Atos 17

zak (ZAK) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Pauro na Siira bhakahita mumigye gya Amufipori na Aporonia, tee bhakahika mumugye gwa Tesaronike. Tesaronike hayo, haari ne enyuumba ye esaango ya Abhayahudi.
1 E, passando por Anfípolis e Apolônia, chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
2 Kyeego yaari enyaangi yaaye, Pauro akasikira munyuumba ye esaango. Kwo obhutuuro bhutatu bhwe eziisiku zyo okumuunya, akabha arabhabhuurira abhaatu amangʼana gano gari mu Makaamo Amahoreeru.
2 E Paulo, como tinha por costume, foi ter com eles e, por três sábados, disputou com eles sobre as Escrituras,
3 Yaari aragakuundukura kubhweero no okubheerekya kubha, Masiya akeenderwa anyaakibhwe no okwiitwa, no okumara aryooke kurwa mubhaku. Pauro akabhabhuurira, “Masiya wuno nikubhabhuurira amangʼana gaaye niwe Yeesu.”
3 expondo e demonstrando que convinha que o Cristo padecesse e ressuscitasse dos mortos. E este Jesus, que vos anuncio, dizia ele, é o Cristo.
4 Abhayahudi abhaandi bhakiikirirya amangʼana gano Pauro yaari aragaamba, hamwe na abhaatu bhano bhatari Abhayahudi bhano bhaamwiigwiiri Taatabhugya, na abhakari bhaaru bha amangʼeeni. Bhayo bhoosi bhakagwaatana na Pauro na Siira.
4 E alguns deles creram e ajuntaram-se com Paulo e Silas; e também uma grande multidão de gregos religiosos e não poucas mulheres distintas.
5 Nawe Abhayahudi abhaandi bhakagwaatwa no omugono. Kweego bhakagya kumuteera, bhakakumania abhaatu bhe eteemo embiihu. Abhaatu bhayo, bhakataanga kukora orwaambi rwaaru mumugye gwoosi. Bhakagya munyuumba ya Yasoni kubhakomya Pauro na Siira, okubha bhabhareete kusaango ya abhaatu bhayo.
5 Mas os judeus desobedientes, movidos de inveja, tomaram consigo alguns homens perversos dentre os vadios, e, ajuntando o povo, alvoroçaram a cidade, e, assaltando a casa de Jasom, procuravam tirá-los para junto do povo.
6 Hano bhaabhabhuriri, bhakamugega Yasoni omweene hamwe na abhiikirirya abharebhe. Bhakabhakurura tee embere ya abhakuru bho omugye, bharagaamba kwiiraka ikuru, “Abhaatu bhano nibho bhakukora orwaambi rwaaru mubhyaaro ebhiindi bhyoosi, na bhoono bhahikiri eno hoosi.
6 Porém, não os achando, trouxeram Jasom e alguns irmãos à presença dos magistrados da cidade, clamando: Estes que têm alvoroçado o mundo chegaram também aqui,
7 Na Yasoni niwe akabhaginihya munyuumba yaaye. Na bhoosi bharazeera emigiro gino gituurirwe na Kaisari, na bhariiguungya kubha, bhano omutemi waabhu owuundi, eriina ryaaye ni Yeesu.”
7 os quais Jasom recolheu. Todos estes procedem contra os decretos de César, dizendo que há outro rei, Jesus.
8 Hano abhakuru na abhaatu abhaandi bho omugye guyo bhiigwiiri amangʼana gayo, bhakoongera okukora orwaambi bhukongʼu.
8 E alvoroçaram a multidão e os principais da cidade, que ouviram estas coisas.
9 Hano abhakuru bhe ekyaaro bhaariiri enzagu ya Yasoni na abharikyaaye, kyaamwe bhakabhatiga bhagye zyaabhu.
9 Tendo, porém, recebido satisfação de Jasom e dos demais, os soltaram.
10 Hano bhwaabheeri obhutiku, abhiikirirya bhakabhaheregesya Pauro na Siira bhakagya mumugye gwa Beroya. Hano bhaahikiri Beroya, bhakasikira munyuumba ye esaango ya Abhayahudi.
10 E logo os irmãos enviaram de noite Paulo e Silas a Bereia; e eles, chegando lá, foram à sinagoga dos judeus.
11 Abhayahudi bhano bha Beroya bhaari abhaatu bhe eteemo nzomu kukira Tesaronike. Kweego bhakamwiitegeerera kisi Pauro hano yaakubharwaazira engʼana ya Taatabhugya, bhakiigoomba okuyiitegeerera. Bhakabha bhariisuunza mu Makaamo Amahoreeru eziisiku zyoosi, okubha bhamenyeekererye eraabhe amangʼana gayo gaari garagaambwa na Pauro na Siira ni maheene na niigo gari.
