Atos 10
zak (ZAK) vs ARA
1 Mumugye gwa Kaisaria yaariho omukuru wa abhasirikare, eriina ryaaye ni Korinerio. Ewe akiimeererera abhasirikare igana (100), okurwa mwiihizo ikuru rya abhasirikare rino rikubhirikirwa Abhiitaria.
1 Morava em Cesareia um homem de nome Cornélio, centurião da coorte chamada Italiana,
2 Omukuru wuyo yaari muutu muzomu, na yaari aramwiigwa Taatabhugya hamwe na abhaatu bhoosi bho omugye gwaaye. Na yaari aramusabha Taatabhugya kwiibhaga ryoosi. Hamwe na gayo, yaari arasakirya bhukongʼu abhataka bhe Ekiyahudi.
2 piedoso e temente a Deus com toda a sua casa e que fazia muitas esmolas ao povo e, de contínuo, orava a Deus.
3 Orusiku rumwe kye eriibhaga rya keenda mumwiisi, Korinerio akarora obhurori. Mubhurori bhuyo, akamurora maraika wa Taatabhugya aramuhwaarukira no okumubhirikira, “Korinerio!”
3 Esse homem observou claramente durante uma visão, cerca da hora nona do dia, um anjo de Deus que se aproximou dele e lhe disse:
4 Korinerio akamutaangaarira maraika wuyo kwo obhwoobha, akamubhuurya, “Omukuru, niki kibheeri?”
4 Cornélio! Este, fixando nele os olhos e possuído de temor, perguntou: Que é, Senhor? E o anjo lhe disse: As tuas orações e as tuas esmolas subiram para memória diante de Deus.
5 Kweego bhoono, otume abhaatu bhagye mumugye gwa Yafa, bhamureete Simooni, eriina ryaaye eriindi arabhirikirwa Petero.
5 Agora, envia mensageiros a Jope e manda chamar Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Ariikara na Simooni omusasaabhi wa amasaakwa, enyuumba yaaye eri embarika we enyaanza.”
6 Ele está hospedado com Simão, curtidor, cuja residência está situada à beira-mar.
7 Hano maraika yaamariri kumubhuurira Korinerio gayo, akagya no orugeendo. Niho Korinerio akabhabhirikira abhabhiri gati wa abhahokya bhaaye, no omusirikare wumwe wo okurwa kubharya bhaari kumukorera emirimo, ewe yaaramwiigwa Taatabhugya.
7 Logo que se retirou o anjo que lhe falava, chamou dois dos seus domésticos e um soldado piedoso dos que estavam a seu serviço
8 Na hano Korinerio yaabhabhuuriiri goosi gano gaatuukiri, akabhatuma bhagye Yafa.
8 e, havendo-lhes contado tudo, enviou-os a Jope.
9 Etabhoori yaho, hano abhaatu bhatatu bhayo bhaari bhiisukiiri omugye gwa Yafa, Petero woosi akatiira kukisara kye enyuumba okumusabha Taatabhugya, eriibhaga rya kasaasabha mumwiisi.
9 No dia seguinte, indo eles de caminho e estando já perto da cidade, subiu Pedro ao eirado, por volta da hora sexta, a fim de orar.
10 Akiigwa enzara, akabha ne enaamba yo okurya. Hano bhaari bhakumuhokeerya ebhyaakurya, ewe akarora obhurori.
10 Estando com fome, quis comer; mas, enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase;
11 Kwo obhurori bhuyo, akarora eriisaaro ririigurwa, ne ekigiro kyo omweenda omukuru guno gugwaatiriirwe mbaara zyaaye inye, guriituumibhwa mukyaaro.
11 então, viu o céu aberto e descendo um objeto como se fosse um grande lençol, o qual era baixado à terra pelas quatro pontas,
12 Mumweenda guyo haari ne ebhityeenyi bhya maanga goosi. Ebhityeenyi bhya amaguru ane, ebhityeenyi bhino bhikugeendera eziinda ne ebhinyonyi bhino bhikubhururuka.
