Lucas 4
Iamalele NT (YML_TBL) vs NTLH
1 Iesu i bafitaiso Ufa Iolidani i ꞌaꞌavana, ꞌakonadi ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i agei mogitana bega ꞌAnuꞌanununina Iesu i vagavaia i naweni saliꞌavuꞌavuye.
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do rio Jordão e foi levado pelo Espírito ao deserto.
2 Seitani nuanuana Iesu i na sakona begaidi bei i silubuya ꞌaiata 40 nagedie, ꞌaiatanidi ꞌwaidie Iesu kebu tamu ꞌaniꞌani i da ꞌalatonovi, mulieta ꞌaiatanidi i ꞌaꞌavana i lase.
2 Ali ele foi tentado pelo Diabo durante quarenta dias. Nesse tempo todo ele não comeu nada e depois sentiu fome.
3 Tutuyanina Iesu i lase nika bei Seitani i souyeni ꞌwaineye, nuanuana Iesu i na beꞌu sakona ꞌwaineye bega i silubuya i vo, ꞌAiꞌedi ꞌomu mogitana Yaubada Natuna, ꞌu na vona deꞌe kileunidi i na veꞌaniꞌani.”
3 Então o Diabo lhe disse: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra vire pão.
4 Iesu Seitani yana vona i tutuli i vo, Kebu. Basenadi i kilumi Yaubada yana Buki nageneye i vo, Tomotoga yadi mia ꞌana ꞌatumaina wata yawaidi kebu ꞌaniꞌaniꞌava ꞌwainega i da veveluagadi.”
4 Jesus respondeu:
5 Wata ꞌana veluga Seitani Iesu i vagavaia i lakaveni ꞌoyeye fwayafwaya yana ꞌeba veimea matatabuna i veni tutuya ꞌaleꞌusana nageneye bega Seitani i vo, ꞌAiꞌedi ꞌu na ꞌoduga ꞌwaikuye wata yaku vona ꞌu na vematayakeyakediga deꞌe ꞌeba veimeanidi wata ꞌaiꞌaiwabunidi a na velemu yamu ꞌeba veimea. Fai matatabuna i ꞌanivelenedi ꞌwaikuye yau yaku ꞌeba veimea, ꞌaiꞌedi nuanuaku ꞌaku fata a na ꞌanivelenedi ꞌwaimuye fai ma yaku veimea.”
5 Aí o Diabo levou Jesus para o alto, mostrou-lhe num instante todos os reinos do mundo
6 — ausente —
6 e disse: — Eu lhe darei todo este poder e toda esta riqueza, pois tudo isto me foi dado, e posso dar a quem eu quiser.
7 — ausente —
7 Isto tudo será seu se você se ajoelhar diante de mim e me adorar.
8 Nika wata Iesu i vo, Weꞌe Yaubada yana Buki nageneye i vonaga i vo, Yami ꞌAuvea Yaubada ꞌwaineye ꞌwa na ꞌoduꞌodu, ꞌAiseotogina faifaina ꞌwa na folofolova.”
8 Jesus respondeu:
9 I ꞌaꞌavana wata Seitani Iesu i vagavaia i naweni Ielusalema, vanuga ꞌeba veluꞌui tabwaotogineye i lakaveni. Bei wata i voneni i vo, ꞌAiꞌedi mogitana ꞌomu Yaubada Natuna deꞌe bega ꞌu na souga, veviga kebu ꞌu na veluagai fai Yaubada yana Buki nageneye i vo, Yau Yaubada yaku anelose a na vonedi i na ꞌiꞌisaveꞌavinimu,
9 Depois o Diabo o levou a Jerusalém e o colocou na parte mais alta do Templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 — ausente —
10 pois as Escrituras Sagradas afirmam: “Deus mandará que os seus anjos cuidem de você.
11 Nimadiega i na ꞌiꞌivaisemu bega kebu tamu saiꞌafo ꞌagemu ꞌu na nikeyedi.”
11 Eles vão segurá-lo com as suas mãos, para que nem mesmo os seus pés sejam feridos nas pedras.”
12 Iesu Seitani yana vona i tutuli i vo, Kebu, fai wata Yaubada yana Buki nageneye i vo, ꞌAiꞌedi taunimi ꞌwa na tauyemi ꞌeba ilagi ꞌwaidie, kebu i da lubwaineni ꞌwa na taidaida Yaubada ꞌwaineye ꞌaivaita faifaina.”
