Atos 7
Iamalele NT (YML_TBL) vs ARC
1 Tovelomu bwaikina Sitiveni i velutolieni i vo, Toluꞌivonanidi i vonaga mogitana ꞌalo kebu?”
1 E disse o sumo sacerdote: Porventura, é isto assim?
2 Sitiveni i vo, Tamakwavo wata ekwavo a na vonemi. Toluꞌivonanidi weꞌe i vekaliemi. Basenadiotoga tubuda Ebelamo i miamia Mesafotemia, bola kebu i da nago Elana, Yaubada Magemagetana i souyeni ꞌwaineye i voneni i vo, Yamu ꞌailaꞌa ꞌu na ꞌiawedi wata yamu ꞌawalawa, ꞌu na nago tamu ꞌawalawa ꞌwaineye bola a na vemu.”
2 E ele disse: Varões irmãos e pais, ouvi. O Deus da glória apareceu a Abraão, nosso pai, estando na Mesopotâmia, antes de habitar em Harã,
3 — ausente —
3 e disse-lhe: Sai da tua terra e dentre a tua parentela e dirige-te à terra que eu te mostrar.
4 Bega ꞌawalawa Kalidia i ꞌiaweni i nago ꞌatamana Elana ꞌwaineye i mia. Mulieta Ebelamo tamana i wafa Yaubada i voneni i kwekwe i mai yada ꞌawalaweye.
4 Então, saiu da terra dos caldeus e habitou em Harã. E dali, depois que seu pai faleceu, Deus o trouxe para esta terra em que habitais agora.
5 Tutuyanina ꞌwaineye bei Yaubada kebu tamu fwayafwaya Ebelamo i da veleniga, kebu tamu yana fwayafwaya mogitanaga baniꞌodi ꞌiave ꞌana bababa, weꞌe Yaubada i vonaꞌawaufaufa ꞌwaineye bola fwayafwayanina matatabuna i na veleni wata ꞌana wauma faifaidi. Vonaꞌawaufaufanina Yaubada Ebelamo i veleniga, siwe tutuyanina ꞌwaineye kebu natunavo.
5 E não lhe deu nela herança, nem ainda o espaço de um pé; mas prometeu que lhe daria a posse dela e, depois dele, à sua descendência, não tendo ele filho.
6 Yaubada yana vona side baniꞌodi Ebelamo ꞌwaineye i vo, Bola ꞌamu wauma i na nagoi mali ꞌawalaweye, bei malamala 400 nagedie i na vetofolova-maimaiga wata vita i na veveluagadi tomotoga ꞌwaidiega.
6 E falou Deus assim: Que a sua descendência seria peregrina em terra alheia, e a sujeitariam à escravidão e a maltratariam por quatrocentos anos.
7 Siwe tomotoganidi bola vematavuloga a na veledi bega ꞌamu wauma i na viladi i na maia deꞌe ꞌawalawanina ꞌwaineye i na subisubiaku.”
7 E eu julgarei a nação que os tiver escravizado, disse Deus. E, depois disto, sairão e me servirão neste lugar.
8 Wata Yaubada Ebelamo i voneni i vo, ꞌAmu wauma matatabudi bunudi i na bobodi yaku vonaꞌawaufaufa ꞌu vetumaganeniga ꞌana tugusa.” Mulieta Aisake i tubuga, ꞌaiata ꞌana ve-8 ꞌwaineye Ebelamo bununa i boboi. Wata baniꞌodi Aisake natuna Iakobo i tubuga, mulieta Iakobonina natunavo 12, taunidi tubudavo ta veveꞌililibuyedi.”
8 E deu-lhe o pacto da circuncisão; e, assim, gerou a Isaque e o circuncidou ao oitavo dia; e Isaque, a Jacó; e Jacó, aos doze patriarcas.
9 Wata Sitiveni kaniselovo i vonedi i vo, Tubudavonidi taidi Iosefa i veꞌunumagigieni i vekimwaneyeni mali tomotoga ꞌwaidie bega i naweni Itifita bei i vetofolova-maimaiga. Siwe Yaubada i ꞌweaꞌweabuya yana veviga ꞌwaidiega i ꞌitaꞌitaꞌieni. Tamu ꞌaiata Itifita ꞌana kini ꞌana wagava Felo, Iosefa i goleni i nago ꞌwaineye, wata bei Yaubada i ꞌivaiseni, faifainanina Felo i ꞌiseni yana sauluva ꞌatumaina wata ma yana ꞌaseta. Bega i silakai i vetoveimea yana vanuga ꞌana tofolovavo wata ꞌawalawa Itifita matatabuna ꞌwaidie.