12 contendo toda sorte de quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 Kyaamwe Petero akiigwa eriiraka riramubhuurira, “Petero, bhuuka, ogwaage, orye!” Petero ararora obhurori bhwe ebhityeenyi|alt="Petro anaona maono ya wanyama" src="cn01945C.tif" size="col" loc="Acts 10:9-16" copy="© 1996 David C. Cook" ref="10:11-12"
13 E ouviu-se uma voz que se dirigia a ele: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 Petero akamukyoora, “Zeyi, Omukuru! Nikyaari kurya bhyaakurya bhyobhyoosi ebhibhi, bhino bhigaambirwe ne emigiro gyeetu gye Ekiyahudi kubha ni makire!”
14 Mas Pedro replicou: De modo nenhum, Senhor! Porque jamais comi coisa alguma comum e imunda.
15 Eriiraka riyo rikamubhuurira kweeki rikubhuga, “Otabhibhirikira ebhigiro bhino Taatabhugya abhyeeriirye kubha ni makire.”
15 Segunda vez, a voz lhe falou: Ao que Deus purificou não consideres comum.
16 Engʼana yino yakyooreerwe katatu koosi, kyaamwe omweenda gurya gukakyooribhwa mwiisaaro.
16 Sucedeu isto por três vezes, e, logo, aquele objeto foi recolhido ao céu.
17 Hano Petero yaari aratitiikana iguru yo obhugazuro bhwo obhurori bhuyo, abhaatu bhatatu bhano bhaatumirwe na Korinerio bhakahika, bhakiimeerera habhoori we ekiseku kye enyuumba ya Simooni.
17 Enquanto Pedro estava perplexo sobre qual seria o significado da visão, eis que os homens enviados da parte de Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam junto à porta;
18 Bhakabhuga hanoo no okubhuurya, “Hano, ariho omugini wuno akubhirikirwa Simooni, eriina eriindi arabhirikirwa Petero?”
18 e, chamando, indagavam se estava ali hospedado Simão, por sobrenome Pedro.
19 Na hano Petero yaari ariiseega iguru yo obhurori bhuyo, Ekoro Muhoreeru akamubhuurira, “Itegeerera! Hano bhariho abhaatu bhatatu bharakumoohya.
19 Enquanto meditava Pedro acerca da visão, disse-lhe o Espírito: Estão aí dois homens que te procuram;
20 Wiituume iyaasi, ogye hamwe nabho, otabha no obhwiitiimaati, kwo okubha enye omweene neenye nibhatumiri owaazo.”
20 levanta-te, pois, desce e vai com eles, nada duvidando; porque eu os enviei.
21 Petero akiituuma kugya kubhaatu bharya, akabhuga, “Enye niwe wuno mukumoohya. Ni kwaki mwiiziri?”
21 E, descendo Pedro para junto dos homens, disse: Aqui me tendes; sou eu a quem buscais? A que viestes?
22 Bhakamukyoora, “Tutumirwe no omukuru wa abhasirikare, eriina ryaaye ni Korinerio. Ewe araguungibhwa na Abhayahudi bhoosi, kyeego yaakumwiigwa Taatabhugya, na ni muutu muzomu. Bhoono yeerekiibhwe na maraika wa Taatabhugya kubha, akuginihye yiika waaye, okubha yiitegeerere amangʼana gano oraamubhuurire.”
22 Então, disseram: O centurião Cornélio, homem reto e temente a Deus e tendo bom testemunho de toda a nação judaica, foi instruído por um santo anjo para chamar-te a sua casa e ouvir as tuas palavras.
23 Kyaamwe, Petero akabhaginihya munyuumba, akabhaha ahagiro ho okuhiindira obhutiku bhuyo.
23 Pedro, pois, convidando-os a entrar, hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles; também alguns irmãos dos que habitavam em Jope foram em sua companhia.
24 No orusiku runo rwarumusiiri hayo, bhakahika mumugye gwa Kaisaria. Hano bhaahikiri, bhakabhona Korinerio arabhaganya, hamwe na abhahiiri na abhasaani bhano yaari araarikiri.
24 No dia imediato, entrou em Cesareia. Cornélio estava esperando por eles, tendo reunido seus parentes e amigos íntimos.
25 Hano Petero yaakusikira wa Korinerio, Korinerio akamusuungʼaana, akahigama haasi bhubhuumari embere waaye no okwiihiinya haasi kwo obhwiitegeereri.
