João 6
zak (ZAK) vs NVT
1 Ambe, okuhita gayo, Yeesu akaambuka Enyaanza ya Gariraaya, yino eriina eriindi ni Nyaanza ya Tiberia.
1 Depois disso, Jesus atravessou o mar da Galileia, conhecido também como mar de Tiberíades.
2 Esaango ekuru ya abhaatu bhaari bharamutuniirira Yeesu, kwo okubha bhaari bharuuzi ebhitiika bhino yakoriri kubharweeri.
2 Uma grande multidão o seguia por toda parte, pois tinham visto os sinais que ele havia realizado ao curar os enfermos.
3 Niho Yeesu akatiira mukiguru ekirebhe hamwe na abhaanabheega bhaaye, akiikara eyo hamwe nabho.
3 Então Jesus subiu a um monte e sentou-se com seus discípulos.
4 Eriibhaga riyo, Enyaangi yo Okuhiita ya Abhayahudi, yaari haguhi.
4 Era quase tempo da festa judaica da Páscoa.
5 Hano Yeesu yataasiri ameeso, akarora esaango ekuru ya abhaatu, bhano bhaari bhakuuza kweewe. Niho akamubhuurya Firipo, “Mbe, nihe turaagure ebhyaakurya bhyo okuriisya abhaatu bhoosi bhano?”
5 Jesus logo viu uma grande multidão que vinha a seu encontro. Voltando-se para Filipe, perguntou: “Onde podemos comprar pão para alimentar toda essa gente?”.
6 Yeesu akamenya kino araakore, nawe akamubhuurira Firipo kwo okumusakya.
6 Disse isso para pôr Filipe à prova, pois já sabia o que ia fazer.
7 Firipo akamukyoora, “Naabhe tuungaguriri ebhyaakurya bhye eziidinaari amagana abhiri (200), okubha abhaatu bhoosi bhabhone bhisuuhu, nazyo zitakubhiisa.”
7 Filipe respondeu: “Mesmo que trabalhássemos vários meses, não teríamos dinheiro suficiente para dar alimento a todos!”.
8 Niho Andurea, wuno yaari omwaanamweega owuundi wa Yeesu, wamwaabhu Simooni Petero, akamubhuurira Yeesu,
8 Então um de seus discípulos, André, irmão de Simão Pedro, falou:
9 “Ari hano omumura wumwe wuno ane emikaate etaano gye eshayiri ne eziiswe ibhiri. Nawe, ebhyaakurya bhino bhirakorabhwi bhiise esaango yoosi yino?”
9 “Aqui está um rapaz com cinco pães de cevada e dois peixes. Mas que adianta isso para tanta gente?”.
10 Ambe, Yeesu akaswaagya abhaanabheega bhaaye, “Mubhabhuurire abhaatu bhiikare haasi.” Ahagiro hayo, haari no obhunyaaki bhwaaru. Niho abhaatu bhoosi, bhakiikara haasi. Abhasubhe abheene ego bhano bhakiikara okurya bhaari ni kye ebhikwe bhitaano (5,000).
10 Jesus respondeu: “Digam ao povo que se sente”. Todos se sentaram na grama que cobria o monte. Só os homens eram cerca de cinco mil.
11 Kyaamwe, Yeesu akagega emikaate giyo, akamubhuurira Taatabhugya, “Ozomirye,” akatwaanira abhaatu bhoosi bhano bhaari bhiikeeri hayo. Akakora egoego ne eziiswe nazyo, akabhatwaanira. Abhaatu bhoosi bhakarya kyeego bhaari kweenda.
11 Então Jesus tomou os pães, agradeceu a Deus e os repartiu entre o povo. Em seguida, fez o mesmo com os peixes. E todos comeram à vontade.
12 Hano bhiigutiri bhoosi, Yeesu akabhabhuurira abhaanabheega bhaaye, “Mukumanie ebhyaakurya bhyoosi bhino bhisaagiri, okubha bhitaaza kusarika.”
12 Depois que todos estavam satisfeitos, Jesus disse a seus discípulos: “Agora juntem os pedaços que sobraram, para que nada se desperdice”.
