Hebreus 11

zak (ZAK) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Obhwiikirirya ni kubha no obhuheene bhwa amangʼana gano tukugiisigira. Kweeki ni kwiikirirya amangʼana gano tutakugarora kwa bhoono.
1 A fé mostra a realidade daquilo que esperamos; ela nos dá convicção de coisas que não vemos.
2 Kwo obhwiikirirya bhwaabhu, bhazaazi bheetu bhakamuzomera Taatabhugya.
2 Pela fé, pessoas em tempos passados obtiveram aprovação.
3 Kwo obhwiikirirya, tumenyiri kubha Taatabhugya akateema ekyaaro kwe engʼana yaaye. Akateema ebhigiro bhino bhikurorekana okurwa mubhirya bhitakurorekana.
3 Pela fé, entendemos que todo o universo foi formado pela palavra de Deus; assim, o que se vê originou-se daquilo que não se vê.
4 Obhwiikirirya bhukagirya Abeeri akamuruusirya Taatabhugya ekimweeso ekizomu kukira kino Kaini yaruusirye. Kweego Taatabhugya akamubharira Abeeri kubha omuutu we eheene kwo okusuungʼaana ekimweeso kyaaye. Yiingabha Abeeri akakwa, naabhe ego obhwiikirirya bhwaaye bhurageenderera kubha ekireengyo ekizomu kweetwe tee reero.
4 Pela fé, Abel apresentou a Deus um sacrifício superior ao de Caim. Com isso, mostrou que era um homem justo, e Deus aprovou suas ofertas. Embora há muito esteja morto, ainda fala por meio de seu exemplo.
5 Obhwiikirirya bhukagirya Enoki akagegwa okurwa mukyaaro hano akyaari kukwa. Atarorekeeni kweeki, kwo okubha Taatabhugya akamugega kugya mwiisaaro. Naabhe Amakaamo Amahoreeru gareerekya kubha, eriibhaga hano yaari akyaari kugegwa, yaari aramuzomera Taatabhugya.
5 Pela fé, Enoque foi levado para o céu sem ver a morte; “ele desapareceu porque Deus o levou para junto de si”. Porque, antes de ser levado, ele era conhecido por agradar a Deus.
6 Atariho muutu wuno akunagya okumuzomera Taatabhugya eraabhe atana obhwiikirirya. Abhaatu bhano bhakweenda kumwiisukira Taatabhugya, bhareenderwa okwiikirirya kubha Taatabhugya ariho no okubha arabhaha esaambo bhano bhakweenda okumumenya.
6 Sem fé é impossível agradar a Deus. Quem deseja se aproximar de Deus deve crer que ele existe e que recompensa aqueles que o buscam.
7 Obhwiikirirya bhukagirya Nuhu akamwiigwa Taatabhugya, eriibhaga rino yamurekirye iguru ya amangʼana gano gakyaari kutuuka. Akakora esafina okubha atuurye enyuumba yaaye. Kwo obhwiikirirya bhwaaye, akiiyaahura na abhaatu bhe ekyaaro, okubha bhatinirwe ekiina. Kweeki kwo obhwiikirirya bhwaaye, Taatabhugya akamubharira kubha omuutu we eheene embere waaye.
7 Pela fé, Noé construiu uma grande embarcação para salvar sua família do dilúvio. Ele obedeceu a Deus, que o advertiu a respeito de coisas que nunca haviam acontecido. Pela fé, condenou o resto do mundo e recebeu a justiça que vem por meio da fé.
8 Obhwiikirirya bhukagirya Aburahamu akamwiigwa Taatabhugya, eriibhaga rino Taatabhugya yamubhuuriiri kubha arwe mukyaaro kyaaye, agye mukyaaro kino yarageenie okumuha. Aburahamu akatanura mukyaaro kyaaye, yiingabha ataamenyiri hano akugya.
8 Pela fé, Abraão obedeceu quando foi chamado para ir à outra terra que ele receberia como herança. Ele partiu sem saber para onde ia.
9 Obhwiikirirya bhukagirya Aburahamu akiikara kyo omugini mukyaaro kino akaraganibhwa na Taatabhugya. Yaari ariikara eyo mwiibhuru. Isaaka na Yaakobo bhoosi bhaari bhariikara mumabhuru. Ebho bhaari bharagwaatana hamwe no obhurage bhuryabhurya bhwa Aburahamu bhuno yasuungʼaaniri.