12 Então Jesus respondeu:
13 Tutuyanina Seitani yana sailubu matatabuna i veꞌaꞌavadi Iesu ꞌwaineye, mulieta i ꞌiaweni i nago tulineye bega bola tamu tutuya nuanuana i na vilai.
13 Quando o Diabo acabou de tentar Jesus de todas as maneiras, foi embora por algum tempo.
14 ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina yana toketokena Iesu ꞌwaineye i ꞌenoꞌeno, bega i vilai saliꞌavuꞌavuyega i nago Galili. Me Diu yadi ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaidie Iesu Yaubada yana Vona i ve fuedi i subiai bega tomotoga matatabudi i miamiani ꞌawalawanina ꞌwaineye valana i ꞌasetai.
14 Jesus voltou para a região da Galileia, e o poder do Espírito Santo estava com ele. As notícias a respeito dele se espalhavam por toda aquela região.
15 — ausente —
15 Ele ensinava nas sinagogas e era elogiado por todos.
16 Mulieta Iesu i nago Nasaledi yana ꞌatamane bei i taulaiga ꞌwaineye. Tamu ꞌAiata Veawai i veluagai Iesu i luku me Diu yadi ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaineye, yana sauluva baniꞌodi. Yadi tafalolo ꞌwaineye i tovoi tomotoga matadie i na luꞌiawawa Yaubada yana Buki ꞌwainega.
16 Jesus foi para a cidade de Nazaré, onde havia crescido. No sábado, conforme o seu costume, foi até a sinagoga . Ali ele se levantou para ler as Escrituras Sagradas ,
17 Bega tamu tomogo Buki i ꞌewai Iesu i veleni, Bukinina tamu Yaubada yana toluꞌivona Aisea ꞌana kilukiluma. I luyawagi nika vonanina i veluagai ꞌana nogaya side baniꞌodi.
17 e lhe deram o livro do profeta Isaías. Ele abriu o livro e encontrou o lugar onde está escrito assim:
18 ꞌAuvea ꞌAnuꞌanununa ꞌwaikuye i ꞌenoꞌenoga fai i venuaꞌivineku Vala ꞌAtumaina a na luꞌageyeni wekowekoma ꞌwaidie. I vetuneku bega tomotoga yogoyogonidi ꞌadi ꞌetoyavu faifaina a na luꞌivona ꞌwaidie, weꞌe tomatasako matadi yadi veꞌatumai-vaitugana faifaina. Wata i vetunekuga tomotoganidi i mia vitana ꞌadi gaviavo nimadie, a na ꞌetoyavudi.
18 “O Senhor me deu o seu Espírito.
19 Wata ꞌami ꞌitaꞌitaꞌi ꞌAuvea ꞌwainega ꞌana tutuya a na luꞌivoneyeni.”
19 e anunciar que chegou o tempo
20 Vonanina Iesu i luꞌiawawai i ꞌaꞌavana Buki i vetalabodai ꞌana toꞌisaveꞌavina i veleni mulieta i miabui bega i na ve ꞌwaidie. Weꞌe tomotoganidi matatabudi vanuga ꞌeba miavaꞌauta nageneye nuadi i ꞌewai, Iesu ꞌwaineye i ꞌisa-valavalalai.
20 Jesus fechou o livro, entregou-o para o ajudante da sinagoga e sentou-se. Todas as pessoas ali presentes olhavam para Jesus sem desviar os olhos.
21 Iesu i veifufu ꞌwaidie i vo, Vonanina ꞌwa nogaiga, tutuyanina a luluꞌiawawai ꞌana mogitana ꞌasiau i souyeni.”
21 Então ele começou a falar. Ele disse:
22 Tomotoganidi i noganogaya Iesu i subiai fai nuadi i voganidi yana vona ꞌatumaidi faifaidi wata i vo, Tomogo noꞌo kebu tulinaga, ta ꞌasetai Iosefa natuna weꞌe baniꞌodi i munega?”
22 Todos começaram a elogiar Jesus, admirados com a sua maneira agradável e simpática de falar, e diziam: — Ele não é o filho de José?
23 Begaidi Iesu i vonedi i vo, A ꞌasetai bola voke yada vona-awatabai tamu ꞌwa na voneyeni ꞌwaikuye ꞌwa na vo, ꞌOmu toꞌiveꞌatumai bega taunimu ꞌu na ꞌiveꞌatumaimu.” Wata ꞌwa na vo, Naninidi ꞌeba nuavogana Kafaneomi ꞌwaineye ꞌu ꞌidewadiga wata baniꞌodi yada ꞌatamana Nasaledi ꞌwaineye ꞌu na ꞌidewadi.”