13 Ambe, bhakakumania amasaagyo ge emikaate etaano gye eshayiri gano gakyaari kuriibhwa, bhakiizurya ebhikapu ikumi na bhibhiri.
13 Eles juntaram o que restou e encheram doze cestos com as sobras.
14 Hano abhaatu bhayo bharuuzi ekyeerekenio kino Yeesu yakoriri, bhakabhuga, “Eheene omuutu wuno niwe omurooti wa Taatabhugya wuno tukwiisigira kubha araaza mukyaaro kino.”
14 Quando o povo viu Jesus fazer esse sinal, exclamou: “Sem dúvida ele é o profeta que haveria de vir ao mundo!”.
15 Kyaamwe, Yeesu akamenyeekererya kubha, abhaatu bhayo bhakeenda kumugwaata kwa amanaga, okubha bhamukore omutemi waabhu. Nawe Yeesu akatanura hayo, akagya kweeki mukiguru omweene ego.
15 Jesus sabia que pretendiam obrigá-lo a ser rei deles, de modo que se retirou, sozinho, para o monte.
16 Hano yahikiri engoroobha, abhaanabheega bha Yeesu bhakahiriingita kugya ku Nyaanza ya Gariraaya.
16 Ao entardecer, os discípulos de Jesus desceram à praia,
17 Kwiibhaga riyo, haari kiirima, nawe Yeesu yaari akyaari kubhahikira. Bhakatiira mubhwaato, no okutaanga okwaambuka enyaanza kugya mumugye gwa Kaperinaumu.
17 entraram no barco e atravessaram o mar em direção a Cafarnaum. Quando escureceu, porém, Jesus ainda não tinha vindo se encontrar com eles.
18 Ambe, obhukama bhuhaari bhwaari bhurahuumbuuta ne enyaanza ekabhiiha.
18 Logo, um vento forte veio sobre eles, e o mar ficou muito agitado.
19 Hano abhaanabheega bha Yeesu bhaahikiri obhutaambi bhwa amataambuka ebhikwe bhitaano (5,000) kasi bhisaasabha (6,000) ego, bhakamurora Yeesu arageenda iguru wa amaanzi no okubhwiisukira obhwaato bhwaabhu. Bhakoobhoha bhukongʼu.
19 Depois de remarem cinco ou seis quilômetros, de repente viram Jesus caminhando sobre o mar, em direção ao barco. Ficaram aterrorizados,
20 Nawe, Yeesu akabhabhuurira, “Mutoobhoha! Neenye!”
20 mas ele lhes disse: “Sou eu! Não tenham medo”.
21 Ambe, ebho bhakeenda atiire mubhwaato. Hayohayo, obhwaato bhukahika kumwaambuko hano bhaari bhakugya.
21 Eles o receberam no barco e, logo em seguida, chegaram a seu destino.
22 Tabhoori yaho, esaango ya abhaatu bhano bhakasaaga kumwaambuko oguundi gwe enyaanza, bhakahiita izo yaho hano bhaaruuzi obhwaato bhumwe ego. Kweego bhakamenyeekererya kubha abhaanabheega bha Yeesu bhaari bhatanwiiri abheene, bhataagiiri na Yeesu.
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado do outro lado do mar viu que os discípulos haviam pegado o único barco dali e que Jesus não fora com eles.
23 Kyaamwe, abhaatu abhaandi bhakaaza na amaato okurwa mumugye gwa Tiberia, bhakahika hano Omukuru Yeesu yaari amubhuuriiri Taatabhugya, “Ozomirye,” hano esaango ya abhaatu bhaari bhaaririiri emikaate.
23 Alguns barcos de Tiberíades se aproximaram do lugar onde o povo tinha comido os pães depois que o Senhor os abençoou.
24 Hano esaango ya abhaatu bhayo bhaaruuzi kubha Yeesu atari hayo, na abhaanabheega bhaaye nabho bhataari bhariho, bhakasikira mumaato gayo, bhakagya Kaperinaumu kumumoohya Yeesu.