25 Aconteceu que, indo Pedro a entrar, lhe saiu Cornélio ao encontro e, prostrando-se-lhe aos pés, o adorou.
26 Nawe Petero akamwiimeererya, akamubhuurira, “Imeerera! Enye woosi ni muutu kya awe!”
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: Ergue-te, que eu também sou homem.
27 Petero hano yaakugaamba na Korinerio, bhakabha bharasikira munyuumba, bhakabhona abhaatu bhaaru bhiikumaniiryemu.
27 Falando com ele, entrou, encontrando muitos reunidos ali,
28 Petero akabhabhuurira, “Emwe mumenyiri kisi kubha, etwe Abhayahudi tutakweenderwa ne emigiro gyeetu kubha obhumwe na abhaatu bhano bhatari Abhayahudi, naabhe kutaarirana nabho. Nawe Taatabhugya anirekirye kubha nitabhirikira muutu wuyo woosi makire, naabhe nitabhuga atakweenderwa.
28 a quem se dirigiu, dizendo: Vós bem sabeis que é proibido a um judeu ajuntar-se ou mesmo aproximar-se a alguém de outra raça; mas Deus me demonstrou que a nenhum homem considerasse comum ou imundo;
29 Kiyo nikyo ekigirirye kyo okuuza hano mumbirikiiri, na nikaaza nitana haha. Bhoono, mumbuurire, kwaki mumbirikiiri?”
29 por isso, uma vez chamado, vim sem vacilar. Pergunto, pois: por que razão me mandastes chamar?
30 Korinerio akamubhuurira, “Siku isatu zino zihitiri eriibhaga kya rino rya keenda mumwiisi, niari ndasabha Taatabhugya munyuumba yaane. Kituukiro nikarora omuutu yiimeereeri embere waane, yiibhohiri emyeenda gino gibhaanziri.
30 Respondeu-lhe Cornélio: Faz, hoje, quatro dias que, por volta desta hora, estava eu observando em minha casa a hora nona de oração, e eis que se apresentou diante de mim um varão de vestes resplandecentes
31 Akaanibhuurira, ‘Korinerio, Taatabhugya yiigwiiri okusabha kwaazo ne ekimweeso kyaazo na arahiita kyeego waari okusakirya abhataka.
31 e disse: Cornélio, a tua oração foi ouvida, e as tuas esmolas, lembradas na presença de Deus.
32 Kweego, otume abhaatu bhagye mumugye gwa Yafa, bhamureete Simooni, eriina ryaaye eriindi arabhirikirwa Petero. Ewe ariikara mumugye gwa Simooni omusasaabhi wa amasaakwa. Enyuumba yaaye eri embarika we enyaanza.’
32 Manda, pois, alguém a Jope a chamar Simão, por sobrenome Pedro; acha-se este hospedado em casa de Simão, curtidor, à beira-mar.
33 Nikatuma abhaatu owaazo rugeendo rumwe, na naawe okoriri kisi kuuza. Bhoono twoosi turi embere wa Taatabhugya, okubha twiitegeerere amangʼana goosi gano Omukuru akuswaagirye kutubhuurira.”
33 Portanto, sem demora, mandei chamar-te, e fizeste bem em vir. Agora, pois, estamos todos aqui, na presença de Deus, prontos para ouvir tudo o que te foi ordenado da parte do Senhor.
34 Niho Petero akabhabhuurira abhaatu bhayo, “Bhoono niho nimenyiri kubha ni heene, Taatabhugya atana obhwaahuri mubhaatu!
34 Então, falou Pedro, dizendo: Reconheço, por verdade, que Deus não faz acepção de pessoas;
35 Nawe arabhiikirirya abhaatu bhe ebhigaambo bhyoosi bhano bhakumwiigwa, no okukora kisi embere waaye.
35 pelo contrário, em qualquer nação, aquele que o teme e faz o que é justo lhe é aceitável.
36 Emwe mumenyiri amangʼana gano Taatabhugya abhaheeri Abhiiziraeri, akurwaaza Amangʼana Amazomu kubha, bhanagye kubhona omureembe na Taatabhugya kwe enzira ya Yeesu Krisito. Yeesu wuyo ni Mukuru wa abhaatu bhoosi.