23 Então Jesus disse:
24 Siwe a na vonemi, Yaubada yana toluꞌivonavo taunidi yadi ꞌatamane yadi tomotoga kebu i da veveꞌililibuyediga, fuedi i baibaila.
24 E continuou:
25 Side baniꞌodi. ꞌWa na nuani basenadiotoga Yaubada yana toluꞌivona Ilaitia yana tutuye, malamala ꞌaitonu wata wetaꞌi 6 nagedie ꞌwei kebu bega loka bwaikina.
25 Eu digo a vocês que, de fato, havia muitas viúvas em Israel no tempo do profeta Elias, quando não choveu durante três anos e meio, e houve uma grande fome em toda aquela terra.
26 Tutuyanina ꞌwaineye me Diu yadi ꞌwabuꞌwabulavo fuedi nuanuadi ꞌaivaita, siwe Yaubada kebu Ilaitia i da tauyeni i da ꞌivaisedi fai yana ꞌawalawa ꞌana tomotoga i vedumweꞌaiꞌaieni begaidi i vetunei tamu ꞌwabula ꞌwaidie taunidi kebu Diu i miamia Salefati, ꞌawalawa Saidoni nageneye.
26 Porém Deus não enviou Elias a nenhuma das viúvas que viviam em Israel, mas somente a uma viúva que morava em Sarepta, perto de Sidom.
27 Wata baniꞌodi tamu toluꞌivona ꞌana wagava Ilaisa yana tutuye tomotoga waiwaiseselidi fuedi yana ꞌawalaweye nuanuadi ꞌaivaita siwe kebu i da ꞌivaisedi fai yana ꞌawalawa ꞌana tomotoga i vedumweꞌaiꞌaieni begaidi i nago mali tomotoga taunidi kebu Diu ꞌwaidie, tamu tomogo waiwaiseselina Silia nageneye ꞌana wagava Nemani i ꞌiveꞌatumaia.”
27 Havia também muitos leprosos em Israel no tempo do profeta Eliseu, mas nenhum deles foi curado. Só Naamã, o sírio, foi curado.
28 Tomotoga matatabudi i miamiani ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaineye Iesu bonana i nogaidi i ꞌasetai ꞌadi vona, taunidi baniꞌodi tovedumweꞌaiꞌainidi begaidi ma yadi nuasako Iesu i tovififineni i ꞌiveꞌavini i yoꞌei i naweni mwalilige. ꞌAtamananina ꞌoya tabwaneye bega igodi bwagale i da bifeleni, siwe Iesu baniꞌodi i munega ꞌailaꞌa kamwadiamo i souyeni i nago.
28 Quando ouviram isso, todos os que estavam na sinagoga ficaram com muita raiva.
29 — ausente —
29 Então se levantaram, arrastaram Jesus para fora da cidade e o levaram até o alto do monte onde a cidade estava construída, para o jogar dali abaixo.
30 — ausente —
30 Mas ele passou pelo meio da multidão e foi embora.
31 Mulieta Iesu Nasalediega i nago ꞌatamana Kafaneomi ꞌawalawa Galili nageneye, bei i ve tomotoga ꞌwaidie ꞌAiata Veawai ꞌwaineye.
31 Então Jesus foi para Cafarnaum, uma cidade da região da Galileia. Ali ele ensinava o povo nos sábados.
32 Tomotoga fuedi nuadi i voganidi yana ve faifaina, fai ma yana veimea i veve ꞌwaidie.
32 Eles estavam muito admirados com a sua maneira de ensinar, pois Jesus falava com autoridade.
33 ꞌEba miavaꞌauta nageneye tamu tomogo yaiaina sakoina i ageiga, bonana bwaikinega i vebwaubwau i vo, ꞌOmu Iesu tomogo Nasaledi, avaꞌai ꞌu na vaima? Voke nuanuamu ꞌu na leoma. A ꞌasetamu, ꞌomu Yaubada Natuna Magemagetamu.”
33 Havia um homem na sinagoga que estava dominado por um demônio. O homem gritou:
34 — ausente —
34 — Ei, Jesus de Nazaré! O que você quer de nós? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem é você: é o Santo que Deus enviou!