9 E os patriarcas, movidos de inveja, venderam a José para o Egito; mas Deus era com ele.
10 — ausente —
10 E livrou-o de todas as suas tribulações e lhe deu graça e sabedoria ante Faraó, rei do Egito, que o constituiu governador sobre o Egito e toda a sua casa.
11 Tutuyanina ꞌwaineye Itifita wata Kenani ꞌwaidie vita i souyeni i loka bwaikina. Tubudavo kebu ꞌadi fata avaꞌaibe bei ꞌaniꞌani i na veluagai.
11 Sobreveio, então, a todo o país do Egito e de Canaã fome e grande tribulação; e nossos pais não achavam alimentos.
12 Mulieta Iakobo vala i nogai ꞌaniꞌani Itifita ꞌwaineye bega natunavo i vetunedi i na kimwane, wata i na viladi i na maia.
12 Mas, tendo ouvido Jacó que no Egito havia trigo, enviou ali nossos pais, a primeira vez.
13 Tamu tutuya ꞌadiꞌadi i saigoi wata i nagoi ꞌaniꞌani i na kimwane. Bei Iosefa taunina i luꞌivoneyeni enavo ꞌwaidie fai i na vo ꞌako i wafa, mulieta Felo i ꞌasetai Iosefa yana ꞌailaꞌa.
13 E, na segunda vez, foi José conhecido por seus irmãos, e a sua linhagem foi manifesta a Faraó.
14 Iosefa enavo i vonedi i vo, ꞌWa na nagoi tamada ꞌwa na voneni matatabumi ꞌwa na maia deꞌe bei ta na mia.” I viladi tamadi i voneni bega Iakobo ma yana ꞌailaꞌavo matatabudi 75 i maia Itifita. Bei i miamiani mulieta Iakobo i wafa, wata ꞌifwaidi tubudavo.
14 E José mandou chamar a Jacó, seu pai, e a toda sua parentela, que era de setenta e cinco almas.
15 — ausente —
15 E Jacó desceu ao Egito e morreu, ele e nossos pais;
16 Basenadiotoga Ebelamo i miamia Sekemu, tamu fwayafwaya i kimwanei Emoli ꞌana wauma ꞌwaidiega. Tutuyanina Iakobo wata Iosefa i wafaga tomogodi i nawedi fwayafwayanina ꞌwaineye i veꞌufadi.
16 e foram transportados para Siquém e depositados na sepultura que Abraão comprara por certa soma de dinheiro aos filhos de Hamor, pai de Siquém.
17 Malamala fuedi i ꞌaꞌava tubudavo ꞌadi ꞌailaꞌa i vebwaika-ꞌafoꞌafo wata Yaubada yana vonaꞌawaufaufa Ebelamo ꞌwaineye bola ꞌawalawa Kenani tubunavo i na veledi, ꞌana tutuya i vevelilivana.
17 Aproximando-se, porém, o tempo da promessa que Deus tinha feito a Abraão, o povo cresceu e se multiplicou no Egito;
18 Mulieta tamu kini i tovoi Itifita i veimeyeni, Iosefa i bavuyeni fai basenadiotoga i wafa.
18 até que se levantou outro rei, que não conhecia a José.
19 Kininina tubudavo i vekaliedi wata tutuya vitana i veledi. I lulukakadedi bega natudiavo walaꞌaie i yatoyatodi i wafawafa.
19 Esse, usando de astúcia contra a nossa linhagem, maltratou nossos pais, ao ponto de os fazer enjeitar as suas crianças, para que não se multiplicassem.
20 Tutuyanina ꞌwaineye tamu kwamana ꞌatumaiotogina i tubuga ꞌana wagava Mosese. Wetaꞌi ꞌaitonu nagedie inana wata tamana i giveni vanuge, mulieta i sivemageseni Felo natuna vevinena i fayayeni, i taulai ꞌwa da vo baniꞌodi natuotogina.
20 Nesse tempo, nasceu Moisés, e era mui formoso, e foi criado três meses em casa de seu pai.
21 — ausente —
21 E, sendo enjeitado, tomou-o a filha de Faraó e o criou como seu filho.
22 Me Itifita yadi nuanua matatabuna Mosese i veni begaidi ma yana ꞌaseta bwaikina. Yana vona ꞌadi nogaya ꞌatumaidi wata yana folova toketokena.”
