe, eraabhe bhatana omuutu wo omureembe, omureembe gweenyu gubhakyoorere.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 Mutabha murasaamasaama kwo okuhiindira muziinyuumba eziindi. Kweego, mwiikare munyuumba yiyoyiyo yino musikiirimu, murye no okunywa bhino bhakubhaha, kwo okubha, omuhokya wuyo woosi areenderwa ahaabhwe amariho gaaye.
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 “Hano muraasikire omugye omurebhe, na abhiikari bhaamu bharaabhasuungʼaane, murye ebhyaakurya bhino bharaabhahe.
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 Na mubhahorye abharweeri bhano bhari mumugye guyo. Mubhabhuurire kubha, obhutemi bhwa Taatabhugya bhubhahikiiri.
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 “Na hano muraasikire mumugye omurebhe, na abhiikari bhataabhasuungʼaaniri, emwe muhite kuziinzira zya mumugye muyo, murabhuga,
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 ‘Naabhe oruteeri rwo omugye gweenyu, runo ruri kumaguru geetu, turarukungʼuuta, ebhe obhweerekeereryo kubhaatu bhoosi kubha Taatabhugya abhaangiri. Nawe, mumenye kubha, obhutemi bhwa Taatabhugya bhubhahikiiri!’
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 Ndabhabhuurira, orusiku rurya Taatabhugya araabhatinire ekiina abhaatu bhe ekyaaro, arabhatema abhaatu bho omugye guno, kukira abhaatu abhabhi bha mumugye gwa Sodoma!
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 “Muraaza kurora, emwe abhaatu bha Korazini! Muraaza kurora, emwe abhaatu bha Betisaida! Eraabhe ebhitiika bhino niakoriri mumigye gyeenyu hano, niingakoriri mumigye emibhi girya gya Tiro na Sidooni, eheene abhaatu bhe emigye giyo bhiingamariri okuta ebhibhi bhyaabhu. Bhaangeerekirye obhwiisasaami kwo okwiibhoha emyeenda gya amagonera, no okwiihaka ekibhu.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 Ndabhabhuurira obhuheene, kurusiku rwo okutina ekiina, Taatabhugya arabhatema emwe bhukongʼu kukira abhaatu bha Tiro na Sidooni.
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 “Na neemwe, abhaatu bha Kaperinaumu, muriiseega kubha Taatabhugya arabhatiirya tee mwiisaaro? Zeyi! Taatabhugya arabhiituumya tee mumuriro gwa nyaari.”
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 Kweego, Yeesu akabhabhuurira abhaanabheega bhaaye, “Omuutu wuno arabhiitegeerere emwe, aniitegeereeri enye. No omuutu wuno arabhaange emwe, aniangiri enye. Na wuno akunianga, yaangiri wuno anitumiri.”
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Niho, abhaanabheega bhayo miroongo muhuungati na bhabhiri (72) bhakakyoora, bharazomererwa. Bhakamubhuurira, “Omukuru, naabhe amasaambwa amabhi hano twaari tukugaheebha kuriina ryaazo, gakatwiigwa!”
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Yeesu akabhabhuurira, “Nikamurora Seetaani ariituuma kyo orukubha kurwa mwiisaaro.
18 Jesus lhes disse:
19 Emwe mumenye kubha, nibhaheeri obhunagya bhwo okukira eziinguru zyoosi zyo omubhisa weenyu. Muranagya okugeenda gati we enzoka ne ekitoromooni no okuzitaza, na kitariho ekigiro kyokyoosi kino kiraabhanyahaare.
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 “Kweego mutazomererwa, amasaambwa amabhi garabhiigwa. Nawe, muzomererwe kubha, amariina geenyu gakaamirwe mwiisaaro.”
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Eriibhaga riyo, Ekoro Muhoreeru akakora Yeesu akazomererwa bhukongʼu. Niho Yeesu akabhuga, “Ee Taata waane, Omukuru wa mwiisaaro ne ekyaaro, ozomirye kwo okubha amangʼana gano obhabhisiri abhaatu bha amangʼeeni na abhasomi, okagakuundukurira abhaatu bhano bhakwiikiriirye kya abhaana. Niigo okaseega Taata waane, ego niigo okaseega.”
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 Niho akabhuga, “Taata waane aniheeri obhunagya bhwoosi. Atariho omuutu wuno animenyiri Omwaana wa Taatabhugya kyeego niri, nawe Taata omweene ego. Kweeki, atariho wuno amumenyiri Taata kyeego ari, nawe enye Omwaana waaye omweene ego, no omuutu wowoosi wuno nikweenda kumukuundukurira.”
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Niho Yeesu akabhiikibhukira abhaanabheega bhaaye, akabhabhuurira, “Taatabhugya abhatweereeri ebhite emwe, kwo okubha murarora amangʼana gayo kwa ameeso geenyu!