24 Quando a multidão viu que nem Jesus nem os discípulos estavam ali, todos entraram nos barcos e atravessaram para Cafarnaum, a fim de procurá-lo.
25 Hano abhaatu bhayo bhaahikiri kumwaambuko gwe enyaanza, bhakamubhona Yeesu, bhakamubhuurya, “Omweegya, okahika eno ryoori?”
25 Encontraram-no do outro lado do mar e lhe perguntaram: “Rabi, quando o senhor chegou aqui?”.
26 Yeesu akabhakyoora, “Ndabhabhuurira obhuheene, murakomya kwo okubha nikabhaha emikaate, mukarya no okwiiguta, etari kwe ekigirirye mukamenya ebhitiika bhino nikakora.
26 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: vocês querem estar comigo não porque entenderam os sinais, mas porque lhes dei alimento.
27 Mutakora emirimo kwiiguru yo okubhona ebhyaakurya bhino bhikusarika, nawe mubhe murakora emirimo kwiiguru yo okubhona ebhyaakurya bhino bhitakusarika, bhino bhikubhaha obhuhoru bhwa kirakeego. Enye Omwaana wo Omuutu, ndabhaha ebhyaakurya bhiyo, kwo okubha Taata Taatabhugya aniheeri obhuturo bhwo okukora ego.”
27 Não se preocupem tanto com coisas que se estragam, como a comida, mas usem suas energias buscando o alimento que permanece para a vida eterna, o qual o Filho do Homem pode lhes dar. Pois Deus, o Pai, colocou em mim seu selo de aprovação”.
28 Niho, ebho bhakamubhuurya, “Mbe, tukoreki, okubha tubhone kukora amangʼana gano Taatabhugya akweenda?”
28 “Nós também queremos realizar as obras de Deus”, disseram eles. “O que devemos fazer?”
29 Yeesu akabhakyoora, “Engʼana yino Taatabhugya akweenda mukore, ni kuniikirirya enye wuno yaanitumiri.”
29 Jesus lhes disse: “Esta é a única obra que Deus quer de vocês: creiam naquele que ele enviou”.
30 Hayo bhakamubhuurya, “Orakora ekyeerekenio kiihe, okubha tukirore no okukwiikirirya? Orakora kigiro kiihe?
30 Eles responderam: “Se deseja que creiamos no senhor, mostre-nos um sinal. O que o senhor pode fazer?
31 Bhazaazi bheetu, hano bhaari mukibhara, bhakarya ebhyaakurya bhino bhikubhirikirwa mana. Ekaamirwe mu Makaamo Amahoreeru, ‘Akabhaha ebhyaakurya bhyo okurwa mwiisaaro okubha bharye.’ ”
31 Afinal, nossos antepassados comeram maná no deserto! As Escrituras dizem: ‘Moisés lhes deu de comer pão do céu’”.
32 Ambe, Yeesu akabhabhuurira, “Ndabhabhuurira obhuheene, etari Musa wuno yabhaheeri bhazaazi bheenyu ebhyaakurya bhiyo okurwa mwiisaaro, nawe ni Taata waane. Ewe niwe akubhaha emwe ebhyaakurya bhye eheene okurwa mwiisaaro.
32 Jesus disse: “Eu lhes digo a verdade: não foi Moisés quem lhes deu pão do céu. É meu Pai quem dá o verdadeiro pão do céu a vocês.
33 Ebhyaakurya bhya Taatabhugya ni bhino bhikwiituuma okurwa mwiisaaro, no okubhaha abhaatu bhoosi bhe ekyaaro obhuhoru bhwa kirakeego.”
33 O verdadeiro pão de Deus é aquele que desce do céu e dá vida ao mundo”.
34 Niho bhakamubhuurira, “Omukuru, otuhe ebhyaakurya bhiyo eziisiku zyoosi.”
34 “Senhor, dê-nos desse pão todos os dias”, disseram eles.