9 E, mesmo quando chegou à terra que lhe havia sido prometida, viveu ali pela fé, pois era como estrangeiro, morando em tendas. Assim também fizeram Isaque e Jacó, que herdaram a mesma promessa.
10 Aburahamu akakora ego, kwe ekigirirye yaari ariisiga kwiikara mumugye omuzomu gwe eriibhaga ryoosi, omugye guno Taatabhugya omweene yagubhanwiiri no okugwoomboka.
10 Abraão esperava confiantemente pela cidade de alicerces eternos, planejada e construída por Deus.
11 Obhwiikirirya bhukagirya Saara akabhona obhuturo bhwo okugega enda, yiingabha yaari akuunguhiri, kwo okubha yaari ariikirirya kubha Taatabhugya arakuunaania obhurage bhwaaye.
11 Pela fé, até mesmo Sara, embora estéril e idosa, pôde ter um filho. Ela creu que Deus era fiel para cumprir sua promessa.
12 Kweego, okurwa kumuutu wumwe, Aburahamu, wuno yaari akuunguhiri bhukongʼu, bhakiibhura abhaatu bhaaru, bhano bhatakunagya kubharwa, kye eziinzota zya mwiisaaro, kweeki kya amarobha ga mumwaaro.
12 E, assim, uma nação inteira veio desse homem velho e sem vigor, uma nação numerosa como as estrelas do céu e incontável como a areia da praia.
13 Abhaatu bhayo bhoosi bhaageendereeri kubha no obhwiikirirya tee okukwa. Bhakakwa bhakyaari kubhona gano Taatabhugya yaari abharagiiri, nawe kwo obhwiikirirya bhakarora obhurage bhwa Taatabhugya bhurakuunaanibhwa embere na bhakazomererwa. Na bhakiikirirya kubha bhaari bhagini na abhahiti mukyaaro kino.
13 Todos eles morreram na fé e, embora não tenham recebido todas as coisas que lhes foram prometidas, as avistaram de longe e de bom grado as aceitaram. Reconheceram que eram estrangeiros e peregrinos neste mundo.
14 Abhaatu bhano bharagaamba amangʼana kya gayo, bhareerekya kubhweero kubha bhareenda ekyaaro kyaabhu abheene.
14 Evidentemente, quem fala desse modo espera ter sua própria pátria.
15 Eraabhe bhaangabheeri bhariiseega iguru we ekyaaro kyaabhu hano bhaarweereeri, ambe bhaangabheeri no omweeya gwo okukyoora eyo.
15 Se quisessem, poderiam ter voltado à terra de onde saíram,
16 Nawe abhaatu bhayo bhaari bhariigoomba ekyaaro ekizomu, ne ekyaaro kiyo ni mwiisaaro. Nikyo Taatabhugya atakurora soni okubhirikirwa Taatabhugya waabhu, kwo okubha abhabhanuriiri omugye.
16 mas buscavam uma pátria superior, um lar celestial. Por isso Deus não se envergonha de ser chamado o Deus deles, pois lhes preparou uma cidade.
17 Obhwiikirirya bhukagirya Aburahamu, eriibhaga rino Taatabhugya yamusakirye, akiikirirya okumuruusya Isaaka omwaana waaye abhe ekimweeso ku Taatabhugya. Aburahamu niwe akasuungʼaana obhurage okurwa ku Taatabhugya, nawe akiikirirya okumuruusya mwaana waaye omweene abhe ekimweeso,
17 Pela fé, Abraão, ao ser posto à prova, ofereceu Isaque como sacrifício. Abraão, que havia recebido as promessas, estava disposto a sacrificar seu único filho,
18 yiingabha Taatabhugya yaari amubhuuriiri Aburahamu, “Orwiibhuro rwaazo ruratuuka ku Isaaka.”
18 embora Deus lhe tivesse dito: “Isaque é o filho de quem depende sua descendência”.
19 Aburahamu akiikirirya kubha, Taatabhugya ano obhuturo naabhe bhwo okumuryoora Isaaka okurwa mubhaku. Na Aburahamu akamubhona kweeki Isaaka wuno yaari kyamuna akuuri, okumara akaryoorwa.
19 Concluiu que, se Isaque morresse, Deus tinha poder para trazê-lo de volta à vida. E, em certo sentido, recebeu seu filho de volta dos mortos.
20 Obhwiikirirya bhukagirya Isaaka akabhatweera ebhite abhaana bhaaye Yaakobo na Esau kwiiguru ya amangʼana gano gakutuuka embere.