36 Esta é a palavra que Deus enviou aos filhos de Israel, anunciando-lhes o evangelho da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Mumenyiri amangʼana gano gaatuukiri mukyaaro kyoosi kya Yudea, okweemera Gariraaya hano Yohana yaari amariri okurwaazira abhaatu kubha bhabatiizwe.
37 Vós conheceis a palavra que se divulgou por toda a Judeia, tendo começado desde a Galileia, depois do batismo que João pregou,
38 Na kweeki mumenyiri kyeego Taatabhugya yamusoriri Yeesu wa Nazareeti, kwo okumuha Ekoro Muhoreeru no obhunagya. Yeesu akagya eyo ne eyo, arakora amazomu no okuhorya bhoosi bhano bhaari kunyaakibhwa na Seetaani, kwo okubha Taatabhugya yaari hamwe neewe.
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder, o qual andou por toda parte, fazendo o bem e curando a todos os oprimidos do diabo, porque Deus era com ele;
39 “Etwe niitwe abhamenyeekererya bha amangʼana goosi gano Yeesu yakoriri mukyaaro kya Abhayahudi, na mumugye gwa Yerusaremu. Okumara bhakamwiita kwo okumusuruungaazya kumusaraba,
39 e nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém; ao qual também tiraram a vida, pendurando-o no madeiro.
40 nawe orusiku rwa katatu, Taatabhugya akamuryoora, akamweerekya kubhaatu.
40 A este ressuscitou Deus no terceiro dia e concedeu que fosse manifesto,
41 Ataarorekeeni kubhaatu bhoosi, nawe kubharya bhano Taatabhugya yaari abhasoriri kubha abhamenyeekererya bho okumurora. Abhamenyeekererya bhayo, ne etwe. Hano yamariri kuryooka, tukamurora, tukarya no okunywa hamwe nawe.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que foram anteriormente escolhidas por Deus, isto é, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressurgiu dentre os mortos;
42 Akatuswaagya turwaazire abhaatu Amangʼana Amazomu no okuraarika kubha, ewe niwe akatuurwa na Taatabhugya, abhatinire ebhiina abhahoru na abhaku.
42 e nos mandou pregar ao povo e testificar que ele é quem foi constituído por Deus Juiz de vivos e de mortos.
43 Abharooti bhoosi bhakagaamba iguru waaye kubha, omuutu wowoosi wuno araamwiikirirye araabhirwa ebhibhi bhyaaye kwe enzira ye eriina ryaaye.”
43 Dele todos os profetas dão testemunho de que, por meio de seu nome, todo aquele que nele crê recebe remissão de pecados.
44 Hano Petero yaari akyagaamba gayo, Ekoro Muhoreeru akabhiikira bhoosi bhano bhaari bharamwiitegeerera.
44 Ainda Pedro falava estas coisas quando caiu o Espírito Santo sobre todos os que ouviam a palavra.
45 Abhayahudi abhiikirirya bhano bhaari bhiiziri hamwe na Petero, bhakaruguura bhukongʼu kurora kubha Taatabhugya akabhiituruurira abhaatu bhano bhatari Abhayahudi Ekoro Muhoreeru.
45 E os fiéis que eram da circuncisão, que vieram com Pedro, admiraram-se, porque também sobre os gentios foi derramado o dom do Espírito Santo;
46 Bhakamenyeekererya kwo okubha bhakiigwa abhaatu bhayo bharagaamba kwe ebhigaambo ebhiindi kumukumya Taatabhugya.
46 pois os ouviam falando em línguas e engrandecendo a Deus. Então, perguntou Pedro:
47 “Abhaatu bhano bhabhweeni Ekoro Muhoreeru kyeego etwe. Ni weewi wuno akutura kubharibhira abhaatu bhano bhatabatiizwa kwa amaanzi?”
47 Porventura, pode alguém recusar a água, para que não sejam batizados estes que, assim como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Niho Petero akaswaagya kubha Korinerio na abharikyaaye bhabatiizwe kwe eriina rya Yeesu Krisito, na akiikara nabho kwa siku suuhu.
48 E ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então, lhe pediram que permanecesse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.