22 E Moisés foi instruído em toda a ciência dos egípcios e era poderoso em suas palavras e obras.
23 Wata Sitiveni Kaniselovo i vonedi i vo, Tutuyanina Mosese ꞌana malamala 40 i nuanua nuanuana i na nago yana tomotogavo me Isileli i na fogedi.
23 E, quando completou a idade de quarenta anos, veio-lhe ao coração ir visitar seus irmãos, os filhos de Israel.
24 I nago tamu tomogo Itifita i ꞌiseni tamu tomogo Isileli i nikenikei, bega Mosese iana i ꞌivaiseni tomogo Itifita i nikei i wafa.
24 E, vendo maltratado um deles, o defendeu e vingou o ofendido, matando o egípcio.
25 I nuani i vo, ꞌAkonadi ekwavo i ꞌasetai bola Yaubada i na ꞌivaiseku bega a na ꞌitaꞌitaꞌiedi me Itifita ꞌwaidiega, kebu wata i na folova-maimaiga,” siwe kebu i da ꞌasetaiga.
25 E ele cuidava que seus irmãos entenderiam que Deus lhes havia de dar a liberdade pela sua mão; mas eles não entenderam.
26 I ꞌatai, wata i nago tomotoga Isileliꞌava ꞌadi ꞌailuga i ꞌisedi i vevetalaga, Mosese nuanuana ma iana i na veiana bega i vonedi i vo, ꞌWa ꞌailove, weꞌe iamu awale tauniꞌavada ꞌwa vevetalaga?” Igodi i da talabodedi nika tomogonina vetalaga i vesivauliga Mosese i bifeleni i vo, ꞌOmu igodi nuanuamu ꞌu na veimeyema wata ꞌu na ꞌisaveꞌavinima, siwe ꞌomu kebu tamu aitoi i da veimeyemu.”
26 E, no dia seguinte, pelejando eles, foi por eles visto e quis levá-los à paz, dizendo: Varões, sois irmãos; por que vos agravais um ao outro?
27 — ausente —
27 E o que ofendia o seu próximo o repeliu, dizendo: Quem te constituiu príncipe e juiz sobre nós?
28 Bogi tomogo Itifita ꞌu nikei i wafa, yau wata igodi nuanuamu ꞌu na nikeku.”
28 Queres tu matar-me, como ontem mataste o egípcio?
29 Tutuyanina vonanina Mosese i nogai i dega Itifita ꞌwainega i nago ꞌawalawa Midiani. Bei i nagi i venatuna natunavo iavetadi ꞌadi ꞌailuga.
29 E a esta palavra fugiu Moisés e esteve como estrangeiro na terra de Midiã, onde gerou dois filhos.
30 Malamala 40 i ꞌaꞌava, mulieta tamu ꞌaiata Mosese i nunago saliꞌavuꞌavuye ꞌOya Sainai lilivaneye, tamu anelose i souyeni ꞌwaineye ꞌai-ꞌalaꞌalata nageneye.
30 E, completados quarenta anos, apareceu-lhe o anjo do Senhor, no deserto do monte Sinai, numa chama de fogo de um sarçal.
31 I ꞌiseni welavi yauyauvina i ꞌalaꞌalata, nuana i vogani i nago lilivaneye nuanuana i na ꞌisadewai. ꞌAuvea bonana i nogai i vo, Yau tubumwavo yadi Yaubada. Ebelamo, Aisake, wata Iakobo yadi Yaubada.” Mosese ma yana kololo i tatava, kebu nuanuana i na ꞌiseꞌiseni.
31 Então, Moisés, quando viu isto, se maravilhou da visão; e, aproximando-se para observar, foi-lhe dirigida a voz do Senhor,
32 — ausente —
32 dizendo: Eu sou o Deus de teus pais, o Deus de Abraão, e o Deus de Isaque, e o Deus de Jacó. E Moisés, todo trêmulo, não ousava olhar.
33 Wata ꞌAuvea Mosese i voneni i vo, ꞌAmu ꞌageyafayafa ꞌu na taꞌidi. Weꞌe bei ꞌu tovotovoiga ꞌawalawa tabu fai Yau bei a miamia.