20 Pela fé, Isaque prometeu bênçãos para o futuro de seus filhos, Jacó e Esaú.
21 Obhwiikirirya bhukagirya Yaakobo hano yiisukiri kukwa, akabhatweera ebhite abhaana bhabhiri bha Yusufu no okumuseengera Taatabhugya eno yiisagwiiri ehiimbo yaaye yo okugeendera.
21 Pela fé, Jacó, prestes a morrer, abençoou cada um dos filhos de José e se curvou para adorar, apoiado em seu cajado.
22 Obhwiikirirya bhukagirya Yusufu, hano akeenda kukwa, akagaamba amangʼana ga Abhiiziraeri bharareka mukyaaro kya Misiri. Kweeki akaragania kubha bhagege amaguha gaaye no okugya okugabhiika mukyaaro kya Kanaani.
22 Pela fé, José, no fim da vida, declarou com toda a confiança que os israelitas deixariam o Egito e deu ordens para que cuidassem de seus ossos.
23 Obhwiikirirya bhukagirya abhiibhuri bha Musa bhakamubhisa Musa kwe emyeeri etatu okurwa hano yiibhwiirwe. Bhakakora ego kwo okubha bhakarora kubha Musa akiibhurwa muzomu, naabhe bhatoobhohiri okusarya obhuswaagyo bhwa Farao, omutemi wa Misiri.
23 Pela fé, os pais de Moisés o esconderam por três meses tão logo ele nasceu, pois viram que a criança era linda e não tiveram medo de desobedecer ao decreto do rei.
24 Obhwiikirirya bhukagirya Musa hano yaari omuutu mukuru, akaanga okubhirikirwa omwaana wo omuukya wa Farao.
24 Pela fé, Moisés, já adulto, recusou ser chamado filho da filha do faraó,
25 Ewe akarora ni hakiriku anyaake hamwe na abhaatu bha Taatabhugya kukira okwiizomeerya mubhibhi kwiibhaga iguhi.
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a aproveitar os prazeres transitórios do pecado.
26 Musa akamenya kubha, okunyaaka kwiiguru wa Masiya ni hata kuru kukira okubhona eziihata zyoosi zya mukyaaro kya Misiri. Akarora ego kwe ekigirirye yaari ariisiga esaambo yino Taatabhugya araamuhe eriibhaga rino rikuuza.
26 Considerou melhor sofrer por causa do Cristo do que possuir os tesouros do Egito, pois tinha em vista sua grande recompensa.
27 Obhwiikirirya bhukagirya Musa akatanura mukyaaro kya Misiri, atoobhohiri obhururu bhwo omutemi. Akiigumiirirya, kwo okubha yaari kyeego omuutu wuno amuruuzi Taatabhugya wuno atakurorekana.
27 Pela fé, saiu do Egito sem medo da ira do rei e prosseguiu sem vacilar, como quem vê aquele que é invisível.
28 Obhwiikirirya bhukagirya Musa akaswaagya Abhiiziraeri bhazomererwe Enyaangi yo Okuhiita. Akabhabhuurira bhahake amanyiinga kubhisa bhye ebhiseku, okubha maraika wuno akusikya abhiibhurwa bho okutaanga hano araahite, atiita abhaana bhaabhu bho okutaanga.
28 Pela fé, ordenou que o povo de Israel celebrasse a Páscoa e aspergisse com sangue os batentes das portas, para que o anjo da morte não matasse seus filhos mais velhos.
29 Obhwiikirirya bhukagirya Abhiiziraeri bhakaambuka Enyaanza ya Shamu kwa amaguru, kyeego abhaatu bhakugeenda mukyaaro ekyoomu. Nawe hano Abhamisiri bhaasakirye okukora ego, amaanzi gakabhakuundikirya, bhakakwa bhoosi.
29 Pela fé, o povo de Israel atravessou o mar Vermelho, como se estivesse em terra seca. Quando os egípcios tentaram segui-los, morreram todos afogados.
30 Obhwiikirirya bhukagirya Abhiiziraeri bhakiiruguura omugye gwa Yeriko kwe eziisiku muhuungati, ne eziinyiki zyaaye zikagwa.
30 Pela fé, o povo marchou ao redor de Jericó durante sete dias, e suas muralhas caíram.
31 Obhwiikirirya bhukagirya Rahaabu wuno yaari omusiimbe, ataasikiibhwe hamwe na abhaatu bhano bhataari kumwiigwa Taatabhugya. Akahona, kwe ekigirirye akaginihya abhazeengi Abhiiziraeri kwo omureembe.