35 Yeesu akabhakyoora, “Enye neenye ebhyaakurya bhino bhikubhaha abhaatu obhuhoru bhuyo. Omuutu wowoosi wuno akuuza kweenye no okuniikirirya, atakwiigwa enzara naabhe enyoota kweeki.
35 Jesus respondeu: “Eu sou o pão da vida. Quem vem a mim nunca mais terá fome. Quem crê em mim nunca mais terá sede.
36 “Kyeego bhurya niabhabhuuriiri, munduuzi, nawe mutakuniikirirya.
36 Mas vocês não creram em mim, embora me tenham visto.
37 Abhaatu bhoosi bhano Taata akuuniha, bharaaza kweenye no okuniikirirya. Enye nitakwaanga naabhe wumwe wuno akuuza kweenye,
37 Contudo, aqueles que o Pai me dá virão a mim, e eu jamais os rejeitarei.
38 kwo okubha enye nitiiziri okurwa mwiisaaro okubha nibhe ndakora bhurya nikweenda enye, nawe nibhe ndakora kyeego Taata wuno yaanitumiri akweenda.
38 Pois desci do céu para fazer a vontade daquele que me enviou, e não minha própria vontade.
39 Taata waane wuno yaanitumiri areenda nitabhurya naabhe omuutu wumwe mubhano yaniheeri, nawe nibharyoore murusiku rwo obhuteero.
39 E esta é a vontade de Deus: que eu não perca um sequer de todos que ele me deu, mas que ressuscite todos no último dia.
40 Kino Taata akweenda ni kubha, abhaatu bhoosi bhano bhiikiriirye kubha, enye ni Mwaana waaye no okuniikirirya, bhabhe no obhuhoru bhwa kirakeego. Enye ndabharyoora murusiku rwo obhuteero.”
40 Pois é a vontade de meu Pai que todo aquele que olhar para o Filho e nele crer tenha a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia”.
41 Ambe, Abhayahudi bha hayo, bhakataanga okuririirira kwe ekigirirye Yeesu akiigaamba, “Enye neenye ebhyaakurya bhino bhiituumiibhwe okurwa mwiisaaro.”
41 Então os judeus começaram a criticá-lo, pois ele havia afirmado: “Eu sou o pão que desceu do céu”.
42 Bhakiibhuurya, “Mbe, omuutu wuno atari Yeesu, omwaana wa Yusufu, kweeki abhiibhuri bhaaye tubhamenyiri? Bhoono, igabhwi aranagya okugaamba yiituumiri okurwa mwiisaaro?”
42 Diziam: “Este não é Jesus, filho de José? Conhecemos seu pai e sua mãe. Como ele pode dizer: ‘Desci do céu?’”.
43 Yeesu akabhakyoora, “Mutige okwiiririirira abheene kwa abheene.
43 Jesus, porém, respondeu: “Parem de me criticar.
44 Atariho omuutu wuno akunagya kuuza kweenye, eraabhe akyaari kukaangatibhwa na Taata waane wuno yaanitumiri. Na neenye ndaaza okumuryoora murusiku rwo obhuteero.
44 Pois ninguém pode vir a mim se o Pai, que me enviou, não o trouxer a mim; e no último dia eu o ressuscitarei.
45 Ekaamirwe mu Makaamo Amahoreeru ga abharooti kubha, ‘Abhaatu bhoosi bhareegibhwa na Taatabhugya.’ Ambe, omuutu wowoosi wuno akwiitegeerera no okweega okurwa ku Taata, araaza kweenye.
45 Como dizem as Escrituras: ‘Todos eles serão ensinados por Deus’. Todo aquele que ouve o Pai e aprende dele vem a mim.
46 Atariho omuutu wuno amuruuzi Taata Taatabhugya, nawe enye omweene nimuruuzi, kwe ekigirirye niarwiiri kweewe.
46 Não que alguém tenha visto o Pai; somente eu, que fui enviado por Deus, o vi.
47 “Ndabhabhuurira obhuheene, omuutu wowoosi wuno akuniikirirya, wuyo ano obhuhoru bhwa kirakeego.
47 “Eu lhes digo a verdade: quem crê tem a vida eterna.