11 Ora, estes foram mais nobres do que os que estavam em Tessalônica, porque de bom grado receberam a palavra, examinando cada dia nas Escrituras se estas coisas eram assim.
12 Abhayahudi bhaaru gati waabhu bhakamwiikirirya Yeesu, hamwe na Abhayunaani, abhasubhe na abhakari bhano bhaari bhakusuukwa.
12 De sorte que creram muitos deles, e também mulheres gregas da classe nobre, e não poucos varões.
13 Abhayahudi bhayo bha Tesaronike, hano bhaamenyiri kubha Pauro areegya engʼana ya Taatabhugya eyo Beroya, bhakagyayo. Bhakasiigirirya esaango ya abhaatu bhano bhaari hayo, tee bhakabha no orwaambi rwaaru.
13 Mas, logo que os judeus de Tessalônica souberam que a palavra de Deus também era anunciada por Paulo em Bereia, foram lá e excitaram as multidões.
14 Abhiikirirya bharya bhakamuheregesya Pauro, bhakamuhira tee kurungʼoongo rwe enyaanza. Nawe Siira na Timoteo ebho bhakasaaga Beroya hayo.
14 No mesmo instante, os irmãos mandaram a Paulo que fosse até ao mar, mas Silas e Timóteo ficaram ali.
15 Na bhano bhaamuheregesirye Pauro bhakamuhikya tee mumugye gwa Atene. Hano bhaari bharakyoora, akabharagirirya kubha bhabhabhuurire Siira na Timoteo bhamutuniirire bhwaangu.
15 E os que acompanhavam Paulo o levaram até Atenas e, recebendo ordem para que Silas e Timóteo fossem ter com ele o mais depressa possível, partiram.
16 Hano Pauro yaari akubhaganya Siira na Timoteo mumugye gwa Atene hayo, akabha aranyahaarwa bhukongʼu kwo okurora omugye guyo gwoosi gwiizwiiri emisaambwa gyo okubhaazwa.
16 E, enquanto Paulo os esperava em Atenas, o seu espírito se comovia em si mesmo, vendo a cidade tão entregue à idolatria.
17 Kweego, akabha aragya munyuumba ye esaango kubhuurania na Abhayahudi na bhano bhatari Abhayahudi bhano bhakumwiigwa Taatabhugya. Kweeki yaari areegya abhaatu kumuteera, na bhano yaari akusikana nabho.
17 De sorte que disputava na sinagoga com os judeus e religiosos e, todos os dias, na praça, com os que se apresentavam.
18 Ambe, Pauro akabha arasikana na abhasomi abharebhe bhe esaango ya Abheepikurio na Abhasitoiko, kyaamwe bhakataanga kuhakana neewe. Abhaandi bhakabhuga, “Omubharuki wuno, areenda kugaambaki?” Abhaandi bharabhuga, “Erarorekana kubha, ararwaaza iguru we emisaambwa gye ekigini.” Bhakabhuga ego, kwo okubha akarwaaza iguru wa Yeesu no okuryooka kwa abhaku.
18 E alguns dos filósofos epicureus e estoicos contendiam com ele. Uns diziam: Que quer dizer este paroleiro? E outros: Parece que é pregador de deuses estranhos. Porque lhes anunciava a Jesus e a ressurreição.
19 Bhakamugwaata Pauro, bhakamuhira embere we ekiina ekikuru kino kikubhirikirwa Areopago. Abhakuru bhe ekiina kiyo bhakamubhuurya, “Oratura kutubhuurira obhugazuro bhwa ameegyo amahya gayo okubhabhuurira abhaatu?
19 E, tomando-o, o levaram ao Areópago, dizendo: Poderemos nós saber que nova doutrina é essa de que falas?
20 Awe oratureetera amangʼana amahya, kweego tureenda tumenye obhugazuro bhwago.”
20 Pois coisas estranhas nos trazes aos ouvidos; queremos, pois, saber o que vem a ser isso.
21 Gano goosi ni kwo okubha abhiibhurwa bha Atene na abhagini abhaandi bhano bhaari kwiikara muyo, kwiibhaga riyo ryoosi bhataakoriri ngʼana yoyoosi okuruusyaku okwiitegeerera no okukeerenerya amangʼana amahya.
21 (Pois todos os atenienses e estrangeiros residentes de nenhuma outra coisa se ocupavam senão de dizer e ouvir alguma novidade.)
22 Okumara Pauro akiimeerera embere we esaango ya Areopago, akabhuga, “Emwe abhiikari bha Atene! Niruuzi kubha emwe ni bhaatu bhano museegiri amangʼana ge enyaangi bhukongʼu.
22 E, estando Paulo no meio do Areópago, disse: Varões atenienses, em tudo vos vejo um tanto supersticiosos;
23 Hano niari ndahita mumugye gweenyu, nikarora ebhigiro bhyeenyu bhyo okuseengera. Nikarora ahagiro ho okuruusirya ekimweeso hano hakaamirwe amangʼana gano, Ku Taatabhugya wuno atamenyekeeni. Ambe, Taatabhugya wuno mukuseengera eno mutamumenyiri, niwe nikubharwaazira reero.