33 E disse-lhe o Senhor: Tira as sandálias dos pés, porque o lugar em que estás é terra santa.
34 Yaku tomotoga Itifita ꞌwaineye i miamiani yadi veviga bwaikina a ꞌiseni mogitana wata yadi taivonavona a nogai bega a obuma a na ꞌitaꞌitaꞌiedi. Begaidi deꞌe ꞌwainega a na vevilamu ꞌu na nago Itifita.”
34 Tenho visto atentamente a aflição do meu povo que está no Egito, e ouvi os seus gemidos, e desci a livrá-los. Agora, pois, vem, e enviar-te-ei ao Egito.
35 Wata Sitiveni i vona kaniselovo ꞌwaidie i vo, Side baniꞌodi, me Isileli Mosese i vedumweꞌaiꞌaieni, i voneni i vo, ꞌOmu igodi nuanuamu ꞌu na veimeyema wata ꞌu na ꞌisaveꞌavinima siwe ꞌomu kebu tamu aitoi i da veimeyemu.” Mosese Yaubada i vetunei me Isileli ꞌwaidie anelose wata ꞌai-ꞌalaꞌalata ꞌwaidiega bega Mosese ꞌadi toꞌedakumeta wata ꞌadi toꞌitaꞌitaꞌi.
35 A este Moisés, ao qual haviam negado, dizendo: Quem te constituiu príncipe e juiz? A este enviou Deus como príncipe e libertador, pela mão do anjo que lhe aparecera no sarçal.
36 I nago tomotoganidi i vagavaidi Itifita ꞌwainega malamala 40 nagedie i yabedi saliꞌavuꞌavuye. Itifita ꞌwaineye, wata Eyaga Yamoyamoina ꞌwaineye wata saliꞌavuꞌavuye ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa fuedi i ꞌidewadi matadie.
36 Foi este que os conduziu para fora, fazendo prodígios e sinais na terra do Egito, no mar Vermelho e no deserto, por quarenta anos.
37 Wata Mosese me Isileli i vonedi i vo, Bola Yaubada tamu yana toluꞌivona i na vetunei ꞌwaimie yau baniꞌodi. Taunina yada tomotoga ꞌwaidega i na silakai.”
37 Este é aquele Moisés que disse aos filhos de Israel: O Senhor, vosso Deus, vos levantará dentre vossos irmãos um profeta como eu; a ele ouvireis.
38 Tamu tutuya Mosese wata tubudavo me Isileli i miavaꞌauta saliꞌavuꞌavuye. Bei ꞌOya Sainai ꞌwaineye tamu anelose Yaubada yana Vona i luꞌivoneyeni Mosese ꞌwaineye. Vonanina Mosese i veleda i na ꞌeno-vagata.
38 Este é o que esteve entre a congregação no deserto, com o anjo que lhe falava no monte Sinai, e com nossos pais, o qual recebeu as palavras de vida para no-las dar.
39 Siwe tubudavo i vedumweꞌaiꞌai kebu Mosese i da vematayakeyakeni, nuanuadi i na viladi Itifita.
39 Ao qual nossos pais não quiseram obedecer, antes o rejeitaram e, em seu coração, se tornaram ao Egito,
40 Begaidi tomotoganidi Mosese tatana ꞌana wagava Eloni i voneni i vo, Mosese basenadi i vagavaida Itifita ꞌwainega i laka ꞌOya Sainai ꞌwaineye, siwe kebu ta da ꞌasetai voke i vuyo. Nuanuama kumaea ꞌu na ꞌidewadi bega ꞌwaidie ta na ꞌoduꞌodu, taunidi i na ꞌedakumeseda.”
40 dizendo a Arão: Faze-nos deuses que vão adiante de nós; porque a esse Moisés, que nos tirou da terra do Egito, não sabemos o que lhe aconteceu.
41 Eloni yadi vona i nogai tamu kumaea i ꞌidewai ꞌana ꞌisaꞌisa baniꞌodi ꞌaisaya bulumakau natudi, wata i sakali. Sakalinina ꞌwaineye tamu ꞌaisaya i nikei i kabuni kumaea faifaina bega i sosoana bwaikina fai taunidi ꞌadi ꞌidewadewa ꞌwaineye ma yadi subia i ꞌoduꞌodu.