48 Enye neenye ebhyaakurya bhino bhikubhaha abhaatu obhuhoru bhuyo.
48 Sim, eu sou o pão da vida!
49 Yiingabha bhazaazi bheenyu bhakarya mana mukibhara, nawe bhakakwa.
49 Seus antepassados comeram maná no deserto, mas morreram;
50 Nawe hano bhireho ebhyaakurya bhino bhiituumiibhwe okurwa mwiisaaro. Kyeego omuutu akurya ebhyaakurya bhiyo, atakukwa na rumwe.
50 quem comer o pão do céu, no entanto, jamais morrerá.
51 Enye neenye ebhyaakurya bhino bhiituumiibhwe okurwa mwiisaaro, bhino kikubhaha abhaatu obhuhoru bhwa kirakeego. Omuutu wowoosi wuno akurya ebhyaakurya bhiyo, arabha no obhuhoru bhwa kirakeego. Ebhyaakurya bhiyo ni mubhiri gwaane guno ndaaruusye kwiiguru wa abhaatu bhoosi bhe ekyaaro kino, okubha bhabhe no obhuhoru bhwa kirakeego.”
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Quem comer deste pão viverá para sempre; e este pão, que eu oferecerei para que o mundo viva, é a minha carne”.
52 Ambe, Abhayahudi bhayo bhakataanga kuhakana bhukongʼu, bhariibhuurya, “Omuutu wuno, igabhwi aranagya kutuhaana omubhiri gwaaye, okubha tugurye?”
52 Então os judeus começaram a discutir entre si a respeito do que ele queria dizer. “Como pode esse homem nos dar sua carne para comer?”, perguntavam.
53 Kweego, Yeesu akabhabhuurira, “Ndabhabhuurira obhuheene, eraabhe mutakurya omubhiri gwaane, no okunywa amanyiinga gaane enye Omwaana wo Omuutu, mutakubha no obhuhoru bhwa kirakeego.
53 Então Jesus disse novamente: “Eu lhes digo a verdade: se vocês não comerem a carne do Filho do Homem e não beberem o seu sangue, não terão a vida em si mesmos.
54 Omuutu wowoosi wuno akurya omubhiri gwaane no okunywa amanyiinga gaane, wuyo ano obhuhoru bhwa kirakeego, na neenye ndamuryoora murusiku rwo obhuteero.
54 Mas quem come minha carne e bebe meu sangue terá a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Kwo obhugazuro bhuyo, omubhiri gwaane nigwe ebhyaakurya bhye eheene, na amanyiinga gaane nigo ekinyweebhwa kye eheene.
55 Pois minha carne é a verdadeira comida, e meu sangue é a verdadeira bebida.
56 Omuutu wowoosi wuno akurya omubhiri gwaane no okunywa amanyiinga gaane, wuyo ariikara muusi waane, na neenye ndiikara muusi waaye.
56 Quem come minha carne e bebe meu sangue permanece em mim, e eu nele.
57 Kyeego bhurya Taata waane wuno yantumiri niwe obhweemero bhwo obhuhoru, ego niigo neenye nkubhona obhuhoru bhwaane okurwa kweewe. Egoego, omuutu wowoosi wuno akunirya, arabhona obhuhoru okurwa kweenye.
57 Eu vivo por causa do Pai, que vive e me enviou; da mesma forma, quem se alimenta de mim viverá por minha causa.
58 Ambe, bhiyo nibhyo ebhyaakurya bhino bhiikiituuma okurwa mwiisaaro. Ebhyaakurya bhiyo bhitatuubheeni ne ebhyaakurya bhino bhazaazi bheenyu bhakarya. Ebho bhakakwa. Nawe omuutu wowoosi wuno akurya ebhyaakurya bhino, arabha no obhuhoru bhwa kirakeego.”
58 Eu sou o verdadeiro pão que desceu do céu. Seus antepassados comeram maná e morreram; quem comer este pão não morrerá, mas viverá para sempre”.