31 Pela fé, a prostituta Raabe não foi morta com os habitantes de sua cidade que se recusaram a obedecer, pois ela acolheu em paz os espiões.
32 Ambe, bhoono nigaambeki kukira gayo? Nitana eriibhaga ryo okugaamba kwiiguru yo obhwiikirirya bhwa Gidioni, Baraki, Samusoni, Yefuta, Daudi, Samweeri na abharooti.
32 Quanto mais preciso dizer? Levaria muito tempo para falar sobre a fé que Gideão, Baraque, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e os profetas tiveram.
33 Okutuukana no obhwiikirirya bhwaabhu, bhakarwaana eriihi na abhatemi bhe ebhyaaro ebhiindi, bhakabhahiza. Bhakakora amangʼana ge eheene no okusuungʼaana gano Taatabhugya yabharageenie. Na bhakabha no obhuturo bhwo okubhuunda eminwa gye eziindwi.
33 Pela fé, eles conquistaram reinos, governaram com justiça e receberam promessas. Fecharam a boca de leões,
34 Bhakarimya emiriro emihaari, bhakahona okwiitwa kwa nyaambato. Nabho bhaari bhanyookobhu, nawe Taatabhugya akabhaha amanaga go okuhiza eriihi no okuheebha abhasirikare bhe ebhyaaro ebhiindi.
34 apagaram chamas de fogo e escaparam de morrer pela espada. Sua fraqueza foi transformada em força. Tornaram-se poderosos na batalha e fizeram fugir exércitos inteiros.
35 Obhwiikirirya bhukagirya abhakari abharebhe bhakasuungʼaana abhaseegwa bhaabhu bhano bhaari bhakuuri, nawe bhakaryooka. Abhaandi bhakanyahaarwa bhukongʼu no okwiitwa. Nawe bhatiikiriirye okutazurwa, kwo okubha bhaari bharamwiisigira Taatabhugya yiingabharyooriri, okubha bhabhone obhwiikari bhuzomu bhuno bhukubhoneka okuhitira obhuryoori.
35 Mulheres receberam de volta seus queridos que haviam morrido. Outros, porém, foram torturados, recusando-se a ser libertos, e depositaram sua esperança na ressurreição para uma vida melhor.
36 Abhaandi bhakamwaayirwa no okutemwa emijariti. Abhaandi bhakabhohwa ne eminyororo no okurekerwa muziinyuumba zya abhabhohwa.
36 Alguns foram alvo de zombaria e açoites, e outros, acorrentados em prisões.
37 Kweeki abhaandi bhakiitwa kwo okutemwa na amagina, abhaandi kwo okutinwa ebhitinika bhibhiri ne emisumeno, na abhaandi kwo okutinwa na nyaambato. Abhaandi bhakiiruguuraruguura bhiibhohiri amasaakwa ge eziingʼoondu na ge eziimburi. Bhaari bhataka bhano bhakanyaakibhwa no okukorerwa amabhi maaru.
37 Alguns morreram apedrejados, outros foram serrados ao meio, e outros ainda, mortos à espada. Alguns andavam vestidos com peles de ovelhas e cabras, necessitados, afligidos e maltratados.
38 Abhaatu bhayo bhakageyageya mwiitirigo na mubhiguru, bhaari bhariikara mumabhigi na mumaruuma. Ekyaaro kiteendirwe kubha na abhaatu bhayo.
38 Este mundo não era digno deles. Vagaram por desertos e montes, escondendo-se em cavernas e buracos na terra.
39 Abhaatu bhayo bhoosi bhakamuzomera Taatabhugya kwe ekigirirye kyo obhwiikirirya bhwaabhu. Nawe atariho naabhe owumwe wuno akasuungʼaana gano Taatabhugya yarageenie.
39 Todos eles obtiveram aprovação por causa de sua fé; no entanto, nenhum deles recebeu tudo que havia sido prometido.
40 Bhataabhweeni gano Taatabhugya yabharagiriiri, kwo okubha yaari atubhanuriiri amangʼana amazomu bhukongʼu, okubha etwe tukuunaanibhwe hamwe nabho, kwo okubhona gano yarageenie.
40 Pois Deus tinha algo melhor preparado para nós, de modo que, sem nós, eles não chegassem à perfeição.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.