41 E, naqueles dias, fizeram o bezerro, e ofereceram sacrifícios ao ídolo, e se alegraram nas obras das suas mãos.
42 Fai Yaubada i vedumweꞌaiꞌaieni nuanuadi kumaea, begaidi Yaubada i bailedi, i tauyedi ꞌubwana ꞌwaidie i na ꞌoduꞌodu. I ꞌaꞌavana mulieta sauluvanina faifaina Yaubada yana toluꞌivona Emosi i kilumi Yaubada yana vona i vo, Me Isileli, malamala 40 nagedie saliꞌavuꞌavuye ꞌaisayayega ꞌwa velomu, siwe kebu yau ꞌwa da subiaku.
42 Mas Deus se afastou e os abandonou a que servissem ao exército do céu, como está escrito no livro dos profetas: Porventura, me oferecestes vítimas e sacrifícios no deserto por quarenta anos, ó casa de Israel?
43 Tutuya fuedi lauꞌweta ꞌwa yogoyogoni bega bei yaubada-vekavekali ꞌana wagava Maloke ꞌwaineye ma yami subia ꞌwa ꞌoduꞌodu. Wata tamu nani ꞌana ꞌisaꞌisa baniꞌodi ꞌubwana ꞌwa ꞌidewai ꞌwa goleni Lifani, ꞌwaineye ꞌwa ꞌoduꞌodu. Begaidi me Babiloni a na tauyedi i na ꞌiveꞌavinimi i na nawemi yadi ꞌawalaweye i na veimeyemi.”
43 Antes, tomastes o tabernáculo de Moloque e a estrela do vosso deus Renfã, figuras que vós fizestes para as adorar. Transportar-vos-ei, pois, para além de Babilônia.
44 Wata Sitiveni i vo, Basenadiotoga tubudavo i miamiani saliꞌavuꞌavuye, Yaubada Mosese i veni bega vanuga i yogoni ꞌaisaya bunudiega yadi ꞌeba veluꞌui Yaubada ꞌwaineye. Lauꞌwetanina nageneye Yaubada yana veꞌetoboda 10, basenadi i kilumi kileuye, ma didiwakana bei i yatoi, yadi ꞌeba ꞌisa Yaubada ꞌadi ꞌweabu.
44 Estava entre nossos pais no deserto o tabernáculo do Testemunho (como ordenara aquele que disse a Moisés que o fizesse segundo o modelo que tinha visto),
45 Mulieta tubudavo lauꞌwetanina natudiavo i veledi. Tutuyanina Iosua i ꞌedakumesedi i ꞌewa-vuvueni wata Yaubada i ꞌivaisedi mali tomotoga i sogiedi yadi fwayafwaya i elodi. Bei me Isileli i miamiani fwayafwayanina ꞌwaineye wata lauꞌwetanina i ꞌenoga i nago tutuyanina tubuda Devida i souyeni.
45 o qual nossos pais, recebendo-o também, o levaram com Josué, quando entraram na posse das nações que Deus lançou para fora da presença de nossos pais, até aos dias de Davi,
46 Devida yana sauluva ꞌatumaina Yaubada mataneye, begaidi Yaubada i nuakalikalieni. Wata Devida i veluꞌui Yaubada ꞌwaineye i vo, Yaubada, ꞌomu basenadiotoga Iakobo i subisubiamu, ꞌu da tauyeku yamu vanuga ꞌeba veluꞌui a da yogoni.”
46 que achou graça diante de Deus e pediu que pudesse achar tabernáculo para o Deus de Jacó.
47 Siwe Yaubada kebu i da tauyeni weꞌe natuna Solomoni vanuganina i yogoni.
47 E Salomão lhe edificou casa;
48 Weꞌe tomotoga ꞌadi ꞌaꞌaiyogona Yaubada Bwaikaotogina kebu yana ꞌeba mia. Begaidi tamu tutuya tamu yana toluꞌivona Yaubada yana vona i kilumi i vo,
48 mas o Altíssimo não habita em templos feitos por mãos de homens, como diz o profeta:
49 Vanuganidi ꞌwa yogoyogonidiga yau kebu i da lubwaineku. Kebu ꞌana fata bei a na miaga. Abama yaku ꞌeba mia, Fwayafwaya ꞌageku ꞌadi ꞌeba yato, wata yaku ꞌeba veimea.
49 O céu é o meu trono, e a terra, o estrado dos meus pés. Que casa me edificareis, diz o Senhor, ou qual é o lugar do meu repouso?