59 Yeesu akabhuga amangʼana gayo, eriibhaga rino yaari akweegya munyuumba ye esaango ya Kaperinaumu eyo.
59 Ele disse essas coisas quando ensinava na sinagoga de Cafarnaum.
60 Hano abhaanabheega bhaaye bhiigwiiri amangʼana gayo, abhaandi bhaabhu bhakabhuga, “Ameegyo gano ni makongʼu bhukongʼu! Weewi akunagya okugiikirirya?”
60 Muitos de seus discípulos disseram: “Sua mensagem é dura. Quem é capaz de aceitá-la?”.
61 Yeesu akamenyeekererya, abhaanabheega bhaaye bharaririirira amangʼana gano yaari abhugiri, kweego akabhabhuurya, “Mbe, engʼana yino ebhanyaakirye?
61 Jesus, sabendo que seus discípulos reclamavam, disse: “Isso os ofende?
62 Bhoono, erabhabhwi eraabhe muranirora enye Omwaana wo Omuutu, nikutiira kugya mwiisaaro hano niari ndiho kubhutaangiro?
62 Então o que pensarão se virem o Filho do Homem subir ao céu, onde estava antes?
63 Ekoro wa Taatabhugya niwe wuno akubhaha abhaatu obhuhoru. Omuutu atakunagya kukora kyokyoosi kwa amanaga gaaye omweene ego. Amangʼana gano nibhabhuuriiri ni ge Ekoro wa Taatabhugya, na garareeta obhuhoru bhwa kirakeego.
63 Somente o Espírito dá vida. A natureza humana não realiza coisa alguma. E as palavras que eu lhes disse são espírito e vida.
64 Nawe bhariho abhaandi gati weenyu bhano bhatakuniikirirya.” Yeesu akabhuga ego, kwo okubha akamenya okurwa obhweemero, ni bhaweewi bhatakumwiikiriirya, na ni weewi wuno akumurya omukoonyo.
64 Mas alguns de vocês não creem em mim”. Pois Jesus sabia, desde o princípio, quem não acreditava nele e quem iria traí-lo.
65 Ambe, akageenderera kubhabhuurira, “Kiyo nikyo ekigirirye nibhabhuuriiri, atariho omuutu wuno akunagya okuuza kweenye, eraabhe akyaari kukaangatibhwa na Taata waane.”
65 E acrescentou: “Por isso eu disse que ninguém pode vir a mim a menos que o Pai o dê a mim”.
66 Kweemera eriibhaga rino bhiigwiiri amangʼana gayo, bhaaru gati wa abhaanabheega bhaaye, bhakamutiga, bhataageendiri neewe kweeki.
66 Nesse momento, muitos de seus discípulos se afastaram dele e o abandonaram.
67 Niho Yeesu akabhuurya abhaanabheega bhaaye ikumi na bhabhiri, “Mbe, na neemwe mureenda okunitiga?”
67 Então Jesus se voltou para os Doze e perguntou: “Vocês também vão embora?”.
68 Simooni Petero akamukyoora, “Omukuru, tugye kuweewi? Awe omweene ona amangʼana gano gakutuha obhuhoru bhwa kirakeego.
68 Simão Pedro respondeu: “Senhor, para quem iremos? O senhor tem as palavras da vida eterna.
69 Etwe turakwiikirirya na tumenyiri kubha, awe naawe Muhoreeru wa Taatabhugya.”
69 Nós cremos e sabemos que o senhor é o Santo de Deus”.
70 Niho Yeesu akabhabhuurira, “Nisoriri emwe ikumi na bhabhiri kubha abhaanabheega bhaane, nawe owumwe gati weenyu ni wa Seetaani.”
70 Então Jesus disse: “Eu escolhi vocês doze, mas um de vocês é um diabo”.
71 Hayo Yeesu yaari aramukeerenerya Yuuda, omwaana wa Simooni Isikariyoti. Yuuda wuyo niwe yamuriiri omukoonyo Yeesu, yiingabha yaari owumwe gati wa abhaanabheega bhaaye ikumi na bhabhiri.
71 Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, um dos Doze, que mais tarde o trairia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.