35 Iesu yaiaina i talabodeni i vo, ꞌU veꞌwada, tomogo ꞌwainega ꞌu ꞌawaꞌaꞌimu.” Yaiaina tomogo i bifeleni i beꞌu ꞌailaꞌa matadie mulieta i ꞌawaꞌaꞌia siwe kebu wata tomogo veviga i da veluagai yaiainanina ꞌwainega.
35 Então Jesus ordenou ao demônio: Em frente de todos, o demônio atirou o homem no chão e saiu dele sem lhe causar nenhum ferimento.
36 Fuedi nuadi i voganidi i velutolitoli i vo, Baniꞌodi deꞌe i munega? Vonaꞌava siwe toketokena wata ma yana veimea yaiaina i vonevonedi i ꞌaꞌawaꞌaꞌidi.”
36 Todos ficaram espantados e diziam uns para os outros: — Que tipo de palavras são essas? Este homem, com autoridade e poder, expulsa os espíritos maus, e eles vão embora.
37 Iesu valana i vebwaika i nago ꞌawalawa matatabuna ꞌwaidie Kafaneomi lilivaneye.
37 E as notícias a respeito de Jesus se espalharam por toda aquela região.
38 Tutuyanina Iesu ꞌeba miavaꞌauta i ꞌiaweni i nago Saimoni Fita yana vanuge. Saimoni yana vavine inadi i viga tomogodi i luyauyauta bwaikina bega Iesu ꞌwaineye i veluꞌui i na ꞌiveꞌatumaidi.
38 Jesus saiu da sinagoga e foi até a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre alta; e contaram isso a Jesus.
39 Iesu i luku ꞌadi ꞌivi lilivaneye i tovoi ꞌadi viganina i talabodeni nika yauyautanina i ꞌawatagoni i tovoi ꞌaniꞌani i ꞌidewadewa Iesu ma enavo faifaidi.
39 Aí ele foi, parou ao lado da cama dela e deu uma ordem à febre. A febre saiu da mulher, e, no mesmo instante, ela se levantou e começou a cuidar deles.
40 ꞌAkonadi inala i simwanuya, yadi ꞌAiata Veawai i ꞌaꞌava, tomotoga yadi toviga ꞌadi viga tulidi tulidi i miedi Iesu ꞌwaineye. ꞌAitamogana ꞌaitamogana i ꞌabitonovidi ꞌadi viga i ꞌaꞌava i veꞌatumai.
40 Depois de anoitecer , todos os que tinham amigos enfermos, com várias doenças, os levaram a Jesus. Ele pôs as suas mãos sobre cada um deles e os curou.
41 Wata tomotoga fuedi ꞌwaidiega yaiaina i ꞌawaꞌaꞌidi ma yadi vebwaubwau i vo, Vona mogitana ꞌomu Yaubada Natuna.” Siwe Iesu i toke i talabodebodedi kebu i na luluꞌivonaga fai ꞌakonadi i ꞌasetai taunina Keliso, Yaubada ꞌana Venuaꞌivina.
41 Os demônios saíram de muitas pessoas, gritando: — Você é o Filho de Deus! Eles sabiam que Jesus era o
42 Bola kebu i da magetaꞌaꞌavaiga Iesu ꞌatamananina ꞌwaineye i miamiaga i ꞌiaweni ꞌaiseneye i nago tamu ꞌawasasa kebu tomotoginaga ꞌwaineye bei i veluꞌui. Begaidi tomotoga i lualeni i nago bei i veluagai i talabodebodeni i vo, Kebu ꞌu na nagoga mali ꞌawalawa ꞌwaidie, side bei Kafaneomi ta na miamia.”
42 Quando amanheceu, Jesus saiu da cidade e foi para um lugar deserto. Mas a multidão começou a procurá-lo, e, quando o encontraram, eles não queriam deixá-lo ir embora.
43 Nika Iesu i vo, ꞌAtamana ꞌifwaidi wata ꞌwaidie a na nago Vala ꞌAtumaina Yaubada tomotoga i na veimeyemiga faifaina a na lauꞌage, folovanina faifaina Yaubada i vetuneku.”
43 Mas Jesus disse:
44 Bega i nago me Diu yadi ꞌawalawa matatabuna ꞌwaidie i lauꞌage-vuvua ꞌeba miavaꞌauta ꞌwaidie.
44 E ele anunciava a mensagem nas sinagogas de todo o país.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.