50 Naninidi ꞌwa da vo Yau kebu a da ꞌidewadiga.”
50 Porventura, não fez a minha mão todas estas coisas?
51 Wata Sitiveni kaniselo i vonedi i vo, ꞌOmi tutuya fuedi Yaubada yana vona ꞌwa baileni. ꞌWa nogai siwe ꞌwa kwayega, kebu ꞌwa da vematayakayaka. ꞌOmi ꞌasaꞌaiana tubudavo yadi sauluva ꞌwa ꞌewa-ꞌafoꞌafoi. ꞌOmi wata tutuya fuedi ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina yana folova ꞌwaimie ꞌwa tatalabodeni.
51 Homens de dura cerviz e incircuncisos de coração e ouvido, vós sempre resistis ao Espírito Santo; assim, vós sois como vossos pais.
52 Tubudavo Yaubada yana toluꞌivonavo matatabudi i vedumweꞌaiꞌaiedi veviga i veledi, kebu tamu i da vesauluva-ꞌatumaieni. Basenadiotoga Yaubada yana tomataꞌaulelevo i vetunedi i vona-vagata yana Tofolova ꞌAtumaiotogina Iesu yana mai faifaina, siwe tubumiavo i nikedi i wafa. Weꞌe tutuyanina Iesu i leꞌwa ꞌomi ꞌwa ꞌetogiluveni wata ꞌwa luvewafai.
52 A qual dos profetas não perseguiram vossos pais? Até mataram os que anteriormente anunciaram a vinda do Justo, do qual vós agora fostes traidores e homicidas;
53 ꞌOmi kumanimiavo Yaubada yana veꞌetoboda ꞌwa ꞌewadi anelose ꞌwainega siwe kebu ꞌwa da vematayakeyakedi.” Side baniꞌodi Sitiveni yana lauꞌage i veꞌaꞌavai.
53 vós que recebestes a lei por ordenação dos anjos e não a guardastes.
54 Kaniselovo matatabudi Sitiveni yana vona i noganogaiga gadodi i ꞌalasedi i nuasako bwaikina ꞌwaineye.
54 E, ouvindo eles isto, enfureciam-se em seu coração e rangiam os dentes contra ele.
55 Siwe Sitiveni, ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i agei mogitana bega i ꞌisalaka abame i ꞌisedi Yaubada yana mageta mataududulina wata ꞌana ꞌatagiega Iesu i tovotovoi.
55 Mas ele, estando cheio do Espírito Santo e fixando os olhos no céu, viu a glória de Deus e Jesus, que estava à direita de Deus,
56 I vo, Mataku ꞌwa na velugai. Abama i ꞌanikililia a ꞌiseni Iesu kumanina i vetomotogaotoga i tovotovoi Yaubada ꞌana ꞌatagiega.”
56 e disse: Eis que vejo os céus abertos e o Filho do Homem, que está em pé à mão direita de Deus.
57 Tanigadi i ꞌibodadi wata i vegolegole Sitiveni bonana i lutavutavuni. I lilide i tovififineni i ꞌiveꞌavini i yoꞌei i obuyeni mwalilige bei i lukileuya. Sitiveni bonana ꞌana tonogaya wata toꞌainikenidi ꞌadi talauma i ꞌaꞌidi bega i na ꞌainike-ꞌatumai i ꞌetokwauya tamu tubuau ꞌana wagava Saulo i ꞌisaveꞌavinidi.
57 Mas eles gritaram com grande voz, taparam os ouvidos e arremeteram unânimes contra ele.
58 — ausente —
58 E, expulsando-o da cidade, o apedrejavam. E as testemunhas depuseram as suas vestes aos pés de um jovem chamado Saulo.
59 Tutuyanina i nikenikei Sitiveni bonana bwaikinega i veluꞌui i vo, ꞌAuvea Iesu, ꞌAnunuku a tauyeni ꞌwaimuye ꞌu na ꞌewai.”
59 E apedrejaram a Estêvão, que em invocação dizia: Senhor Jesus, recebe o meu espírito.
60 ꞌAgena i vetufanoꞌuyedi wata i vegole i vo, ꞌAuvea, yadi sauluva sakoina ꞌu da nuatavuni.” I vonaꞌaꞌava nika yawaina i ꞌaꞌava.
60 E, pondo-se de joelhos, clamou com grande voz: Senhor, não lhes imputes este pecado. E, tendo dito isto, adormeceu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.