23 porque, passando eu e vendo os vossos santuários, achei também um altar em que estava escrito: Ao Deus Desconhecido . Esse, pois, que vós honrais não o conhecendo é o que eu vos anuncio.
24 “Taatabhugya wuyo ni Muteemi we ekyaaro ne ebhigiro bhyoosi bhino bhirimu, kwo okubha ewe atakwiikara muziinyuumba zino zoombokirwe na abhaatu.
24 O Deus que fez o mundo e tudo que nele há, sendo Senhor do céu e da terra, não habita em templos feitos por mãos de homens.
25 Ewe atakweenda kukorerwa ekigiro kyokyoosi na abhaatu, kwo okubha ewe niwe akubhaha bhoosi obhuhoru no omwiika ne ebhigiro bhyoosi.
25 Nem tampouco é servido por mãos de homens, como que necessitando de alguma coisa; pois ele mesmo é quem dá a todos a vida, a respiração e todas as coisas;
26 No okurweera kumuutu wumwe, niho yaruusirye abhaatu bhe ebhigaambo bhyoosi, na bhiikare mukyaaro kyoosi. Akabhatuurira ne eriibhaga ryo okwiikara kweemera ekare, akabhatinira eziimiimbi zya ahagiro hano bhakweenderwa bhiikare.
26 e de um só fez toda a geração dos homens para habitar sobre toda a face da terra, determinando os tempos já dantes ordenados e os limites da sua habitação,
27 Taatabhugya akakora ego, okubha abhaatu bhamukomye, naabhe kwo okubhabhaata bhamurore. Nawe, Taatabhugya atari kure neetwe twoosi.
27 para que buscassem ao Senhor, se, porventura, tateando, o pudessem achar, ainda que não está longe de cada um de nós;
28 Kwo obhunagya bhwaaye tureho, turakora na turageenderera. Ni kya abhakaami bha ameembo geenyu bhakabhuga, ‘Etwe ni bhaana bhaaye.’
28 porque nele vivemos, e nos movemos, e existimos, como também alguns dos vossos poetas disseram: Pois somos também sua geração.
29 “Ambe, kwo okubha etwe ni bhaana bha Taatabhugya, tutiiseega kubha atuubheeni ne emisaambwa gino gikorirwe kwe ezahaabu, eziimbirya, naabhe emisaambwa gino gibhaazirwe kumagina. Gayo goosi garakorwa kwo obhutuguukurya na amangʼeeni ga abhaatu.
29 Sendo nós, pois, geração de Deus, não havemos de cuidar que a divindade seja semelhante ao ouro, ou à prata, ou à pedra esculpida por artifício e imaginação dos homens.
30 Ekare hayo, hano abhaatu bhaari bharakora gayo kwo obhugeege, Taatabhugya yaari ariikora kubha atakugarora. Nawe bhoono, arabhabhuurira abhaatu bhoosi bha ahagiro hoosi kubha bhate ebhibhi,
30 Mas Deus, não tendo em conta os tempos da ignorância, anuncia agora a todos os homens, em todo lugar, que se arrependam,
31 kwo okubha amariri kutuura orusiku runo araabhatinire ekiina abhaatu bhoosi kwe eheene, kwe enzira yo omuutu wumwe akamutaaho kumirimo giyo. Ewe atweerekirye obhuheene bhwa amangʼana gayo kwo okumuryoorya omuutu wuyo kurwa mubhaku.”
31 porquanto tem determinado um dia em que com justiça há de julgar o mundo, por meio do varão que destinou; e disso deu certeza a todos, ressuscitando-o dos mortos.
32 Hano abhakuru bhayo bhiigwiiri kubha Pauro aragaamba iguru wo okuryooka kwa abhaku, abhamwe bhaabhu bhakamuzeera, nawe abhaandi bhakabhuga, “Tureenda okukwiitegeerera orusiku oruundi kweeki iguru wa amangʼana gayo.”
32 E, como ouviram falar da ressurreição dos mortos, uns escarneciam, e outros diziam: Acerca disso te ouviremos outra vez.
33 Kweego, Pauro akahuruka mukiina kya abhakuru kiyo.
33 E assim Paulo saiu do meio deles.
34 Nawe abhaatu abhaandi bhakiikirirya, bhakagwaatana na Pauro. Gati waabhu bhaari Dionisio, owumwe we ekiina kya Abhaareopago no omukari wumwe eriina yaaye ni Damaari, hamwe na abhaatu abhaandi.
34 Todavia, chegando alguns varões a ele, creram: entre os quais estava Dionísio, o areopagita, e uma mulher por nome Dâmaris, e, com eles, outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.