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 Ndabhabhuurira, bhaari bhariho abharooti na abhatemi bhaaru, bhano bhakiigoomba okurora gano mukurora emwe, nawe bhataagaruuzi. Bhaari bhariigoomba okwiigwa gano mukwiigwa emwe, nawe bhataagiigwiiri.”
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Orusiku rumwe, omweegya we emigiro akiimeerera, akamubhuurya Yeesu eriibhuuryo ryo okumusakya, “Awe Omweegya, nikorebhwi, niize nibhone obhuhoru bhwa kirakeego?”
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Yeesu akamubhuurya, “Awe kumigiro ekaamiirwebhwi? No ogimenyiribhwi?”
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Akamukyoora, “Ekaamirwe, ‘Omuseege Omukuru, Taatabhugya waazo, kwo omutima gwaazo gwoosi, kwe ekoro yaazo yoosi, kwa amanaga gaazo goosi, na kwa amangʼeeni gaazo goosi.’ Na ‘Omuseege omurikyaazo, kyeego wiiseegiri omweene.’”
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Yeesu akamubhuurira, “Eriikyooro ryaazo ni zomu! Kora ego, naawe orabhona obhuhoru.”
28 Então Jesus lhe disse:
29 Nawe, omweegya we emigiro wuyo, akeenda okweerekya kubha ni we eheene embere wa Taatabhugya, nikyo kikagirya akamubhuurya Yeesu, “No omunyaroobho waane ni weewi?”
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Yeesu akamukyoora, “Yaari ariho omuutu wumwe, wuno yaari akurwa Yerusaremu, arahiriingita kugya mumugye gwa Yeriko, na munzira hayo akarwaanibhwa na abhateesya. Bhakamuruusya emyeenda gino yaari yiibhohiri, bhakamutema bhukongʼu, bhakamutiga ari haguhi yo okukwa.
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 “Kwe eriiruguto, munzira hayo, akaaza omuseengeri owumwe. Nawe omuseengeri wuyo, hano yamuruuzi omuutu wuyo, akahita embarika orubhaara oruundi rwe enzira. Omuseengeri arahita embarika yo omurwaanibhwa|alt="Kuhani anapita pembeni ya aliyevamiwa" src="CN01747B.TIF" size="col" loc="10:31" copy="© 1996 David C. Cook" ref="10:31"
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 “Niho kweeki Omuraawi woosi akahika, niigo yamuruuzi omuutu wuyo, akahita embarika orubhaara oruundi rwe enzira.
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 “Kubhuteero, akahita Omusamaria wumwe, wuno ahaabha murugeendo rwaaye. Hano yamuruuzi omuutu wuyo, akamurorera ebhigoongi,
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 akamwiisukaku, akamuragura ebhigaati bhyaaye kwo okubhituuraku amaguta na amaanzi go omuzabibu, akabhibhoha bhwaheene. Hano yamariri akamutiirya kutikiri yaaye, akamuhira munyuumba ya abhagini, akabha aramusakirya muyo.
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 “Etabhoori yaho, akaruusya mukiguzi eziidinaari ibhiri, akamuha mweene enyuumba, akamubhuurira, ‘Omutuge omuutu wuno, na hano oraahokeerye eziimbirya eziindebhe kwo okumutuga, hano ndaahite, ndakuriha.’ ”
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 Niho, Yeesu akamubhuurya omweegya we emigiro wuyo, “Kubhwiiseegi bhwaazo, hano omuutu wuyo yarwaaniibhwe na abhateesya, ni wuuhe gati wa abhaatu bhatatu bhayo, wuno yaari omurikyaazo kwo okumukorera amazomu?”
36 Então Jesus perguntou:
37 Akamukyoora, “Ni wurya akamurorera ebhigoongi.”
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Hano Yeesu na abhaanabheega bhaaye bhaari munzira, bhakasikira mumugye gumwe. Na mumugye muyo, yaarimu omukari owumwe, eriina ryaaye ni Marita, akabhaginihya mumugye gwaaye.
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Marita wuyo, yaari na musubhaati waaye, wuno yakubhirikirwa Mariamu. Eriibhaga riyo, Mariamu akiikara haguhi na amaguru go Omukuru Yeesu, aramwiitegeerera.
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 Nawe Marita, akabha aranyaaka okubhahokeerya ebhyaakurya, niho akagya ku Yeesu, akamubhuurira, “Omukuru weetu, otakurora kubha musubhaati waane antigiiri emirimo gyoosi? Ambe, omubhuurire yiize anisakirye!”
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 Kyaamwe Omukuru Yeesu akamukyoora, “Marita, Marita. Ono obhwiitiimaati iguru ya amangʼana maaru.
41 Mas o Senhor respondeu:
42 Nawe, eriho engʼana yimwe yo obhweera, kweeki ni nzomu kukira goosi. Mariamu niwe yiitooriri, na atariho wuno araamuruusye.”
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.